Uprkos tome što je ekonomija na koljenima, a polovina stanovništva nezaposleno, budžetski korisnici na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini troše nemilice. Plate poslanika su šest puta veće od prosječnih primanja građana i duplo veće nego u svim zemljama regije i Evrope.
Istovremeno, Kancelarija za reviziju institucija BiH već godinama upozorava na kršenje zakona u pojedinim državnim institucijama, ali bezuspješno. Tužilaštva i inspekcije ne rade svoj posao, a do sada nije pokrenut niti jedan postupak protiv onih koji troše više nego što im pripada. Nevladin sektor se nada kako će nova vlast učiniti nešto da se takvo stanje promijeni, no, u to je teško povjerovati, jer je najveći broj stranaka koje je čine, iz prošlih saziva.
Rastrošnost u institucijama na svim nivoima u Bosni i Hercegovini traje već godinama, a da za to niko nije odgovarao. Budžeti služe za plaćanje javne uprave, a revizorski izvještaji pokazuju kako se potroši i više novca nego što svaka institucija ima na raspolaganju.
Tako je za plate zaposlenika u državnom parlamentu samo u 2009. izdvojeno oko četiri miliona i 300 hiljada eura. Osim plate, svaki poslanik i delegat je dobijao 360 eura za paušal, za putne troškove izdvojeno je 750 hiljada eura, a mimo toga plaćana je i posjeta porodicama i korištenje ličnih vozila. I sve to se događa u državi u kojoj je polovina stanovnika nezaposleno i gdje je prosječna plata 300 eura.
Uprkos tome, poslanici i nisu previše zabrinuti, jer oni ne brinu o svojim, već o tuđim troškovima.
„Vi pogledajte da imate danas u tehničkom mandatu ministara koji više provedu u avionu nego u svojoj spavaćoj sobi“, navodi Niko Lozančić, iz HDZ BiH.
„Recimo u Agenciji za poštanski promet bruto plaće zaposlenih po djelatniku 50.000 maraka, a u svim ovim drugim su 30.000“, kaže Zvonko Jurišić, poslanik HSP.
Kancelarija za reviziju institucija Bosne i Hercegovine već godinama upozorava na kršenje zakona u pojedinim državnim institucijama, ali bezuspješno. Revizori najčešće ukazuju na nedostatke u internim kontrolama unutar institucija, slabosti pri planiranju budžeta, slabe kontrole nad izvršenjem budžeta, te nepravilnosti u javnim nabavkama.
„Predložili smo i određeni broj sustavnih mjera koje bi otklonile uzroke ponavljanja određenih revizijskih nalaza: jačati sustav internih kontrola, donijeti zakone o plaćama i naknadama u inistitucijama BiH, uvesti standarde potrošnje i ponašanja za frekventne troškove kao npr. uporaba i nabava službenih automobila“, rekao je glavni revizor BiH Milenko Šego.
Bahatost i privilegije
Pa, iako Kancelarija za reviziju institucija upućuje na brojne probleme, činjenica je i kako rijetko kada daje negativno mišljenje za poslovanje za neku od 62 bosanskohercegovačke institucije, koliko ih ima.
Možda i zbog toga, što su svjesni da tužilaštva i inspekcije ne rade svoj posao, jer za sve ove godine nije pokrenut niti jedan postupak protiv onih koji troše više nego što im pripada. Toga su svjesni i neki parlamentarci kojima smeta sadašnje stanje.
„Pratimo li mi šta javnost radi? Čitamo li mi one novinske izvještaje? Ima li ijedna osoba u ovoj zemlji da je odgovarala što je prekršila Ustav?“ pita se Slavko Jovičić, poslanik SNSD-a.
Sa Jovičićem se ne slaže njegova stranačka koleginica Dušanka Majkić.
„Niste vi, gospodine Jovičiću, onaj koji će ovdje pitati. Vi ste onaj koji ćete odgovarati narodu koji vas je izabrao zašto je takvo stanje. Nema pitanja. I ne obavještavamo se iz novina“, rekla je ona.
I dok Majkić tvrdi kako poslanici moraju odgovarati a ne pitati, činjenica je kako se u dosadašnjoj parlamentarnoj praksi niko od njih nije odrekao nezasluženo visokih plata, o kojima svjedoči i istraživanje banjalučke nevladine organizacije “Gea”.
