Mjesec avgust u Sarajevu je sinonim za Sarajevo film festival (SFF). Ove godine, XXIV Festival, bit će održan od 10. do 17. avgusta. Publika će imati priliku pogledati 266 filmova iz 56 zemalja, među kojima su 52 svjetske premijere. „Ove godine imamo impresivnu listu gostiju, zvijezde koje su u poslednjih 15 godina označili svjetsku kinematografiju“, rekao je za RSE direktor Festivala, Mirsad Purivatra.
Specijalni gosti festivala su oskarovci, Asghar Farhadi i Pawel Pawlikowski, koji će predstaviti svoje nove filmove.
RSE: Ove godine na Festivalu će biti prikazano 266 filmova. Radi se čak o 52 svjetske premijere. Da li ste zadovoljni ovogodišnjim programom? Čini mi se da je više filmova nego lani.
Purivatra: Mi smo svake godine sve više i više zatrpani pozivima i zvaničnim aplikacijama koje dolaze na adresu Sarajevo film festivala. Jedan dio programa nema otvorenu aplikaciju, nego dolaze po pozivu selektora Sarajevo film festivala. Ove godine smo imali rekordan broj prijavljenih filmova. Zaista nam je žao što neke od filmova nismo mogli da izaberemo i da ih prikažemo. I pored toga, imamo rekordnih 266 filmova, svrstanih u 18 različit programa. Za osam dana imati ćemo pregršt prilika da vidimo studentske, kratke, dokumentarne, dugometražne i igrane filmove iz Bosne i Hercegovine, regije, Evrope i svijeta. Dobiti ćemo kompletan uvid u sve ono što se dešava u svjetskoj kinematografiji, do onoga što se dešava u Bosni i Hercegovini.
RSE: Sarajevo film festival, što se tiče programskog dijela festivala, već se godinama oslanja se na Kanski festival. Ove godine bit će prikazano dosta filmova iz Kana. Zašto baš Kanski festival?
Purivatra: Ova godina je specifična. Kan je najveći festival na svijetu i terminski je jako dobar jer se dešava u petom mjesecu. To su onda dobri, novi filmovi za SFF. Ove godine Kan je bio izuzetno jak. Mislim da je to bilo jedno od najboljih izdanja Kanskog festivala. Većina filmova, koji dolaze na Open Air i na Kinoskop, dolaze iz Kana. Tu su i filmovi iz Berlina i sa drugih svjetskih festivala.
RSE: Među ovogodišnjim gostima, dva su zvučna imena, redatelj Asghar Farhadi i Pawel Pawlikowski. Njihovi filmovi će biti prikazani u Open Airu. Da li je bilo teško nagovoriti ovu dvojicu Oskarovca da dođu u Sarajevo?
Purivatra: Ove godine imamo impresivnu listu gostiju, zvijezde koje su u poslednjih 15 godina označili svjetsku kinematografiju. Asghar Farhadi je sa svoja zadnja dva filma dobio po Oskara. To je gotovo nezapamćeno u istoriji Oskara. Osebujan režiser, koji govori o Iranu na jedan drugačiji način. Bavi se porodicom na način koji pleni i potpuno vas očara. Sretni smo što on dolazi u Sarajevo i što će biti predsednik žirija. Istovremeno će prikazati svoj film, koji je radio na španskom sa Penelope Cruz. To je i za njega nova stranica u životu. Veliko je zadovoljstvo da jednog takvog Oskarovca možemo vidjeti u Sarajevu. On prvi put dolazi u Sarajevo. Inače ne ide na puno festivala. Dosta radi.
Pavel je već bio gost SFF-a prije četiri ili pet godina sa nezaboravnom projekcijom filma Aida. To je bio crno-bijeli film. Nakon toga, film putuje širom svijeta i dobija Oskara. Oskarovac Pavel se vraća u Sarajevo i odmah je prihvatio naš poziv. Rekao je da ne može odbiti taj prostor na kojem je doživio jednu od najljepših projekcija u svome životu. Vraća se sa filmom za koji je dobio nagradu u Kanu. Film Hladni rat je dobio nagradu za najboljeg režisera.
To su dvojica od velikih gostiju na koje smo izuzetno ponosni. Dolaze da predstave svoje filmove i da se druže sa publikom Sarajevo film festivala.
RSE: Na Pulskom filmskom festivalu ove godine promovirana je monografija Milene Dravić. Ona je bila gošća tog Festivala. Da li Sarajevu nedostaje neka nagrada koja će vrednovati glumce sa prostora bivše Jugoslavije?
Purivatra: O tome razgovaramo već duži niz godina. Jedna od stvari koja nam je ostalo kao nedoumica je baš ta što je Pulski festival njegovao jugoslovenski film. Učinilo nam se da bi sada bilo malo nepravedno da uzimamo priču iz Pule. Radujemo se da se Pula sijeća svojih velikana, svojih zvijezda i da je Milena tu nagrađena.
SFF, kroz svoj regionalni program, promoviše nove regionalne zvijezde. Mislim da je to odrednica kojom ćemo mi ići, a to je da stalno otkrivam nove autore, režisere, glumce i da im omogućavamo da idu putem kojim su išli Milena, Dragan ili druge zvijezde EX YU filma. U ovome trenutku smo mnogo više orjentisani na ono što dolazi.
