Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine ocijenila je 2015. godinu teškom za bh. privredu ukoliko se uzme u obzir da su mljekari čekali mjesecima na dozvolu za izvoz u Evropsku uniju, da je znatno smanjen izvoz na Kosovo zbog recipročnog uvođenja viza bh. građanima, a time i privrednicima, ali i zbog indolentne politike ovdašnje vlasti spram proizvođača.
Ipak, napravljeni su pozitivni pomaci potpisivanjem ugovora o saradnji sa Srbijom i Turskom što bi trebalo imati konkretne rezultate u 2016. godini.
O onome što je učinjeno, ali i o aktivnostima koji tek slijede govori za RSE ekonomista Duljko Hasić, direktor instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
RSE: Gospodine Hasiću 2015. godina je bila teška za privredu Bosne i Hercegovine, ipak, čini se uspješno završava.
Hasić: Istina, privreda BiH u 2015. godini i dalje se nalazila u teškoj situaciji prvenstveno sa aspekta ispunjavanja uslova po osnovu obaveza prema EU kada su u pitanju standardi i kada je u pitanju infrastruktura kvaliteta. Međutim, napravljeni su i pozitivni pomaci kada je u pitanju stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta sa aspekta ekonomskih i strukturalnih reformi u dijelu koji se odnosi na zakonodavnu regulativu i namjeru vlasti BiH, od državnog do kantonalnog nivoa, da prihvate Reformsku agendu i uđu ozbiljno u restrukturiranje privrede.
Naime, radi se o setu zakonskih propisa koji su pokrenuti u oblasti zdravstvenog i socijalnog osiguranja, zatim oblasti Zakona o radu, obrazovnog sistema i, ono što je najbitnije, ispunjavanja obaveza prema evropskim standardima.
RSE: Kad ste već spomenuli Zakon o radu, oko čijeg usvajanja se koplja lome, a svjedocimo i problema oko potpisivanja kolektivnog ugovora? Šta mislite, hoće li ova reforma biti provedena preko leđa radnika?
Hasić: Što se tiče Zakona o radu, on predstavlja temelj i ne može nikako biti protiv radnika, ali kada su u pitanju ugovori koje treba potpisati sa poslodavcima i sa vladom - radnici trebaju voditi računa o njihovom statusu i poziciji. Iskreno se nadam da će početak naredne godine obilježiti ovaj događaj i da će poslodavci, sindikati i vlada napraviti usaglašavanje kako bi išli u pravcu stvaranja povoljnijeg ambijenta, ali ne na štetu radnika.
RSE: Šta očekujete u 2016. godini? Hoće li ona biti bolja za bh. privredu?
Hasić: To je godina izazova za vlasti Bosne i Hercegovine sa aspekta ispunjavanja uslova prema EU. S obzirom da BiH sarađuje sa tržištem EU i obavlja trgovinsku razmjenu sa članicama u obimu od 80 posto, očekujemo da u oblasti trgovine vlasti BiH ulože dodatni napor kako bi ojačali svoju pregovaračku poziciju prvenstveno za proizvode animalnog porijekla i, s druger strane, ne štititi tržište barijerama nego omogućiti proizvođačima beneficije. Trebalo bi i raditi na produžavanju vremenskog perioda prilagodbe EU standardima sve do momenta ulaska BiH u EU.
Vlasti BiH trebaju raditi na unapređenju, prvenstveno, proizvodnje i stvaranja vrijednosti, upošljavanja. Brine nas podatak da je krajem ove godine 3.000 ljudi otišlo iz ove zemlje tražeći posao. Dakle privredni subjekti traže i potenciraju da vlasti ulože dodatne napore, izdvoje finansijska sredstva za investicijske i razvojne svrhe kako bi stvarali vrijednost ovdje, a ne preko trgovinskog deficita finansirali ekonomije susjednih zemalja i zemalja EU.
RSE: Evropski parlament donio je odluku o suspenziji trgovinskog sporazuma sa Bosnom i Hercegovinom. Šta bi vlasti trebalo da učine da se postigne novi sporazum?
Hasić: EU je suspendirala autonomne trgovinske mjere Bosne i Hercegovine prema zemljama EU i na taj način onemogućila preferencijalni status za bh. proizvode koji su se izvozili bez carinskih ograničenja, opterećenja i izvoznih kvota. Ovdje su direktno pogođeni proizvođači voća i povrća, ali kako se veći izvoz očekuje tek ujesen 2016. - vlasti imaju dovoljno vremena za nove pregovore i dogovore.