U intervjuu za Radio Slobodna Evropa, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Denis Zvizdić, rekao je kako izmjene i dopune seta zakona o uvođenju akciza ne mogu biti usvojene dok se ne odredi na koje će se načine prikupljeni novac trošiti. Rezoluciju o vojnoj neutralnosti RS, koji je usvojila Narodna Skupština ovog entiteta, smatra antiustavnom i antidejtonskom.
RSE: Vijeće ministara BiH još jednom je izostavilo razmatranje izmjena i dopuna seta zakona koji se odnose na uvođenje namjenskih akciza za izgradnju auto-puteva. Zbog čega se ponovo odgađa ispunjavanje uslova iz Pisma namjere za nastavak aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom?
Zvizdić: Što se tiče mene osobno, a i većine članova Vijeća ministara, mi smo zaista iskreno i snažno opredijeljeni da se usvoje izmjene i dopune Zakona o akcizama, kao bitan uvjet i prethodna mjera koja je vezana za aranžman sa MMF-om, ali za Bosnu i Hercegovinu još važnije, kao bitan instrument koji bi omogućio nove investicije u izuzetno važnoj, razvojnoj oblasti za Bosnu i Hercegovinu – cestogradnji.
Bez kvalitetne infrastrukture ne možemo govoriti o dinamiziranom, uspješnom i efikasnom ekonomskom razvoju BiH. Zato smo svi snažno usmjereni ka potrebi da se usvoje akcize. A to, naravno, podrazumijeva i neke stručne i ozbiljne preduvjete koje moramo ispuniti.
Bez kvalitetne infrastrukture ništa od uspješnog razvoja BiH: Zvizdić
Jedan od njih je da novi zakon donese jasno i precizno definisanu namjenu sredstava i povećan nivo transparentnosti prikupljanja i raspodjele tih sredstava. I to je ono što očekuje i Vijeće ministara, a što nismo dobili kroz izmjene i dopune, odnosno tekst Zakona koji je od strane Upravog odbora Uprave za indirektno oporezivanje upućen ka Vijeću ministara.
RSE: Kako komentarišete usvajanje Rezolucije o vojnoj neutralnosti Republike Srpske?
Zvizdić: Prije svega, vrlo kratko: s obzirom na to da je riječ o isključivoj nadležnosti državnih institucija, mislim da takva rezolucija ne može imati bilo kakvo pravno dejstvo ili prouzročiti bilo kakve pravne posljedice, ali, konkretno, Vijeće ministara je od strane entitetskih nivoa vlasti, posebno Republike Srpske, vrlo često bilo optuživano da se preuzimaju nadležnosti entiteta, što, naravno, nije istina i nikada nije prezentirana bilo kakva činjenica ili dokaz koji bi išao u prilog toj tvrdnji.
A sada mi to možemo isto kazati – da entitet nastoji preuzeti isključive ustavne nadležnosti Bosne i Hercegovine. Ali, evo, očekujem da o tome svoj stav jasno kažu svi politički akteri u BiH, a svakako i naši susjedi, koji uvijek rado pričaju o tome da treba poštovati Dejtonski sporazum. Ovo je klasično antidejtonsko djelovanje.
Projekt Pelješkog mosta
RSE: Hrvatski premijer Andrej Plenković pisao je Vama, ali i predsjedniku Evropske komisije, kako je izgradnja Pelješkog mosta trajno rješenje hrvatskog i evropskog teritorijalnog diskontinuiteta kod Neumskog koridora pri čemu će legitimni interesi Bosne i Hercegovine ostati netaknuti. Ovo pitanje aktualno je od 2005. godine. Šta je, u konačnici, sporno za BiH kada je u pitanju izgradnja Pelješkog mosta?
Zvizdić: Riječ je o dva prava – Hrvatska traži svoje pravo da poveže teritoriju, mi tražimo svoje pravo u skladu sa međunarodnim standardima, da povežemo našu teritoriju sa otvorenim morem. Mislim da je i ovo pismo gospodina Plenkovića u pravcu, ili na istom fonu kao i pismo koje sam ja poslao gospodinu Plenkoviću, a to je da na bazi struke, na bazi međunarodnih standarda, međunarodnog prava, dobrosusjedskih odnosa, riješimo paralelno ta dva pitanja, s tim da ja predlažem ovaj put to zaista bude uz podršku i pomoć, ili monitoring predstavnika Evropske komisije.
To bi dalo pune garancije da izađemo iz tog trenutno začaranog kruga slanja pisama, a da se usmjerimo ka konkretnoj realizaciji tih projekata ili tih naših namjera ili intencija, ali koje bi uistinu bile bazirane na stručnim argumentima