Mi smo odali počast Bekimu Fehmiuu i Bori Todoroviću, radili smo specijalne projekcije u njihovu čast i pozivali njihove porodice. Razgovarati ćemo sa drugim festivalima jer ne bi smo željeli da uzimamo dio priče koju drugi festivali imaju.
RSE: SFF godišnje donese prihod državi od 51 milion konvertibilnih maraka. To je pokazala jedna neovisna studija koju je uradila britanska konsultantska kuća. Šta o tome misle oni koji finansijski podržavaju Festival, prije svega mislim na institucije vlasti?
Svaka uložena KM, vraća se četiri puta u državni budžet.
Purivatra: Mislim da je većina njih svjesna toga. Drugo pitanje je zašto mi nemamo više zajedničkih sastanaka, razgovora o tome kako Sarajevo film festival može biti korisnije za privredu grada Sarajeva ili čitave BiH, za promociju. Mislim da ti grantovi idu nekako rutinski. Često tu nema nekih kriterija na koje se oni mogu pozvati kada dodjeljuju grantove. Sama činjenica da se toliki prihod ostvari tokom Sarajevo film festivala, i u odnosu na sva ulaganja koja dolaze iz državnih institucija, direktno u budžet se vraća 2,1 puta, uključujući i grantove koje smo dobili od Evropske unije. Kada bi to bili samo grantovi od države, to znači da imamo koeficijent od gotovo četiri puta, da se svaka uložena KM, vraća četiri puta u državni budžet.
Naš centar, kao udruženje, ispunjava sve zakonske obaveze, od plaćanja poreza i doprinosa na stalno zaposlene i na angažovane ljude izvana. To je količina novca koju mi vraćamo sami, kao institucija. Povrh toga, pravimo povrat novca kroz različite druge usluge koje pružaju hoteli, restorani i tako dalje.
Mislim da nedostaje razgovor, jedna velika slika o kojoj možemo svi zajedno razgovarati, šta je to Sarajevo film festival i kako Sarajevo film festival može biti iskorišten da bi se uradila još bolja promocija, da bi se još više novca slilo, kako u kase pojedinih hotela i restorana, tako i na osnovu poreza u državnu kasu.
RSE: Ove godine će čak Kosovo imati pet do devet filmova, dugometražnih i igranih. Kako Vi komentirate trenutačnu situaciju u Bosni i Hercegovini, po pitanju proizvodnje filmova? Da li verujete da će se nešto po tom pitanju promijeniti?
Purivatra: To je pitanje za nadležne. To je pitanje za nivoe vlasti koji raspolažu novcem za kulturu. To je uglavnom nivo od kantona i federacije. To su pitanja za resorne ministra i za premijere vlade. Nažalost, kulture je sve manje u našim budžetima. Čak i kada je to planirano, dolazimo u probleme da nemamo vrlo jasne kriterije.
Nisam veliki optimista. Bila su neka dobra vremena prije deset godina, kada je Fondacija za kinematografiju osnovana i kada je imala dva miliona za raspodjelu, a sada je to milion za igrane filmove. Ove godine nemamo niti jedan igrani film spreman za Sarajevo film festival. To znači da smo u poprilično velikim problemima.
Mi šta možemo, radimo, apelujemo, ukazujemo, govorimo o neophodnosti većeg ulaganje u kulturu i film. U zadnje četiri godine, nismo imali nekih velikih rezultata.
Vaš browser nepodržava HTML5
Sarajevo u znaku filma
RSE: Pored onih koji vole film, SFF jedva čekaju i oni koji vole zabavu. Grad živi punim plućima osam dana.
Purivatra: Mislim da je to jedan divan spoj. To je najljepša nagrada koja je došla za nas koji radimo ovdje. To znači da vas vaši sugrađani prihvataju kao svoj projekt, da svi uživaju u tome i da rado dočekuju goste. Time se stvara ta atmosfera. Grad živi 24 sata. Nama je cilj da se pogleda što više filmova. Raduje nas da se stvara što više projekata vezanih za SFF. Bilo bi divno kada bi ti projekti išli cijelu godinu dana. Sarajevo ne treba da živi osam dana, mislim da treba da živi 365 dana. To bi voljeli da vidimo.
SFF svojim standardima, ko je uspostavlja, svojim predanim radom, stalnim treningom svojih zaposlenih, ulaže u podizanje tih standarda. To se vratilo, ljudi su to prepoznali, kako domaći, tako i brojni gosti. Znaju da to radimo po svjetskim standardima. Ljudi vole da dođu, da pogledaju film u jedinstvenoj atmosferi koju nudi naš Open Air, naše kino. Atmosfera koja vlada oko Festivala je fantastična. To nas raduje.
To je možda samo jedan djelić onoga što bi moglo da bude. U saradnji sa nadležnim institucijama, mi bi bili u stanju da napravimo i konegresni centar i festivalski centar, koji bi bio na usluzi svima. Bez toga, nema rasta, ni Sarajevo film festivala, ni grada Sarajeva, ni drugih velikih sajmova, velikih kongresa. To je ono što nedostaje gradu. To je jedna od prvih stvari koju bi neko trebao da radi, da li je to kanton ili grad. Bez toga, ovdje nema velikog napretka, ni u narednih deset godina. Ostajemo tamo gdje jesmo, a drugi se razvijaju. To je jedna od najvećih opasnosti. Pored toga što imamo dobru atmosferu, moramo ukazati na to da je to možda jedini put da ovaj Festival može biti još veći, kao i svi drugi festivali koji se ovdje održavaju.