Zapadni Balkan je ponovo u neredu i za to se ne može kriviti Evropa, već lokalni oligarsi koji ga vode i koji podrivaju demokratske procese – smatra analitičarka Carnegie centra za Evropu Judy Dempsey (Džudi Dempsi).
U intervju za Radio Slobodna Evropa (RSE) povodom ishoda njemačkih izbora, Dempsey kaže da bi bilo kratkovidno ignorisati pokušaje Rusije, Kine i Saudijske Arabije da utiču na dešavanja u, praktično, evropskom dvorištu, jer je riječ o bezbjednosti Evrope.
Prvi zadatak kancelake Angele Merkel, sa izvjesnom "koalicijom Jamajka", biće na domaćem planu, suočavanje i zaustavljanje sa uzrocima rasta ekstremnih desničara iz stranke Alternativa za Njemačku (AfD), prije svega izbjegličkom krizom i azilatskom politikom, ali ne odustajući od vrijednosti koje zastupaju. Potom slijedi snažniji iskorak Evropske unije sa osovinom Pariz – Berlin, procjenjuje Judy Dempsey.
Kada je riječ o politici prema Rusiji, budući partneri Hrišćansko-demokratske unije (CDU), Slobodne demokrate su pragmatične, dok će se Zeleni zalagati za oštriji kurs prema Moskvi. No, kako kaže Dempsey, dosije Rusije je u kancelariji Angele Merkel i ona će odrediti agendu.
RSE: Kakav uticaj njemački izbori, odnosno njihov rezultat, mogu imati kada je riječ o evropskim integracijama zemalja Zapadnog Balkana?
Dempsey: Mislim da je Merkel prilično zainteresovana za integraciju Zapadnog Balkana i mislim da će i francuski Quai d'Orsay (Ministarstvo vanjskih poslova) biti takođe. Zapadni Balkan je ponovo u neredu i ne možete nastaviti kriviti Evropsku uniju za to, jer je na trenutak skrenula pogled jer je imala druge stvari kojima je trebala da se bavi.
Zapadni Balkan, prije svega, pripada ljudima Zapadnog Balkana i traženje pomoći je u redu, ali tu mora biti neki reciprocitet, a ta vrsta lokalnih oligarha koji vode Zapadni Balkan erodirala je volju za reformama i podriva demokratiju, dok su civilna društva ta koja pokušavaju da ih vrate na stazu.
Civilno društvo je ono kojem je potrebna pomoć svih članica EU, a ne samo nekim institucijama koje podržava Brisel, a koje su izraženo birokratske. Ali potrebno je nanovo razmisliti kako uzvratiti tim oligarsima i kako oživjeti vjeru u demokratizaciju i civilno društvo. Ta podrška mora doći od EU, ali i od svake države članice pojedinačno.
To je naše dvorište, to su vrata do nas, malo niže niz put od Beča, i ignorisanje onoga što se tamo dešava, i na koji način Rusija, Kina i Saudijska Arabija utiču sa svojim trendovima tamo, bilo bi apsolutno i definitivno kratkovidno. Zapravo, to je pitanje evropske bezbjednosti.
RSE: Nedjelja je bila gorko-slatka pobjeda za Merkel i sada predstoji formiranje koalicije. Da li je takozvana "Jamajka koalicija" izvjesna opcija?
Dempsey: Jeste, zapravo nema druge opcije, zato što su socijaldemokrate (SPD) koji su bili dio odlazeće koalicije, odlučili da idu u opoziciju i biće najača opoziona grupacija u Bundestagu. To ostavlja Merkel sa grupom probiznis Slobodnih demokrata i Zelenom partijom, i ta koalicija neće biti laka ali ona nema druge opcije. Ona želi koaliciju, želi da ostane na vlasti, to je najjača stranka u zemlji, a i druge dvije stranke žele da budu članice ove koalicije i to su sada karte sa kojima se pregovora.
RSE: Koje su prednosti a koje mane ove koalicije?