Ognjen Đukić, programski direktor, kaže za RSE kako visina poslaničke plate u evropskim zemljama ne prelazi iznos od tri prosječne plate, a u BiH je šest puta veća.
„To je jedino slučaj u BiH. To čak nije slučaj ni u Srbiji ni u Hrvatskoj. Jedna od preporuka naših je da se iznos prosječne poslaničke plate svede do visine tri prosječne plate“, navodi Đukić.
Transparency International već godinama ukazuje na rastrošnost na svim nivoima u BiH, ali i preporučuje mjere kako da se to spriječi. No, pitanje je kako natjerati sve oni čija je plata više od 2.500 eura mjesečno da se odreknu pogodnosti koje im ne pripadaju.
„To u principu jeste problem jer smo u situaciji da se očekuje postupanje ljudi koji obavljaju funkciju, dakle koji su u vlasti, da oni praktično ograniče privilegije sami sebi. Međutim, ja se plašim da će zemlja cjelokpuna, dakle i državne institucije ali i funkcionisanje države i isplate sredstava iz budžeta biti dovedeno u pitanje ako se ovakva bahatost i rastrošnost ne suzbije i ako se ne uvede princip odgovornosti, o kojem mi konstantno govorimo i na kojem insistiramo“, rekao je Srđan Blagovčanin.
„Nova vlast ima priliku da pokažu da su drugačiji od one prethodne i da ove preporuke koje se iz godine u godinu provlače kroz revizorske izvještaje konačno budu implementirane i budu usvojene“, kazala je Majda Behram Stojanov, predstavnica nevladine organizacije “Centri civilnih inicijativa”.
No, da li će nova vlast u Bosni i Hercegovini imati sluha da nešto i promijeni, u ovom trenutku, teško je prognozirati. Tim prije, što je najveći broj stranaka koje je čine iz prošlih saziva. To su isti oni koji su glasali za zakone kojima sebi omogućavaju najveće plate u Evropi i penzije od najmanje 1.150 eura.
Istovremeno, Kancelarija za reviziju institucija BiH već godinama upozorava na kršenje zakona u pojedinim državnim institucijama, ali bezuspješno. Tužilaštva i inspekcije ne rade svoj posao, a do sada nije pokrenut niti jedan postupak protiv onih koji troše više nego što im pripada. Nevladin sektor se nada kako će nova vlast učiniti nešto da se takvo stanje promijeni, no, u to je teško povjerovati, jer je najveći broj stranaka koje je čine, iz prošlih saziva.
Rastrošnost u institucijama na svim nivoima u Bosni i Hercegovini traje već godinama, a da za to niko nije odgovarao. Budžeti služe za plaćanje javne uprave, a revizorski izvještaji pokazuju kako se potroši i više novca nego što svaka institucija ima na raspolaganju.
Tako je za plate zaposlenika u državnom parlamentu samo u 2009. izdvojeno oko četiri miliona i 300 hiljada eura. Osim plate, svaki poslanik i delegat je dobijao 360 eura za paušal, za putne troškove izdvojeno je 750 hiljada eura, a mimo toga plaćana je i posjeta porodicama i korištenje ličnih vozila. I sve to se događa u državi u kojoj je polovina stanovnika nezaposleno i gdje je prosječna plata 300 eura.
Uprkos tome, poslanici i nisu previše zabrinuti, jer oni ne brinu o svojim, već o tuđim troškovima.
„Vi pogledajte da imate danas u tehničkom mandatu ministara koji više provedu u avionu nego u svojoj spavaćoj sobi“, navodi Niko Lozančić, iz HDZ BiH.
„Recimo u Agenciji za poštanski promet bruto plaće zaposlenih po djelatniku 50.000 maraka, a u svim ovim drugim su 30.000“, kaže Zvonko Jurišić, poslanik HSP.
Kancelarija za reviziju institucija Bosne i Hercegovine već godinama upozorava na kršenje zakona u pojedinim državnim institucijama, ali bezuspješno. Revizori najčešće ukazuju na nedostatke u internim kontrolama unutar institucija, slabosti pri planiranju budžeta, slabe kontrole nad izvršenjem budžeta, te nepravilnosti u javnim nabavkama.
