Iako je ovosedmični trilateralni sastanak lidera Irana, Rusije i Turske nagovijestio produbljivanje njihovih veza, u odnosima tri zemlje ipak postoje značajne napetosti. U pitanju su različiti politički interesi, ali i pitanja oko Sirije, koja je bila u fokusu samita u Teheranu, pišu svjetski mediji.
Ujedinjeni u izolaciji
Ruski predsjednik Vladimir Putin, kojeg je veliki dio svijeta izbjegavao nakon njegove invazije na Ukrajinu, boravio je ove sedmice u Iranu s ciljem produbljivanja veza između dvije nacije, ujedinjene u svojoj izolaciji od Zapada, napisao je Vašington post (The Washington Post).
Putin se ubrzo po dolasku u Teheran sastao sa ajatolahom Alijem Hamneijem, vrhovnim vođom Irana i iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem, a potom i s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom (Recep Tayyip Erdogan).
Hamnei je rekao da Zapad ne želi da Rusija bude jaka, opisujući Sjedinjene Države kao "lukave", a NATO kao "opasan", prenose iranski državni mediji. Na svom sastanku s Raisijem, koji se pojavljuje kao ključni saveznik Moskve, Putin je pohvalio trgovinske veze sa Iranom, šaljući poruku ruskoj publici da, iako su zapadne kompanije masovno napuštale zemlju, Moskva i dalje ima pouzdane prijatelje.
S Erdoanom je bilo razgovora o planovima Turske za vojni upad u sjevernu Siriju, ciljajući na jedinice koju predvode Kurdi, saveznici SAD-a. Međutim, naglašava list, svaka vojna operacija mogla bi dovesti Tursku u sukob s Iranom i Rusijom, koji su saveznici sirijskog predsjednika Bašara al Asada (Bashara al-Assada) i koji imaju vojne snage u toj zemlji.
Činilo se da je Hamenei izrazio svoje nezadovoljstvo tokom sastanka s Erdoanom 19. jula, rekavši da je vojni napad "definitivno na štetu Sirije, Turske i regiona", napisao je Vašington post, dodajući da je prije sastanaka u Teheranu Putinov pomoćnik rekao da se Rusija protivi svakoj akciji kojom se krši teritorijalni integritet Sirije.
Ali, dok su se lideri okupili kasno u utorak da se obrate medijima, Erdoan je odbacio protivljenje Rusije i Irana njegovim vojnim planovima: "Čujem od vas, dragi prijatelji, da razumijete zabrinutost Turske za bezbjednost. Zahvalan sam na tome. Međutim, same riječi nisu lijek za rane".
Erdoanovi ciljevi
Posjeta Teheranu pružila je turskom predsjedniku priliku da reafirmiše veze i sa Iranom i sa Rusijom, uz obilje mogućnosti da dobije podršku Moskve u ključnim pitanjima, ocjenjuje Gardijan (The Guardian).
Putin i Erdoan su se srdačno pozdravili na početku bilateralnih razgovora, ističe list i dodaje da su razgovori pružili priliku turskom predsjedniku da osigura podršku Moskve za provizorni sporazum o evakuaciji žitarica preko Crnog mora s kontrolnim centrom u Istanbulu.
Susret turskog predsjednika Erdoana i ruskom predsjednika Putina u Teheranu, 19. juli 2022.
Od ruske invazije na Ukrajinu krajem februara, turske vlasti su insistirale na balansiranju između članstva zemlje u NATO-u i njenih dugogodišnjih odnosa s Moskvom, napisao je Gardijan podsjetivši da je Turska je bila domaćin mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine i prodala Ukrajini naoružane dronove za upotrebu protiv ruskih snaga.
Istovremeno, Turska je odbila da se pridruži sankcijama protiv Rusije, pojačala je kupovinu ruske nafte i nastavlja da se zalaže za izgradnju nuklearne elektrane čiji je glavni nosilac projekta ruska državna kompanija Rosatom.
Prošle sedmice, turski predsjednik se oslanjao na Putina tokom telefonskog razgovora u kojem je tražio ruski sporazum o mehanizmu prekogranične pomoći Vijeća sigurnosti UN-a koji pruža vitalnu pomoć za više od dva miliona Sirijaca u područjima pod kontrolom pobunjenika na sjeverozapadu, otupljujući ruske prijetnje da će u potpunosti staviti veto na obnovu pomoći.
