Hadžiomerspahić: Muzej Ars Aevi bi mogao postati realnost

Enver Hadžiomerspahić

Devetnaestog decembra obilježava se dan velikog međunarodnog likovnog projekta, Ars Aevi. Prošle godine se navršilo 20 godina od kada je utemeljena ideja, a ove, dva desetljeća od kada je započela velika akcija svjetskih likovnjaka na formiranju prestižne zbirke, koja bi jednog dana trebala da dobije svoje mjesto u budućem muzeju Savremene umjetnosti. Poslovi u vezi sa izgradnjom muzeja su jedno vrijeme bili gurnuti u drugi plan, ali neke najnovije aktivnosti sugerišu kako bi sve ponovo moglo postati aktuelno. Za RSE govori lider pokreta Ars Aevi, Enver Hadžiomerspahić.

RSE: Prošle smo nedelje u ovom terminu govorili o venecijanskom Biennalu, zapravo o nastupu BiH na Biennalu, i pomenuli kako grad Venecija i njen ponos Biennale nisu prošli, a da nisu podržali projekt Ars Aevi.

Hadžiomerspahić: Venecija je uistinu veliki prijatelj i pobratim grada Sarajeva. Veoma sam sretan da je nakon 2003. godine, kada je Ars Aevi organizirao prvi zvanični nastup BiH u programu Biannala, paviljon BiH bio predstavljen na venecijanskom Biennalu. Neovisno o tome, Venecija je ugostila izložbu koja se zove Ars Aevi u progresu (1993 – 2013) i dala nam je na raspolaganje prekrasne izložbene prostore Arsenale di Venezia. Na izložbi se promovira ostvareni rezultat kroz dvije decenije razvoja projekta Ars Aevi. Ta izložba je počela u junu i završila se u decembru. Grad Venecija je mogao taj prostor iznajmiti po najmanjoj cijeni od 20.000 eura mjesečno, dakle 120.000 eura za šest mjeseci, a oni su to poklonili Enveru, projektu Ars Aevi i gradu Sarajevu. To je bila uistinu reprezentativna promocija ostvarenja projekta Ars Aevi kroz protekle dvije decenije.

RSE: Prije nekoliko dana u Veneciji je došlo do susreta grupe umjetnika koji podržavaju Ars Aevi, a među njima su bili i neki utemeljitelji i osnivači. Ko je bio i o čemu se razgovaralo?

Hadžiomerspahić: To je proces koji traje već više godina. Pratili ste razvoj projekta Ars Aevi kroz sveukupni period i svjedoci ste kako je Ars Aevi bio izvanredno podržan u prvim godinama opsade, zatim u procesu razvoja projekta Ars Aevi. Tada je gradonačelnik Sarajeva bio Muhamed Kreševljaković, koji je kasnije postao konzul u Milanu. U tom procesu formiranja kolekcije Ars Aevi u Italiji, ostvareno je pobratimstvo između gradova Sarajeva i Venecije, kao i Sarajeva i Prata, a veliko prijateljstvo se razvilo sa gradom Milanom, gdje je bilo sjedište konzulata gospodina Muhameda Kreševljakovića. U tim kontaktima je nastala kolekcija. Godine 1999. je kolekcija predstavljena na reprezentativni način u olimpijskim dvoranama centra Skenderija. Potom je kolekcija bila smještena u prostor Historijskog muzeja, a zatim, na osnovu odluke Vlade Kantona Sarajevo, je dobila svoje novo sjedište u prostorima Art depoa u centru Skenderija.

Međutim onda se 2009. i 2010. godine dogodilo nešto što uopšte nismo razumjeli, a ni dan danas ne razumijemo - došlo je do napuštanja podrške projektu Ars Aevi u ovoj novoj našoj sredini. Bio sam primoran da zamolim intelektualce grada Sarajeva da u 2011. i 2012. godini svojim izjavama i svojom aktivnošću daju podršku projektu Ars Aevi, kao jednom od najznačajnijih razvojnih projekata grada Sarajeva i BiH. Taj proces koji je u Sarajevu trajao 2011. i 2012. godine je nastavljen na jedan dostojanstven način u Veneciji, sa izložbom koja je trajala šest mjeseci. Na kraju, posljednjeg dana izložbe (2. 12.) u Veneciji su se sastali najznačajniji umjetnici i osnivači kolekcije Ars Aevi, najznačajniji umjetnički direktori, koji su vršili selekciju umjetnika i umjetničkih djela i podržavatelji projekta Ars Aevi. Oni su na tom zajedničkom, kolektivnom susretu pozvali grad Sarajevo i Vladu Italije da ne napuste projekt Ars Aevi jer je to neizmjerno blago koje Sarajevo i BiH posjeduju, da zajedno uđemo u finalnu fazu projekta.

