Zukić: Tri nacionalne politike povratka u BiH

Unija za održiv povratak i integracije u Bosni i Hercegovini već godinama pokušava pomoći bh. građanima koji su se vratili u prijeratno mjesto boravka, ali i onima koji i dalje žive u kolektivnim centrima širom ove države.

Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije, u intervju za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako proces povratka nije mogao biti završen, jer u BiH postoje tri politike: jedna - koja se zalaže da ljudi ostanu tamo gdje su došli 1992., druga - koja pomaže da se vrate, ali im ne pomaže da opstanu, i ona koja je za to da ljudi povremeno odlaze u prijeratna mjesta boravka, ali da žive u mjestima u koja su došli prije dvije i po decenije.

RSE: Gospođo Zukić, krajem 2018. godine održali ste konferenciju za novinare na kojoj ste kazali kako se ne slažete s odlukom Centralne izborne komisije da se Dom naroda Parlamenta Federacije BiH popunjava korištenjem popisa stanovništva iz 2013. godine, jer Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma još nije završen.

Zukić: Ljudi ne razumiju šta znači 'završen' ili 'nezavršen' Aneks 7 Mirovnog sporazuma. U ovom trenutku, kada se Bosna i Hercegovina nalazi u veoma značajnom momentu, a to je da je dobila sredstva, oko 200 miliona maraka donatorskih sredstava, i da se Bosna i Hercegovina zadužila u vidu povoljnih kredita za zatvaranje kolektivnih centara, i naravno, kod OPEC-a fonda i Saudijskog razvojnog fonda – mi se nalazimo na jednoj raskrsnici, kada treba u jednom periodu više od sedam, 8.000 domaćinstava da dobije krov nad glavom, a s druge strane, da se za dvije godine zatvore konkretno svi kolektivni centri, kojih ima 121, 7.000 lica koja treba da se smjeste u narednom periodu. Tako da i druge razvojne međunarodne agencije ulažu u narednom periodu za ekonomsko osnaživanje lokalnih zajednica, u mjestima gdje su se ljudi vratili. Naravno, u ovom momentu ne zaobilazimo ni raseljene osobe.

​RSE: Je li apsurdno govoriti 23 godine nakon završetka rata da će se Aneks 7 zaista i provesti, s obzirom na to da ko se htio vratiti, vratio se, a oni koji to prosto ne žele ili ne mogu, to neće?

Zukić: Aneks 7 je imao drugu dimenziju koja je trebala da bude davno završena. Nama Ustav BiH garantuje naknadu štete porušene imovine ili izgubljene imovine. To se nikada nije desilo. Dakle, nikad se nije desio taj imovinski fond koji je trebao da apsorbuje sav novac međunarodne zajednice i domaćih institucija i na transparentan način da se to uradi.

RSE: Koliko su, prema Vašoj ocjeni, za to krivi bh. političari, s jedne, i međunarodna zajednica, sa druge strane, odnosno, koliko njima ovakvo stanje odgovara, uprkos tome što su im puna usta Aneksa 7?

Zukić: Uopšte nije trebalo da Aneks 7 bude neko političko pitanje, a jeste. On je trebao da bude humanitarnog karaktera – vratiti ljude, obezbijediti ljudima sve ono što garantuje Ustav. To se trebalo desiti, međutim, mi smo imali tri politike koje su se u Bosni i Hercegovini pojavile nakon rata – to je ostanak ljudi tamo gdje nikada nisu živjeli, zatim povratak, i onda povremeno odlazak i vraćanje ljudi. Pod političkim pritiskom. Zašto su ljudi ostajali? Zašto su se formirala Bobanova i Šuškova sela?

Kompletno stanovništvo Srednje Bosne otišlo je prema Hercegovini, i dan danas te su kuće gotovo i prazne, jer su ljudi otišli dalje, nemaju od čega živjeti. Isto tako imamo Istočnu Bosnu, gdje su dobili krov nad glavom – ne žive tamo, žive u Federaciji.

​RSE: Uporedo sa pitanjem povratka, Unija za održivi povratak se bavi i odlaskom kompletnih porodica iz Bosne i Hercegovine. Vi ste proveli istraživanje o iseljenju bh. građana u periodu od 2013. do 2018. godine. Kakvim podacima raspolažete?

Zukić: Do 1.12., samo u 2018. godini, oko 20.000 ljudi, tako da smo te statističke podatke dali u javnost, ali istovremeno i obavezali naše parlamentarce da reaguju na to, da stave tačku dnevnog reda, da se napravi neka strategija za zaustavljanje bh. građana, što se nije desilo. Isti ljudi, koji žive u Bosni i Hercegovini, umorni, besperspektivni, potpuna ekonomska blokada da ljudi mogu živjeti od svoga rada. Mi smo ustanovili na terenu da su osnovni razlozi odlaska što ljudi više nemaju šta da čekaju.

Ne okreći se sine

​RSE: Kakva su Vam predviđanja za 2019. kada je riječ o odlasku građana iz Bosne i Hercegovine u zapadne zemlje?

Zukić: Imamo grupu ljudi, naravno, kategoriju koja bezuvjetno želi živjeti u Bosni i Hercegovini, bez obzira na sve te primamljive ponude koje su i u Njemačkoj i u drugim zemljama. Mislim da će malo stati, bez obzira što će Njemačka otvoriti prostor za malo legalniji i brži odlazak.