Bosna i Hercegovina ne zaostaje baš za svim svjetskim trendovima. Bh. magazin Slobodna Bosna više se ne štampa. Prvi broj ovog magazine objavljen je 31. oktobra 1991. Danas, nakon 1.000 brojeva, Slobodnu Bosnu čitatelji više neće moći kupiti na trafikama širom Bosne i Hercegovine. Umjesto papirnatog izdanja, Slobodna Bosna seli se na digitalnu platformu.
„Dok završavam ovaj broj Slobodne Bosne, posljednji u ovakvom formatu, papirnatom, starinskom, očito anahronom, muči me pitanje kako bih svojoj materi, koja je godinama, svake hefte, obilazila po desetak trafika da provjeri kako se prodaje Slobodna Bosna, objasnio da Slobodne Bosne na trafikama više neće biti i da gleda klikove na internetu i linkove na društvenim mrežama“, ovim riječima, u posljednjem broju, oprostio se od papirnatog izdanja Senad Avdić, glavni i odgovorni urednik Slobodne Bosne.
Naviknuti, da nakon što na trafici kupe svoje izdanje, sjednu, uz kafu, čaj ili što god, te pročitaju podrobnije, opširnije informacije o aktualnim dešavanjima u državi i šire, Sarajlije su s tugom dočekale vijest o gašenju, njima omiljenog magazina:
„Mnogi ljudi nemaju Internet i onda je žalosno zbog njih, a ovi što imaju Internet, njima je lako”, kaže jedan građanin, a drugi dodaje: „Nije isti osjećaj, ali vremena se mijenjaju a oni, pretpostavljam, idu u korak sa vremenom. Žao mi je zbog toga. Tužno je to.”
Nekoliko dana nakon gašenja Slobodne Bosne, korisnik zemaljske mreže prestao je biti Studentski eFM radio. Još jedan tradicionalni medij svoj sadržaj je preselio na internet stranicu. Direktor radija, Zoran Ćatić, navodi da su ih brojni razlozi natjerali na ovaj korak.
Zoran Ćatić
„Uživamo u čarima tržišne ekonomije. U neka doba, koncept koji smo mi sebi zadali i od kojeg nismo htjeli odustati, nas je doveo do toga da se ne možemo prilagoditi tržištu i da je to, što mi nudimo kao proizvod, kao nešto što bi trebao biti tradicionalni medij i što su nas učili, nije isplativo na tržištu. Onda je došlo do razilaženja u odnosu na troškove koje država nameće i režije i sve ono što ide uz to, naspram onoga koliko mi možemo da zaradimo na tržištu”, ističe Ćatić.
Internet je dnevne, a kamoli sedmične novine, učinio anahronim. Novi format Slobodne Bosna ne podrazumijeva i promjene u novinarskom sastavu, nema otkaza uposlenim. I digitalna će se Slobodna Bosna, fokusirati na ekskluzivne informacije, istraživačko novinarstvo, produbljene informacije, analitičke tekstove, dnevne događaje i agencijske vijesti.
Prelazak iz printane na on-line formu ne bi trebao predstavljati problem, smatra Dario Novalić, glavni i odgovorni urednik magazine Start.
„Činjenica je da su posljednjih pet-šest godina tiraži printanih medija u padu, ali opet ne toliko, da bi došlo do gašenja tih medija. Ne mislim da to predstavlja neku veliku opasnost, pod uslovom da svaka redakcija, bilo kog printanog medija, osobito mislim na magazine i druge publikacije, povede računa o organizaciji i prilagodbi ovom vremenu i da, osim printanog izdanja, postoji i WEB izdanje, naravno, pravljeno na drugi način, kako bi ljudi, u što kraćem vremenu, mogli doći do kratkih informacija. Međutim, ono što nude magazini, ne možete naći u WEB formi, barem ne tako često”, riječi su Novalića.
Novalić smatra da tempo života diktira i potrebu ljudi za kratkom informacijom, ali i brzim dolaskom do nje, što itekako pogoduje WEB portalima.
„Isto tako je činjenica da niko od nas nije odrastao, opstao i obrazovao se na kratkim informacijama. Ako čovjek želi saznati nešto više, treba dublje istraživanje, treba istraživanje u punom smislu riječi, morate se informisati na bolji način. Već od početka ekonomske krize, 2008. godine, činjenica je da je u svijetu oglašavanje u svim medijima bilo u silaznoj putanji, tako da je i to jedan od faktora zašto se mediji u svijetu još nisu uspjeli prilagoditi na pravi način ovom trenutku, da u isto vrijeme postoji WEB portal i dnevna novina ili magazin. WEB portal daje informacije u trenutku događanja, a dnevna novina ili magazine je nešto što bi trebalo objasniti sve te pojave i događanja u nekom širom kontekstu, kako bi svi imali koristi od toga”, ocjenjuje Dario Novalić.
Lejla Turčilo
Gašenje magazina, kakav je Slobodna Bosna, ima jasnu poruku, a to je da se u BiH nezavisno istraživačko novinarstvo gura iz javne sfere, smatra profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Lejla Turčilo. Ona tvrdi kako je sudbina kvalitetnih magazina gašenje ili prelazak na internet portale:
„Praksa je do sada pokazala da će kvalitetni printani mediji polako prelaziti u neke nove platforme ili će se gasiti u potpunosti. To znači da mi još uvijek, kao što vidimo po brojnim primjerima iz BiH i regiona, uspijevamo da na kioscima dobijamo magazine i dnevne novine koji nisu nezavisni, istraživački i ozbiljne publikacije”, tvrdi Lejla Turčilo.
Profesorica Turčilo tvrdi kako je i ovo jedna od posljedica politika u BiH posljednjih deset godina:
„Ne možete očekivati oglase i reklame velikih profitabilnih kompanija, koje bi vam podržale rad, ako pišete ozbiljne istraživačke tekstove i otkrivate devijacije, i u političkom sistemu i u tim kompanijama, jer su oni međusobno uvezani”, ističe Turčilo.
Zoran Ćatić, koji radi sa mladim ljudima, studentima novinarstva, smatra kako Internet pruža više šansi, ali da je istovremeno i opasnost po profesiju.
„Imamo utisak da sve znamo, zato što kada gad pomisliš da ti nešto treba, možeš proguglati, ali to zapravo nije realno stanje. Zato imamo sve ovo što se dešava u svijetu, a posebno u BiH, da su klinci potpuno izgubljeni u vremenu i prostoru, da imamo poplavu kiča, šunda i kriminala. Sve je to vezano jedno za drugo”, zaključuje Zoran Ćatić.
U Bosni i Hercegovini je napravljena kolosalna nepravda prema printanim medijima. Desilo se to 2006. godine, kada je uveden porez na dodatnu vrijednost. Tada je odlučeno da će BiH biti jedina zemlja koja nema diferenciranu stopu PDV-a za printane medije.
Primjera radi, zagrebački Globus, plaća PDV osam posto, a izdavači u BiH 17 posto. Time su u startu magazini iz BiH nekonkurentni jer se mediji iz Srbije i Hrvatske slobodno distribuiraju u BiH.