To je za mene najveća i najljepša satisfakcija i najljepši poklon i priznanje za dvije decenije ili jednu trećinu života koji sam posvetio radu na razvoju projekta Ars Aevi.

RSE: Kao da se poslije višemjesečnog mirovanja i šutnje konačno pokrenuo zamajac vašeg projekta. Neki dan je u Sarajevu došlo do dosta zanimljivog i inspirativnog susreta predstavnika nadležnih institucija na svim nivoima sa italijanskim ambasadorom?

Hadžiomerspahić: Iskreno mislim, još od prvih dana razvoja projekta do danas, da bi to bio pravi grijeh i najveća sramota za Sarajevo i BiH, ako bi odbili poklon čuvenog arhitekta Renca Piana, koji je donirao svoje arhitektonske projekte i ako bi dopustili da se unište ili ne prihvate umjetnička djela najvećih umjetnika, koje su umjetnici svijeta darovali Sarajevu. Mislim da bi to bilo nedopustivo.

Sve ovo vrijeme sam čekao trenutak mudrosti, koji je morao da dođe, da li danas ili sutra, kada će mudri ljudi shvatiti značaj ovog projekta i shvatiti u kojoj mjeri će to biti dragulj koji će svijetliti i obasjavati ovaj prostor pozitivnom energijom, od sada pa zauvijek, u našem gradu i državi prema evropskim i svjetskim prostorima. Izgleda da se taj trenutak upravo sada događa.

Nakon svega što smo napravili u Italiji, a to je bio jedan vrlo ozbiljan i složen proces, došlo je do senzibiliziranja svih partnera budućih kretanja u projektu Ars Aevi. Ambasador Italije je pokrenuo inicijativu u Sarajevu i ostvario je kontakte sa svim nadležnim ličnostima koje mogu da preuzmu odgovornost za sudbinu i budućnost projekta Ars Aevi. Imao je odvojene razgovore sa gradonačelnikom Sarajeva, gospodinom Ivom Komšićem, sa ministrom za kulturu Kantona Sarajevo, gospodinom Ivicom Šarićem, sa ministrom za kulturu FBiH, gospodinom Kaplanom. Na kraju je napravljen i zajednički razgovor na kojem smo prisustvovali i predsjednik fondacije Ars Aevi Ilija Šimić i ja kao direktor projekta i njegov osnivač. Tu je potvrđen interes da će se projekt Ars Aevi prihvatiti kao jedan od najznačajnijih razvojnih projekata u Sarajevu. Sve indikacije govore da će grad Sarajevo da osnuje javnu instituciju Ars Aevi i da će kolekcija Ars Aevi u najskorije vrijeme biti otvorena za posjetioce, da bi dočekala sve ljude iz svijeta koji će doći u Sarajevo na obilježavanje 30 godina od olimpijskih igara i da bi dočekala sve ljude iz svijeta koji će doći u Sarajevo u 2014. godini da učestvuju u programima obilježavanja 100 godina od početka I svjetskog rata.

RSE: U tom kratkom saopštenju je rečeno tek toliko da je dogovoreno da se radi na tome da vaš fundus postane dostupan. Naravno da je to tek početak i prva faza, ali može li se nekako barem naslutiti veći angažman na konačnom rješenju mjesta stanovanja najvrednije kolekcije koju BiH posjeduje?

Hadžiomerspahić: Mi smo pripremili, a tu mislim na stručni tim Ars Aevi, novi susret sa predstavnicima medija. To je naš tradicionalni godišnji susret koji se održava redovno na Dan Ars Aevi u prostorima Art depoa. Tada ću biti slobodan da predstavim predstavnicima medija dva programa. Jedan program je optimističan, ali i potpuno realan. Dogovori su o tome postignuti. To je trogodišnji program svjetske promocije projekta i kolekcije Ars Aevi u Italiji. Drugi program će biti trogodišnji program izgradnje prvog bloka muzeja Ars Aevi. Dakle kao i uvijek, Ars Aevi izlazi sa optimističnim vizijama. U ovom trenutku mislim da su one bazirane na uistinu realnim komponentama i dobroj volji predstavnika Sarajeva, BiH i Italije.

RSE: Mislim da je konačno vrijeme da se ove domaće vlasti dosjete da je pomalo uvredljivo prema istinskim prijateljima ignorisati njihove dosadašnje napore, posebno prema umjetnicima, osnivačima i darovateljima. Nadam se da ćemo i mi ovdje, na domaćem terenu, napraviti ozbiljnije korake ka Muzeju savremene umjetnosti.

Hadžiomerspahić: To što si ti sada rekao, neka postane istina.