Dempsey: Ima prilično toga dobrog. Slobodne demokrate imaju jako puno ideja kada je riječ o globalizaciji, demografiji, digitalizaciji, kao i o Evropi i nekim ekonomskim reformama kod kuće. Sve to je neophodno. Zeleni će, pak, insistirati još više na klimatskim promjenama i oni će vjerovatno biti prilično težak partner, jer će morati da se suoče i sa problemom oko rude lignita u Njemačkoj. Oni će takođe usvojiti antirusku poziciju, u to nema sumnje. Slobodne demokrate bi mogle biti pragmatičnije oko Rusije, ali, na kraju, tu je i dalje isti kancelar. Kancelarka Merkel drži ruski dosije u kabinetu i ona će postaviti agendu o tome.
- Pročitajte: Merkel: Mutti, mirna moć i lider slobodnog svijeta | Angela Merkel ličnost godine magazina TIME
RSE: CDU je izgubio između osam do devet posto podrške imajući u vidu njihov najbolji rezultat u 2009. godini, kada su imali 41 posto? Neki analitičari sugerišu da je jedan od razloga to što je Merkel, otišla previše lijevo za ukus konzervativnih glasača. Šta mislite o toj ocjeni?
Dempsey: To su interesantne ocjene ali mislila sam reći nešto drugo. Nema dileme da je kancelarka Merkel modernizovala Hrišćansko demokratsku uniju i ona ih je definitivno pomjerila u centar. Nema dileme oko toga, i po pitanju izbjeglica, azila, gej brakova, prava na usvajanje gej parova, minimalne cijene rada i tako dalje.
Klasični i tradicionalni glasači posebno iz njene sestrinske stranke, bavarske Hrišćansko-socijalističke unije (CSU), vjeruju da je Merkel odstupila od guranja pitanja bezbjednosti na vrh njene agende, kao i da nije bila dovoljno čvrsta u kursu prema izbjeglicama i tražiocima azila.
Suštinski, zato što se pomjerila prema centru, prihvatljivo ali krajnje desno krilo CDU-a, da tako kažem, je nestalo i njega je uhvatila ekstremna desnica iz Alternative za Njemačku. Tako da, jeste. Istina je da je ona pomjerila partiju prema centru, a pristalice su prebjegle ka drugim strankama.
Lov AfD na izbjegličku politiku Mekel
RSE: Upravo sam htjela da vas pitam možemo li to povezati sa razulatatom AfD? Pretpostavljam da je Vaš odgovor da?
Dempsey: Bilo bi lako raći da, ali AfD je sačinjen od nevjerovatno bizarne grupe pristalica. Jedna stvar koju treba znati je da je AfD u istočnoj Njemačkoj sada druga po snazi politička grupacija, nakon CDU-a. Drugo, AfD je sačinjen od neonacista, antisemita, protivnika islama i muslimana, imigracije, EU... protiv svega i svačega. Njihov jezik često predstavlja užasan lov na izbjegličku politiku Angele Merkel i njemačka javnost sada treba da se nosi sa tim u parlamentu. Da, oko jedan milion pristalica CDU-a napustilo je konzervativni blok Angele Merkel zajedno sa Bavarcima i prešlo u AfD.
Sa druge strane, najmanje 1,3 miliona ljudi je napustilo konzervativni blok Angele Merkel i prešlo kod Slobodnih demokrata. I na kraju, 87 posto birača je glasalo za tradicionalne stranke, a ostatak je glasao za AfD. Ali nema dileme u vezi toga, da je to novi uzrok kompleksnosti i velike promjene u političkom kursu Njemačke i da se sa tim treba nositi.
Nema dileme da prisustvo AfD u parlamentu daje zamah populističkim partijama u Evropi.
RSE: Ovo je prvi put nakon Drugog svjetskog rata da je jedna ekstremno desna stranka – koja otvoreno 'flertuje' sa antisemitizmom i nacizmom, što je krivično djelo u Njemačkoj, a da ne pominjem, već ste rekli, šta govore o islamu i izbjeglicama – ušla u Bundestag. Koliko je to opasno i možemo li ih povezati sa rastom desnice širom Evrope?
