Ničija zemlja: Unutar azerbejdžanskog grada duhova
Ovo je Agdam, azerbejdžanski grad koji su zauzele etničke armenske snage 1993. godine, tokom prvog rata u Nagorno-Karabahu.
Uništeni grad bio je blizu linije fronta usijanog sukoba između Azerbejdžana i etničkih armenskih snaga desetljećima nakon završetka rata 1994. Nekada je bio dom desetinama hiljada Azerbejdžanaca, koji su pobjegli iz svojih domova kada su ga armenske snage zauzele.
Fotografija Agdama 1988. godine, malo prije izbijanja rata između azerbejdžanskih i armenskih etničkih snaga nad regijama u i oko Nagorno-Karabaha, otcjepljene azerbejdžanske regije.
Rijetka arhivska fotografija centralne džamije Agdama 1990. Armenci nisu naselili grad nakon što su Azerbejdžanci pobjegli i ležao je u ruševinama.
Ista džamija, bez krova, koju je 2011. snimio Lohr
Pogled iz Lohrovog taksija tokom ishitrene posjete koju je obavio 2011. Tokom putovanja Nagorno-Karabahom, fotograf iz Praga rekao je za RFE / RL da je zabranjeni grad posjetio "iz znatiželje".
Fotograf je za RFE / RL rekao da je platio "poprilično novca" za dobro povezanog taksista da provjeri svoje vojne kontakte prije nego što ga odvede u grad duhova.
Minareti glavne kule džamije nad ostatkom opustošenog grada.
Mural iz sovjetskog doba još uvijek stoji usred gradskih ruševina. Lohr kaže da mu je rečeno da se brzo kreće kako bi izbjegao azerbejdžanske snajpere koji su ponekad aktivni u okolnim područjima.
Zanemarena i oštećena unutrašnjost Agdamove slavne džamije.
Znak na armenskom i engleskom jeziku ispred džamije koji je opisuje kao "perzijsku" džamiju sagrađenu u godinama 1868.-70.
Pogled sa jednog od munara džamije. Lohr kaže da je grad bio potpuno prazan i da je upoznao samo "neke divlje pse" koji su lutali ulicama.
Uništeni grad kako ga vidi Lohr. Iz svoje baze u Pragu prati posljednji sukob koji je izbio u septembru i koji je rezultirao ponovnim zauzimanjem ili predajom Bakuu sedam azerbejdžanskih regija.
Azerbejdžanski vojnici poziraju ispred džamije Agdam u propagandnom videu nakon što se grad vratio pod kontrolu Azerbejdžana 20. novembra. Lohr kaže da ga "zanima kako će to sada izgledati" i pita se "šta će Azerbejdžanci učiniti sa (Agdamom)". Hiljade raseljenih Azerbejdžana obećalo je da će se vratiti i obnoviti je.
Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev i njegova supruga - koja je ujedno i potpredsjednik te zemlje - poziraju s Kuranom unutar glavne džamije 22. novembra. Lohr dodaje da je "naravno zabrinut jer nije lako prevladati sve ove emocije povezane sa ratom" i" toliko nepravdi koje se tamo događaju".