Neum pod magijom animiranog filma

Jurinko Rajić

U Neumu je svečano otvoren XIII međunarodni festival animiranog filma, NAFF. Na konkurs se prijavilo više od 1.000 filmovi iz 64 zemlje. Autori su iz skoro svakog kutka planete.

"Svake godine je čarolija kako se to izvede (festival). Polako gubim snagu i volju. Očekujem da bi svake godine to trebalo biti lakše, ali je veće i teže", kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) direktor NAFF-a Jurinko Rajič.

RSE: Za ovogodišnji festival prijavilo se 1.000 filmova. Zaista impozantan broj. Koliko će ih biti prikazano?

Rajič: U takmičarski program je ušlo 56 filmova i 18 u Panorama program, iz 24 zemlje. Prijavili su se filmovi iz 64 zemlje. Četrdeset zemalja nije moglo ući u takmičarski dio. Konkurencija je velika. Žao mi je što ne traje duže.

RSE: Zvuči zaista zanimljivo da je toliko interesovanje za animirani film, o kojem se u Bosni i Hercegovini jako malo zna.

Rajič: U svijetu je već zadnjih šest-sedam godina animacija postala brend. Nevjerovatan broj studija se formira, iz raznih zemalja, ali i autora. Animacija je ušla u sve pore umjetnosti, pa čak i života. To me ne čudi, ali me čudi da u Neum dođe 1.000 filmova za godinu dana. Mislim da je to rekord regije.

RSE: Da li je bilo teško izabrati, od 1.000 filmova, samo pedesetak?

Rajič: Izuzetno teško jer uvijek nastojimo da napravimo program sa što više zemalja, kada su se ljudi već potrudili i poslali, treba da budu i zastupljeni. Ove godine su Engleska, Rusija, Njemačka, Španija, Amerika i Francuska poslali preko 30 filmova. Francuzi su poslali preko 79 filmova. Tajland je poslao 64 filma. Zemlje, u kojima je centar animacije, poslali su ogroman broj filmova, koji su vrhunski. Da smo pustili samo francuske filmove, imali bi pun festival i ostalo bi nam još filmova za dan-dva programa.

Najveći je problem sve zadovoljiti, izabrati najbolje, ali da bude predstavljen i što veći broj zemalja. Brojati do 1.000 je puno, a ne to sve pregledati. To je ipak čast i priznanje, te ne pada teško.

RSE: Kojim temama se autori bave ove godine, a koje će publika imati prilike da vidi na festivalu?

Rajič: Ne bih izdvojio ništa. To su veoma šarolike teme iz svih oblasti života, iz politike, umjetnosti, ljubavi. Veliki je broj filmova i veliki je broj tema. Ništa posebno ne bih izdvojio jer je i broj tehnika sve veći i veći. Sada imamo nagradu za 3D, 2D i ostale tehnike. Ostale tehnike su toliko napredovale, da ne zna šta je bolje - glina, lutka, papir ili pijesak. Čudesne stvari se dešavaju. To je jedno veliko šarenilo, lijepo za oči.

RSE: Tokom festivala, veliki broj mladih ljudi će imati priliku da prođe kroz neke edukacije. O čemu je riječ?

Rajič: Svake godine imamo stručna predavanja, koja su polu praktična, polu teoretska. Ove godine ćemo imati predavanja o izradi scenarija u animiranom filmu. Imati ćemo predavanje o montaži, o trenutnom stanju animacije i njenom smjeru u Sjedinjenim Američkim Državama. To je jedinstvena prilika da mladi ljudi, koji su počeli da se bave animacijom, mogu malo bolje da spoznaju šta ih očekuje i šta će ih pratiti u animiranom filmu. To je otišlo toliko daleko, da je i meni, koji sam skoro 40 godina u tome, to sve čudesno.

RSE: Koliko mladih ljudi će imati priliku da prođe kroz te edukacije? Odakle dolaze i gdje će se sve to održavati?

Rajič: Šestoro mladih ljudi je bilo na kampu, a ove godine će volontirati. Držim školu crtanog filma i crtanja u Mostaru, u Pavarotiju, Neumu i Stonu. Svi ti polaznici će imati šanse da prisustvuju predavanjima otvorenog tipa, da razgovaraju sa autorima i da se druže, da osjete svijet animacije.

Imat ćemo predavanja o izradi scenarija u animiranom filmu: Rajič

RSE: Koliko mlade u Bosni i Hercegovini zanima animirani film? Ima li dovoljno autora iz Bosne i Hercegovine u toj sferi?

Rajič: Dolazimo do jedne čudne stvari. Broj mladih ljudi, koje interesira animacija i koji su izuzetno talentirani, je veliki. Kroz kampove je sigurno formirano oko dvadesetak mladih ljudi, izuzetno talentiranih, koji su prošli osnovnu edukaciju i koji su trebali da dobiju neku šansu da naprave animirani film. Problem je finansijski.

