Američki Senat sinoć je treći put odgodio ratifikaciju Protokola o pristupanju Crne Gore NATO po ubrzanoj proceduri. Prigovor je uložio republikanac Rend Pol, što je izazvalo oštro negodovanje njegovog stranačkog kolege senatora Džona Mekejna, koji smatra da Amerika na taj način daje prostora Rusiji da jača svoj uticaj na Balkanu, što može biti opasno po stabilnost regiona.
Može li Crna Gora, koja je došla pred samo dvorište Sjevernoatlantske alijanse, postati kolateralna šteta zbog unutarnjih američkih razmirica, koje bi je spriječile da na NATO samitu krajem maja u Briselu postane 29 članica tog vojno-političkog saveza, za Radio Slobodna Evropa komentariše ambasador Slovenije pri NATO-u Jelko Kacin.
RSE: Kako Vi na sve to gledate, je li ovo samo birokratsko natezanje ili može biti signal da Trampova administracija mijenja spoljnopolitčki kurs prema Balkanu, mada se deklarativno još ne izjašnjava?
Kacin: To što se događa u Senatu nije u nadležnosti Trampove administracije. Ako je jedan od senatora rekao "ne", onda je to znak demokratije. Ima pravo da se ne slaže. U pravu ste, to se sada desilo treći put, jer su treći put pokušali da daju najjaču moguću poruku i da je svih sto senatora bilo za, u tom slučaju uopšte ne bi došlo do glasanja. Ali, pošto je jedan od njih glasao protiv, jedan prema 99, to zahtijeva normalnu proceduru gdje treba o tome glasati i na kraju ustanoviti rezultat glasanja.
Vjerujem da su SAD dobile toliko poruka iz svijeta i da je administracija svjesna kako je značajno da Crna Gora bude na vrhu u punopravnom članstvu: Kacin
RSE: Kada govorite o normalnoj proceduri, ono što je ključno pitanje za Crnu Goru, jeste kada će do nje doći. Da li očekujete da će se ona svakako biti na dnevnom redu Senata do NATO samita u Briselu krajem maja?
Kacin: Mi to želimo, ali sve je u nadležnosti Senata. Mislim i realno je očekivati i da administracija da jasnu poruku kako se očekuje da Crna Gora sudjeluje na vrhu u svojstvu punopravne članice.
RSE: Može li Crna Gora, hipotetički gledano ili ne, biti kolateralna šteta i, bez obzira što se očekuje da parlamenti Španije i Holandije uskoro daju zeleno svjetlo, Amerika ostane jedina koja bi kočila integrisanje Crne Gore u Sjevernoatlantsku Alijansu?
Kacin: Od tri države koje još nisu ratificirale Pristupni sporazum za Crnu Goru, dve su obavile ratifikaciju u donjem domu. Španija ja zakazala sednicu koja će biti krajem ovog meseca. Rezultati jučerašnjih izbora u Holandiji su svakako ohrabrujući. Tako da te dve zemlje nikako nisu sporne. Ali, mislim da je sasvim normalno i da ne idem van svojih okvira ako kažem da bi bilo veoma neprijatno za Sjedinjene Američke Države ako do tada ne bi uspjele sačuvati svoj obraz pred drugim članicama Alijanse.
RSE: Ukoliko bi se ipak našli u toj neprijatnoj situaciji, kako sami kažete, koliko bi blokada ulaska Crne Gore u NATO loše uticala po stabilnost i bezbjednosne prilike na Balkanu, za koje se sve češće ponavlja ona stara mantra da je "bure baruta". Parafraziraću izjavu šefa slovačke diplomatije Miroslava Lajčaka, kako su dvije države u regionu gotovo pred raspadom, dok u tri vri.
Kacin: Ne bih raspravljao o tako crnim scenarijima. Ja vjerujem da su SAD dobile toliko poruka iz svijeta i da je administracija svjesna kako je značajno da Crna Gora bude na vrhu u punopravnom članstvu. To je jasno poručio i američki sekretar odbrane Matis, koji je tu bio veoma jasan. I zato očekujemo da će na sastanku ministara inostranih poslova Alijanse, koji je zakazan za 5. i 6. april, ponovo biti potvrđeno, podvučeno dva puta, kako je značajno da se to završi u najskorije vrijeme. Ja u to vjerujem.
RSE: Maj nije tako daleko, NATO samit u Briselu se bliži, da li ste, dakle, optimista da će do tada američki kongres dati svoj pristanak za priključenje Crne Gore, ako ne po ubrzanoj proceduri a ono glasanjem u senatu, gdje je potrebna saglasnost dvotrećinska većine i da će na kraju sam predsjednik Tramp sve to verifikovati svojim potpisom?
Kacin: Kako izgleda sada 1:99. Pa to je skoro ko za vrijeme Miloševića. Amerika je uz Crnu Goru.