„Predložili smo i određeni broj sustavnih mjera koje bi otklonile uzroke ponavljanja određenih revizijskih nalaza: jačati sustav internih kontrola, donijeti zakone o plaćama i naknadama u inistitucijama BiH, uvesti standarde potrošnje i ponašanja za frekventne troškove kao npr. uporaba i nabava službenih automobila“, rekao je glavni revizor BiH Milenko Šego.
Bahatost i privilegije
Pa, iako Kancelarija za reviziju institucija upućuje na brojne probleme, činjenica je i kako rijetko kada daje negativno mišljenje za poslovanje za neku od 62 bosanskohercegovačke institucije, koliko ih ima.
Možda i zbog toga, što su svjesni da tužilaštva i inspekcije ne rade svoj posao, jer za sve ove godine nije pokrenut niti jedan postupak protiv onih koji troše više nego što im pripada. Toga su svjesni i neki parlamentarci kojima smeta sadašnje stanje.
„Pratimo li mi šta javnost radi? Čitamo li mi one novinske izvještaje? Ima li ijedna osoba u ovoj zemlji da je odgovarala što je prekršila Ustav?“ pita se Slavko Jovičić, poslanik SNSD-a.
Sa Jovičićem se ne slaže njegova stranačka koleginica Dušanka Majkić.
„Niste vi, gospodine Jovičiću, onaj koji će ovdje pitati. Vi ste onaj koji ćete odgovarati narodu koji vas je izabrao zašto je takvo stanje. Nema pitanja. I ne obavještavamo se iz novina“, rekla je ona.
I dok Majkić tvrdi kako poslanici moraju odgovarati a ne pitati, činjenica je kako se u dosadašnjoj parlamentarnoj praksi niko od njih nije odrekao nezasluženo visokih plata, o kojima svjedoči i istraživanje banjalučke nevladine organizacije “Gea”.
Ognjen Đukić, programski direktor, kaže za RSE kako visina poslaničke plate u evropskim zemljama ne prelazi iznos od tri prosječne plate, a u BiH je šest puta veća.
„To je jedino slučaj u BiH. To čak nije slučaj ni u Srbiji ni u Hrvatskoj. Jedna od preporuka naših je da se iznos prosječne poslaničke plate svede do visine tri prosječne plate“, navodi Đukić.
Blagovčanin: Plašim da će zemlja cjelokpuna, dakle i državne institucije ali i funkcionisanje države i isplate sredstava iz budžeta biti dovedeno u pitanje ako se ovakva bahatost i rastrošnost ne suzbije.
Transparency International već godinama ukazuje na rastrošnost na svim nivoima u BiH, ali i preporučuje mjere kako da se to spriječi. No, pitanje je kako natjerati sve oni čija je plata više od 2.500 eura mjesečno da se odreknu pogodnosti koje im ne pripadaju.
„To u principu jeste problem jer smo u situaciji da se očekuje postupanje ljudi koji obavljaju funkciju, dakle koji su u vlasti, da oni praktično ograniče privilegije sami sebi. Međutim, ja se plašim da će zemlja cjelokpuna, dakle i državne institucije ali i funkcionisanje države i isplate sredstava iz budžeta biti dovedeno u pitanje ako se ovakva bahatost i rastrošnost ne suzbije i ako se ne uvede princip odgovornosti, o kojem mi konstantno govorimo i na kojem insistiramo“, rekao je Srđan Blagovčanin.
„Nova vlast ima priliku da pokažu da su drugačiji od one prethodne i da ove preporuke koje se iz godine u godinu provlače kroz revizorske izvještaje konačno budu implementirane i budu usvojene“, kazala je Majda Behram Stojanov, predstavnica nevladine organizacije “Centri civilnih inicijativa”.
No, da li će nova vlast u Bosni i Hercegovini imati sluha da nešto i promijeni, u ovom trenutku, teško je prognozirati. Tim prije, što je najveći broj stranaka koje je čine iz prošlih saziva. To su isti oni koji su glasali za zakone kojima sebi omogućavaju najveće plate u Evropi i penzije od najmanje 1.150 eura.