Rusku propagandu i rat informacijama koji vodi već godinama nije moguće zaustaviti bilo kakvim restrikcijima poput traženja da se Russia Today (RT) i Sputnjik u SAD registruju kao strani agenti, to će zapravo biti kontraproduktivno, smatra Nina Jankowicz (Nina Jankovic), ekspert Woodrow Wilson centra za sajber sigurnost, Rusiju, istočnu Evropu, Evroaziju i NATO.
Jankowicz kaže i da je uticaj RT i Sputnjika u SAD prenaduvan, ali i da će dometi ruskog uplitanja biti jasni nakon što Facebook objavi reklame, mete i učinak Rusa u vezi sa prošlogodišnjim izborima.
U intervju za RSE ona objašnjava da je ključni razlog što se teško susprostaviti ruskim dezinformacijama u tome što Rusija ima jednu spoljnu politiku za razliku od Zapada koji ima najmanje 30, sa različitim prioritetima.
Vjeruje da će američke istrage dati dokaz o ruskom uplitanju predsjedničke izbore 2016.
Zapadne integracije pobijediće jednog dana i na Balkanu, Ukrajini i Gruziji, i zaustaviti ruske pokušaje miješanja, procjenjuje Nina Jankowicz.
RSE: U nedavnom tekstu koji ste napisali za „The New York Times“ (NYT) po naslovom “Jedini način odbrane protiv ruskog infarmacionog rata“, rekli ste da ste protiv bilo kakvih restrikcija za ruske medije, poput Sputnjika i Russia Today (RT). Zašto i šta je po Vašem mišljenju alternativa?
Jankowicz: Prvo mislim da su reakcije na Russia Today (RT) i Sputnjik malo prenaduvane, zato što je njihov rejting drugačiji od onog kojeg oni vole da prikazuju o tome koliko gledalaca zaista imaju. Jer kada pogledate koliko ih ljudi prati online i emitovanjem cjelodnevnog programa, riječ je o samo osam miliona ljuda u SAD. A kada pogledate njihova najgledanija videa online, riječ je o elementarnim nepogodama. Samo jedan posto njihovih videa su, zapravo, političkog sadržaja.
Tako da mislim, ako se registruju kao strani agenti u SAD, time se samo dovodi u opasnost važan rad zapadnih novinara koji rade u Rusiji, a što nam daje uvid u ono što se dešava sada tamo. Što je još važnije, omogućava uvid i prosječnim Rusima, jer oni to ne mogu dobiti iz sopstvenih medija.
Kada je riječ o alternativi, ja uvijek zastupam stanovište investiranja u kritičko mišljanje. Mislim da, ukoliko smo u stanju da pokažemo građanima širom svijeta šta su Russia Today i Sputnjik, zaista, njihova gledanost će biti značajno umanjena.
RSE: U redu, kažete da je rejting RT i Sputnjika prenaduvan, ali šta je sa socijalnim medijima, Facebookom i Twitterom? Novi zaključci istraga o tome su pokazali da su preko ovih medija uspjeli da ostvare značajan uticaj.
Jankowicz: Kada je riječ o društvenim mrežama, mislim da je teško izvesti konkretan zaključak dok Facebook ne objavi njihove reklame, mete reklama i njihov učinak, onih koje je kupila ruska vlada i njihovih saradnici, kada govorimo o izborima u SAD 2016.
Socijalni mediji su definitivno nova teritorija i pokušavamo da utvrdimo kakav je njihov uticaj, ali u korijenu problema je to da ljudi traže narative koji im odgovaraju. I sada sa padom kvaliteta lokalnog novinarstva, oni na žalost idu ka nekoj konspiratornoj verziji istine na kojoj RT i Sputnjik igraju.
Ako investiramo u generacijsko osposobljavanje, kao što su kritično mišljenje i medijska pismenost, ovi narativi će dugoročno biti sve manje uspješni.
Socijalni mediji su definitivno nova teritorija za ruski uticaj
RSE: Ali, Rusija je ostvarila značajan uticaj širom svijeta i kada je riječ o medijima, na primjer na Balkanu, situacija nije ista kao u SAD i EU. Mediji nijesu u toj mjeri slobodni i nezavisni i Rusija je već uspjela da ostvari medijski uticaj tu. Kakav biste savjet mogli da date u tom slučaju?
Jankowicz : Da, to je odlično pitanje. Ja sam provela prilično vremena u Ukrajini gdje je situacija slična, manje ruskog uticaja u medijima, ali sa mnogo biznis interesa zastupljenog u medijima. Mislim da je najbolja stvar koju bilo koja država može da uradi investiranje u javne emitere i nastavak podsticanja sredine u kojoj lokalni novinari istražuju.
Nešto od toga se mora dešavati uz pomoć sa strane, ali što više lokalne vlasti budu prepoznavale da su slobodni i otvoreni mediji podsticaj demokratije, a ne da štete, to će učinci biti veći. Na žalost to je nešto što se može ostvariti na duge staze i nema kratkotrajnih efekata, ali što više budemo ohrabrivali slobodne i otvorene medije, to će biti bolje za sve.