Film možeš početi praviti ako te podrži Ministarstvo kulture, Fondacija za kinematografiju. Sredstva, koja se odvajaju za animirani film, su najmanja. Nažalost, za sada nemaju baš neke velike šanse da ih naprave. Svake godine prođu dva filma na Fondaciji, a to je malo. Francuzi su ove godine poslali 79 filmova, a ko znam koliko ih je još napravljeno.

RSE: Kažete da su moderne tehnologije uznapredovale. Koliko mladi ljudi u Bosni i Hercegovini, u ovakvoj situaciji, kakva jeste, ima priliku da radi na animiranom filmu?

Rajič: Imaju oni priliku. Pošto je tehnologija animiranog filma otišla daleko, mislim da je šansa mladih kod nas prvenstveno u crtanom filmu, zato što im tu ne treba nikakva skupa tehnika. Tu je 80 posto važna glava, ideja i ruka. Tu mogu biti veoma konkurentni. U 3D animaciji je važna tehnika. Tu teško da možemo stići nekoga jer to su sve skupe opreme, koje bi trebao neko da finansira.

Zato nastojim što više mladih ljudi uvesti u crtani film. On je, prije svega, osnova animacije i pismenosti animiranog filma. Ako ništa, to znanje je tu i najtraženije. Najveći deficit je u svjetskom animiranom filmu upravo 2D animatora, to znači crtača. Svi idu lakšom linijom, što manje rada, što više tehnike. Mislim da sada ima sigurno desetak naših mladih ljudi koji, da odu u Njemačku ili Francusku, sutra bi mogli početi raditi, bar osnove crtanog filma. Imaju talenta i imaju ruku, znaju. Već 12 godina to forsiram. Napravljeno je od tada desetak filmova, ali to je definitivno malo za animirani film.

RSE: Novca nedostaje. Da li imamo ideje?

Rajič: Ideja ima. Mladi ljudi su nevjerovatno kreativni. Zapanje svojim idejama i načinom razmišljanja. Mi imamo šansu u glavi. Ideja je glava. Imamo šansu u crtežu. Tu smo kreativniji od mnogih. Ipak živimo u jednoj sredini gdje ima duha. Neko bi im trebao dati šansu da se iskažu. Ubijeđen sam, kada bi se podržao crtani film, da bi napravio možda i veći uspjeh nego igrani film u Bosni i Hercegovini. Toliko sam ubijeđen u talent i kvalitet tih mladih ljudi.

RSE: Kako uspijevate sve ove godine da održite festival?

Rajič: To kada bi se stavilo u crtani film, bio bi najbolji crtani film. Svake godine je čarolija kako se to izvede. Polako gubim snagu i volju. Očekujem da bi svake godine to trebalo biti lakše, ali je veće i teže.

Zahvaljujući Ministarstvu kulture, Fondaciji za kinematografiju, američkoj ambasadi i OSCE-u, preko 50 posto festivala uspijem da riješim. Moram se zahvaliti i malim-velikim ljudima iz Neuma i Mostara, koji pomažu i izlaze u susret. Uspijemo se pokrpiti, ali šteta da manifestacija, na koju dođe 1.000 filmova, iz 64 zemlje, mora da brine o tome da li će biti dovoljno mjesta ugostiti sve.

RSE: Ipak uspijevate sve ove godine. Ulaz na sve projekcije je besplatan.

Rajič: Ulaz je svih 13 godina besplatan, bez obzira gdje se održava. Održava se u Posušju, Mostaru, Rami, Cetinju Stonu i u Tuzli. Ulaz je besplatan, da bi mladi ljudi imali šansu, ali i oni koji su zainteresovani, vidjeti najbolja svjetska ostvarenja. To je definitivno najbolje što se napravilo u svijetu u zadnjih godinu-dvije dana. To je jedina šansa da se to i vidi. Možda je tu i šansa da se privuku novi mladi ljudi, da uđu u to i da se potrude. Nije lako, ali onaj koji se potrudi, vjerovatno će naći put, kao što sam i ja našao put.

RSE: Bit će dodijeljeno čak osam nagrada ili priznanja?

Rajič: Bit će ih više. Osam, sa nagradom Dušana Vukotića, koja je od prošle godine postala tradicionalna nagrada. Dušan je naš Hercegovac, koji je dobio Oskara. Nagrada Dušana Vukotića će biti dodijeljena za novitet u animiranom filmu. Od ove godine se dodjeljuje i Nagrada gledalaca grada Mostara. Ove godine je dogovoreno da se paralelno, u Pavaroti centru, istovremeno održavaju projekcije NAFF-a. Onda će njihovi gledatelji imati šansu da izaberu, po njima, najbolji film. Od ove godine imamo devet nagrada.

RSE: Kada se zatvara festival?

Rajič: U četvrtak, 5. jula uvečer je svečano zatvaranje i dodjela nagrada i projekcija pobjednički filmova. U petak, 6. jula, svako svojoj kući. Mislim da će Neum i Mostar imati šest nezaboravnih večeri.