Dempsey: Prvo da odgovorim oko ulaska u parlament. Njemačka je demokratija, robusna i dovoljno snažna, sa jakim medijima i civilnim društvom, a dobra vijest je i da će, kako što sam rekla, socijaldemokrate biti glavna opoziciona snaga, a ne AfD. Mislim da je to važno i da su u AfD bili jako razočarani što je SPD odlučio da ide u opoziciju, a ne da se priključe koaliciji Angele Merkel. Tako da je to dobra vijest. Druga tačka odnosi se na retoriku. Znamo kakva su gledišta AfD u praktičnom smislu. Tako da ćemo vidjeti kako će se ponašati u Bundestagu.
U regionalnim parlamentima u kojima su prisutni vidjeli smo miks svega, nijesu ujedinjeni, ne mogu se organizovati oko politika koje zastupaju, ne slažu se međusobno.
Kada je riječ o njihovoj vezi sa populističkim pokretima širom Evrope, mislim da je mnogo komplikovanije nego što izgleda. Neki komentatori su rekli da je ovo kraj njemačkog izuzetka, ali, u stvari, Njemačka je i dalje izuzetak, jer je prihvatila milion izbjeglica, druge zemlje nijesu, i oni će da ostanu tu, dobiće sklonište, sigurnost, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Tako da se taj izuzetak Njemačke nastavlja.
[Video, juni 2017.]
Vaš browser nepodržava HTML5
Izbjeglice i evropska obaveza
Nema dileme da prisustvo AfD u parlamentu daje određeni zamah drugim populističkim partijama u Evropi. No, sa druge strane, važno je za takozvane establišment partije i civilno društvo da kažu: "U redu, sada ste u parlamentu, da vidimo šta zastupate".
Nema ih svrhe demonizovati, za njih se glasalo demokratski, hajde da ih uključimo u procese demokratski i hajde da branimo ono u šta mi vjerujemo umjesto da skrećemo u desno. To je važno za one koji vas slušaju. Merkel nije skrenula udesno da bi se konfrontirala AfD, ona se držala svojih vrijednosti. I da, jeste imala određeni gubitak, ali je još kancelarka, to je njen četvrti mandat, što je izuzetno.
Takođe, francuski predsjednik (Emmanuel) Marcron nikada nije skrenuo udesno da bi se dodvorio glasačima. Držao se svojih vrijednosti i Evrope – i izabran je. Dakle, vrijednosti su još uvijek važne i 87 posto njemačkih glasača glasalo je za vrijednosti.
RSE: Merkel je naglasila da je rast AfD zabrinjavajući. Vidjeli smo spontane demonstracije u Berlinu u noći izbora nakon objave rezultata i poruke da nema mjesta za mržnju u Njemačkoj. Ali činjenica je da su dobili 13 posto i ušli u Bundestag. Pitanje je na koji način se sada nositi sa njima?
Dempsey: Morate, to je demokratija, morate ih uključiti u proces, vidjeti za šta se zalažu i imati otvorenu politiku. Njemačka treba da usvoji dvije stvari: da ima jasnu i transparentnu politiku kojom će da integriše milion izbjeglica. Mora biti otvoreno, moraju se objasniti sve poteškoće: hoće li dobiti poslove i šta to znači za njemačko društvo.To je prvo.Drugo, zaista je važno da sljedeća njemačka vlada kaže, ovo je kraj izbjegličke krize, zbog nastavka konflikata na sjeveru Afrike, Bliskom istoku i drugim kriznim područjima.
A onda, Njemačka zajedno sa Evropskom unijom mora biti spremna da objasni svojoj javnosti kako će se nositi sa granicama a kako sa populističkim agrumentima koji će rasti ako dođe do novog talasa izbjeglica i migranata. Ovo su velika pitanja o kojima lideri ne razgovaraju. Civilna društva se time bave mnogo više nego politički lideri.
[Video, septembar 2017.]
Vaš browser nepodržava HTML5
Protesti protiv desničara
SPD ispravno u opoziciju, Schulzu dani odbrojani
RSE: A šta je sa SPD? Izbori u nedjelju su za njih bili veliki udarac. Neki analitičari čak kažu da partija nikada nije uspjela da se oporavi od posljedica lošeg vođstva bivšeg kancelara (Gerharda ) Schroedera, da su još tada izgubili samoodređenje i da ga nijesu uspjeli naći više od deceniju kasnije, te da je cijena toga najgori rezultat ikada od Drugog svjetskog rata. Mislite li da je odluka da idu u opoziciju ispravna?