Stotine miliona dolara za ruski informativni rat
RSE: Ali ako imamo javne servise koji su pod uticajem autoritarnih vlada, koje, primjera radi, u slučaju Srbije pomalo, da tako kažemo, flertuju sa Rusijom, šta onda možemo uraditi ?
Jankowicz : Da, to je teška situacija i tu organizacije kao što je OEBS- njihovi predstavnici za slobodu medija, mogu igrati važnu ulogu u ohabrivanju javnih emitera da uspostave uređivački integritet. To je naravno veoma teško kada vlada nastoji da održi kontolu nad javnom servisima, ali je od ključne važnosti uspostaviti tu liniju.
Nešto od toga sada možemo vidjeti i u SAD. Ne, naravno, u smislu da NPR (Nacionalni javni radio) i PBS (Javni emiterski servis) nemaju uređivačku nazavisnost, već da sada naš predsjednik (Donald Trump) počinje da napada svaku medijsku organizaciju koja je kritična prema njemu, što je veliki problem i nešto što je privuklo veliku pažnju.
Mi svi jednostavno moramo nastaviti da budemo aktivisti i branimo slobodu medija i uređivačaki integritet.
Sa Foruma u Poljskoj u septembru gdje je tema bila ruska propaganda
RSE: Već dugo svi znaju što Rusija radi, već zapravo nekoliko godina. Ali čini se da niko ne može da uradi ništa i djeluje kao da ih je nemoguće zaustaviti. Zašto, da li su bolje pripremljeni sa tehničkim i tehnoškim sredstvima ili je nešto drugo po srijedi?
Jankowicz: Mislim da ima tri razloga zbog kojih smo pomalo zatečeni i nesposobni da odgovorimo na ruske dezinformacije. Prvi je što nam je trebalo puno vremena da postignemo konsenzus da ovo zaista jeste problem. Svakako, da su ljudi koji prate Rusiju ovoga bili svjesni veoma rano, kao i u zemljama poput Ukrajine, Poljske i Baltičkih država, gdje su toga bili svjesni jer su žrtve, čak, u posljednjih deset godina, ja bih rekla i mnogo prije ukrajinske krize.
Ali jednom kada smo došli do konsenzusa, a ja bih rekla to je u zadnjih godinu, dvije, postoje još dvije stvari koje nas zadržavaju u tome da budemo proaktivni u odgovoru na ruske dezinformacije. Prvi je taj što Rusija troši mnogo više novca nego što je Zapad spreman da potroši na tome. Nemoguće je doći do stvarnih brojki, ali riječ je o stotinama miliona dolara, a to je nešto što SAD, konkretno govorim o mojoj sopstvenoj vladi, koja, vjerovatno, nikada ne bi investirala tako nešto.
Druga stvar je što je ruska spoljna politika jedinstvena. Rusija ima mnogo vektora spoljne politike, ali sve u svrhu postizanja jednog cilja na cijelom Zapadu. Naš odgovor pak, zapadni odgovor na ruske dezinformacije je takav da imamo otprilike trideset različitih spoljnih politika sa kojima se usaglašavamo, svaka članica EU, SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, svi imamo različite ciljeve. I dok smo saglasni da su ruske dezinformacije problem, svako ima različite spoljnopolitičke prioritete. I mislim da to škodi našim naporima da odgovorimo kao jedan jedinstven front na ono što nam Rusija šalje.
EU uspješnija od Rusije u odbrani od ruske propagande
RSE: Prije dvije godine EU je javno upozorila u svojim institucijama u vezi sa tim da Rusija vodi tzv. hibridne ratove, globalno i širom Evrope. Imajući u vidu sve što se dogodilo u proteklih godinu dana, kada je riječ o izborima u Evropi, Austriji, Holandiji, Francuskoj, Njemačkoj, vjerujete li da su uspjeli da redukuju ruski uticaj na te procese?
Jankowicz : Vjerujem da je EU bila malo uspješnija, nego, sasvim sigurno SAD u ublažavanju ruskog uticaja na izbore. Vidjeli smo neke vrlo ohrabrujuće naznake u Francuskoj, gdje je grupa koja je radila sa Emmanuleom Macronom iz Brisela bila u stanju da prati širenje ruskih dezinformacija online i skupa sa Macronovom kampanjom uspjeli su da ublaže efekat kojeg su te dezinformacije imale u finišu izbora.
Vidjeli smo i još bolji odgovor u Njemačkoj gdje su takođe, bili svjesni prijetnje, te su svoje resurse rasporedili na održavanje sajber sigurnosti i informisanje javnosti. Na žalost, ovo smo sve gledali kao pojedinačne odgovore država, a ne EU kao cjeline.
Voljela bih da vidim da EU više finasira Stratešku radnu grupu za istok (East StratCom Task Force) koja je u okviru Evropske službe za spoljno djelovanje (European External Action Service - EEAS) koji rade na borbi protiv dezinformacija u posljednjih nekoliko godina. Dajte im malo više novca i malo više ljudi i kancelarija i mislim da bi oni mogli biti snaga koja će uzvratiti u borbi prptiv širenja ruskog narativa unutar EU, ne samo na izborima, nego i ukupno.