Erdoanov pristup vanjskoj politici počiva na tome da pokaže da Turska djeluje nezavisno, stavljajući svoje interese na prvo mjesto, ukazuje Gardijan na mišljenja analitičara koji smatraju da to Erdoanu najviše pomaže na domaćem terenu uoči izbora naredne godine.
Partnerstvo 'radi opstanka'
Dok je trilateralni samit u Teheranu značio i ruskom predsjedniku Putinu koji je dobio čvrstu podršku Irana za vojnu kampanju u Ukrajini dok je domaćoj javnosti mogao demonstrirati međunarodni uticaj Rusije, Iran bi također mogao imati velike koristi, ističe Asošiejtid pres (The Associated Press).
Samit u Teheranu je organizovan samo nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) posjetio Izrael i Saudijsku Arabiju - glavne rivale Teherana. Iz Jerusalema i Džede, Bajden je pozvao Izrael i arapske zemlje da ne podliježu pod ruski, kineski i iranski uticaj.
Ipak, naglašava AP, to nije lak zadatak jer Izrael održava dobre odnose s Putinom, naročito zbog ruskog prisustva u Siriji dok su, s druge strane, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati odbili pumpati više nafte izvan plana koji je odobrio njihov energetski savez s Moskvom.
Uprkos dugogodišnjem rivalstvu sve te zemlje bi se mogle složiti oko približavanja Iranu, koji je ubrzano unaprijedio svoj nuklearni program, te suzbijajući kritike nastoji sačuvati iransku valutu rijal od kraha, ukazuje Asošiejtid pres uz ocjenu da bez ublažavanja sankcija na vidiku, taktičko partnerstvo Irana s Rusijom postalo je 'partnerstvo s ciljem opstanka'.
Pročitajte i ovo: EU obnavlja sankcije Iranu, Srbija jača saradnjuNakon ovosedmičnog sastanka s Raisijem, Putin je ponudio snažnu podršku Teheranu u vezi s nuklearnim sporazumom koji je ostao u zastoju, pozivajući na njegovo potpuno oživljavanje i potpuno ukidanje sankcija Iranu kako bi se omogućio "slobodan razvoj saradnje u svim oblastima bez ikakve diskriminacije".
Značajne napetosti
Sve veća povezanost Rusije i Irana je naklonost dvije izolovane, sankcijama pogođene zemlje čija je glavna veza njihovo aktivno protivljenje Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima, ukazuje Njujork tajms (The New York Times) na mišljenja analitičara.
Sastanak Ibrahima Raisija, predsjednika Irana sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Teheranu.
Sa zapadnim sankcijama koje imaju, kako je rekao Putin, "kolosalan" uticaj na Rusiju, Moskvi su potrebna mjesta za poslovanje. Iran, izolovan još oštrijim američkim ekonomskim sankcijama zbog svog nuklearnog programa, rado posluje sa Rusijom, napisao je Njujork tajms, dodajući da je u 2021. trgovina između Rusije i Irana dostigla rekordne nivoe, iako u relativno skromnom iznosu od oko 3,5 milijardi dolara.
Međutim, naglašava list, iako su u skorijoj prošlosti dvije zemlje imale zajednički ekonomski interes, ali i cilj da potisnu američku moć u mjestima kao što su Irak, Sirija i Afganistan, u odnosu Moskve i Teherana, postoje značajne napetosti.
Rusija ne dijeli iransko neprijateljstvo prema Izraelu i ne želi da Teheran razvije nuklearno oružje, istakao je Njujork tajms, dodajući da je Moskva u velikoj mjeri pomogla u pregovorima o obnavljanju nuklearnog sporazuma iz 2015. između šest svjetskih sila i Irana koji je bivši predsjednik Donald Tramp (Trump) napustio 2018.
Rusija i Iran se također takmiče u prodaji svoje sankcionisane i snižene nafte Kini i drugim zemljama. Iako je kvalitet sirove nafte različit u obje zemlje, analitičari smatraju da je teško zamisliti da formiraju neku vrstu kartela za prodaju sankcionisane nafte.
Iako Rusija ima i drugih problema sa Iranom, poput krijumčarenja narkotika, ono u čemu su usklađeni je pitanje dugogodišnje podrške Asadovom režimu u Siriji, koja je bila u fokusu teheranskog samita, napisao je Njujork tajms uz ocjenu da je Sirija jedino pitanje gdje se ukrštaju politike Rusije, Irana i Turske, iako su njihovi interesi različiti.