Dempsey: Da, mislim da je bilo apsolutno neophodno. Oni moraju da odluče šta žele da postanu. Potrebno im je mlađe vođstvo i vrijeme da razmisle gdje da idu. Ovo je kriza lijevih stranka širom Evrope. U stvari, sad imate malu razliku između ljevice i desnice, što je činilo veoma teškim za SPD da se distancira u vrijeme njihove koalicije sa Angelom Merkel. Oni su podržavali izbjegličku politiku, zalagali su se za povećanje minimalne cijene rada, kao i druga slična pitanja. Dali su podršku njenoj oštroj politici štednje, kada je riječ o dugovima zamlja eurozone. Ali mislim da moraju, i da je ispravna odluka da idu u opoziciju, da odrede za šta se zaista zalažu i ko su im birači.
Još jedna stvar, velike partije odnosno narodne partije su u protekloj deceniji gubile podršku glasača i to je trend. Njemačka politika je postala fragmentirana i to je normalno. Mlađe generacije, one koje su rođene prije 20 godina, sada glasaju i žele nešto novo. Iskreno, mislim da to nije loša stvar za demokratiju.
- Pročitajte i ovo: Zašto radnička klasa glasa za desnicu, a ne za levicu?
RSE: Pomenuli ste mlado i svježe vođstvo. Šta je gospodinom (Martinom) Schulzom?
Dempsey: Schulz je namjestio hrabro lice u nedjelju uveče i rekao da će voditi stranku u reforme i tako dalje. Ali njegovi dani su odbrojani u Socijaldemokratskoj partiji. Borba za lidersku poziciju će početi prije nego što se misli i tako je bolje.
"Ovo je četvrti mandat Angele Merkel i ne mislim da će ga protraćiti."
RSE: Po vašoj ocjeni šta će biti prvih tri ili pet izazova pred kancelarkom Merkel?
Dempsey: Prvo, mora biti domaći, kako se nositi sa primjedbama AfD i kako vratiti te ljude koji su ih podržali. To je apsolutno veoma važno i Merkel će morati da ima jasan odgovor za te ljude. Njihove pritužbe su pomiješana torba antiglobalizacije, anti-EU...svega i svačega.
Drugi izazov je kako će sarađivati sa predsjednikom Macronom, jer nakon veoma dugog govora u Sorboni u utorak, Macron je pokazao svoju odanost i Njemačkoj i Evropskoj uniji. Ali vrijeme čekanja je završno. Vrijeme je da se izađe iz čekaonice, vrijeme je da se krene dalje, i iako je Merkel malo oslabljena, dobra stvar u vezi ove koalicije koja će da se formirati je da je veoma proevropska. Vrijeme da se izađe iz čekaonice i krene naprijed sa Parizom da bi i EU krenula naprijed.
RSE: Imajući u vidu koliko ljudi širom svijeta očekuje mnogo od kancelarke Merkel, na primjer, The New Yorker je nakon izbora napisao: "Angela Merkel, najmoćnija žena u svijetu nestabilnih muškaraca".
Dempsey: Da tačno!
RSE: Dakle, kakvo je Vaše mišljenje o tim očekivanjima?
Dempsey: Pragmatično, lideri dolaze i odlaze. Ovo je njen četvrti mandat i ne mislim da će ga protraćiti.
RSE: Nije samo da Njemačka i EU očekuju puno od nje, već i cijeli svijet, Zapad.
Dempsey: Ne, ne cijeli zapadni svijet, jer nije dovoljno ujedinjen za to. Evropljani sada čekaju na veliki podstrek od Pariza i Berlina. Kada je riječ o Americi, (Donalda) Trumpa baš briga, i zbog toga Evropa treba da se uzda u sebe i prestane da se osvrće preko ramena na to šta ostatak svijeta misli.
Ovdje se radi o tome da Evropa sada treba da dovede svoju kuću u red, i moraju to da urade veoma brzo, baš kao što je Macron rekao.