RSE: Kada je riječ o aktuelnoj situaciji u Kataloniji ima puno navoda i spekulacija u vezi ruskog uplitanja u tamošnja dešavanja. Mislite li da imaju bilo kakve veze sa tim? Mislim na bilo kakvu vrstu ozbiljnijeg uticaja na dešavanja ili samo pokušavaju da izgleda da se miješaju i tamo.
Jankowicz: Ne želim da spekulišem, ja nijesam stručnjak za špansku politiku, ali ne bih bila iznenađena. Rusija podržava separatističke pokrete širom svijeta i u saglasju je sa ruskim narativom i ruskim ciljem inspirisanja nepovjerenja, nejedinstva i nastabilnosti sa dezinformacijama svugdje na Zapadu.
RSE: Kako biste procijenili šanse po pitanju toga hoće li brojni komiteti Kongresa koji vode istrage kao i FBI (Federalni istražni biro) uspjeti da dobiju dokaze o ruskom miješanju u prošlogodišnje izbore u SAD?
Jankowicz: Koliko ja znam američka obavještajana zajednica je već ubijeđena da je bilo miješanja u izbore. Nijesam sigurna kakve informacije Kongres ima, ali kako nove informacije izlaze na površinu, naročito o mreži socijalnih medija i Googla, u mogućnosti su da dobiju mnogo direktniju vezu nego što su imali prije. Ja nemam nikakvih sumnji i ja sam potpuno uvjerena da će Kongres izaći sa istim zaključima.
RSE: Mislite zaključcima i dokazima koji će imati posljedice?
Jankowicz : Nijesam sigurna kakva vrsta posljedica će biti. U neku ruku, dodatne sankcije koje je usvojio Kongres su to potvrdile, mada se najviše odnose na Ukrajinu, ali se tiču i ruskog uplitanja, kako bi bili sigurni da je Rusija dobila poruku. Mi smo već u nekoj vrsti diplomatskog prepucavanja, takozavnog vraćanja 'milo za drago' zbog ruskog miješanja.
Tako da nijesam sigurna kakve će posljedice biti, ali mislim da će biti dokaza i za američki narod i za svijet.
RSE: Vi ste takođe stručnjak za NATO i Rusija je optužila SAD da nelegalno gomilaju snage na istoku Evrope u Poljskoj i regionu Baltika preko NATO-a. Šta mislite o tim optužbama?
Jankowicz : Sigurno nije nelegalno. A ako pogledate broj snaga koje je Rusija tamo stacionirala, na granice NATO-a, one daleko prevazilaze bilo koje snage koje su nedavno raspoređene u Poljskoj i u baltičkim zemljama. Ja bih samo kategorički odbacila otužbe da je to nelegalno gomilanje. To je jednostavno odgovor na ono što Rusija radi u cijeloj istočnoevropskoj regiji u posljednjih pet godina.
Potrebno je osigurati da narativ o zapadnim integracijama u Srbiji pobijedi one koje nudi Rusija: Vladimir Putin i Aleksandar Vučić
RSE: Crna Gora je postala članica NATO-a ljetos, ali ima mnogo naznaka da Rusija neć odustati od širenja uticaja na Balkanu tako lako. Što vidite kao najslabiju tačku za njihov uticaj na Zapadnom Balkanu?
Jankowicz: Mislim da je najslabija tačka za ruski uticaj, ne samo na Zapadnom Balkanu, već i unutar NATO alijanse, generalno, činjenica da članstvo u NATO zemlje pokušavaju obezbijediti zbog svojiih sopstvenih interesa, jer žele biti u savezništvu sa Zapadom, žele biti na liniji slobodomislećih demokratskih društva i Rusija po mom mišljenju neće biti u poziciji da ih skrene sa tog puta tako lako.
RSE: Ipak, postoje zemlje na Balkanu koje, pomenula sam već Srbiju, imaju bliske veze sa Rusijom. Tu je i Republika Srpska, manji entitet BiH, čiji lider, takođe, ima dobre veze sa Moskvom. I nije riječ samo o njima i o političkim odnosima, već i ekonomskim, preko ruskih investicija i ruskih oligarha. Kolika je opasnost kada je riječ o ovoj vrsti uticaja?
Jankowicz : Mislim da opasnost postoji, naročito, kada je riječ o BiH, manje sam uvjerena kada je u pitanju Srbija, ali potrebno je osigurati da narativ o zapadnim integracijama pobijedi one koje nudi Rusija. Ja sam uvjerena da će zapadne integacije pobijediti jednog dana i na Balkanu, Ukrajini i Gruziji, i da će zaustaviti ruske pokušaje miješanja.
Vjerujem da je prevashodno na vladama svih ovih zemalja da o tome na efikasan način komuniciraju sa svojim građanima. Ali, takođe, moramo biti vrlo pažljivi i svjesni pokušaja ruskog uticaja. I činjenica da novinari, kao vi, pokušavaju da skrenu pažnju na to je dobar početak.