Građanska inicijativa bliska Katoličkoj crkvi „U ime obitelji“ sakuplja potpise potrebne za raspisivanje referenduma da se u Ustav stavi formulacija da je brak zajednica muškarca i žene. U Vladi lijevog centra ocjenjuju da je to jedno totalno sporedno pitanje, ali – iako nije jasno je li za referendum potrebno 380 ili 450 tisuća prikupljenih potpisa - ti će potpisi po svoj prilici biti sakupljeni. Istražili smo - koja je stvarna dimenzija ove inicijative.
Obiteljski zakon u Hrvatskoj brak definira kao zajednicu muškarca i žene. Međutim, građanskoj inicijativi bliskoj Katoličkoj crkvi „U ime obitelji“ to čini se nije dovoljno, pa traže da se raspiše referendum sa referendumskim zahtjevom da se takva definicija stavi i u Ustav.
Dijelom je to odgovor na zahtjeve LGBT zajednice da se i zajednica istospolnih osoba nazove brakom, dijelom je pokazivanje mišića osnažene nevladine scene bliske Katoličkoj crkvi, a dijelom izravna potpora aktualnoj političkoj opoziciji.
Tezu o potpori crkve HDZ-u u izjavi za naš radio zagovara sociolog religije Ivica Maštruko.
„Zbog toga što gomilanjem tema od minorne važnosti za funkcioniranje države jačaju nezadovoljstvo prema Vladi, prema vlasti i u vrijednosnim sudovima“, kaže Maštruko.
Tezu o politizaciji ove referendumske inicijative zagovaraju i nevladine okupljene oko „Platforme 112“ nevladinih udruga za ljudska prava, međutim oni je povezuju sa novom strankom „Hrast“ bliskom Katoličkoj crkvi koja je na ovim izborima ušla u lokalnu vlast u desetak općina, a najistaknutija osoba referendumske inicijative je bivša predsjednica „Hrasta“, doktorica Željka Markić, izbačena iz stranke zbog otuđivanja stranačke imovine i fizičkih obračuna.
No oni imaju i principijelne primjedbe – Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije tvrdi da je motiv referenduma onemogućiti moguće zahtjeve LGBT zajednice da se i zajednica istospolnih osoba nazove brakom.
„To pokazuje da ponovno većina želi iskoristiti svoju poziciju većine da bi regulirala prava manjine, što po nama nije demokratski, nego je to zapravo odlika totalitarizma. Ako o ljudskim pravima i pravima manjina i manjinskih skupina odlučuje isključivo većina, oni tih prava neće imati – to je tako jasno! Ono što je još tu upitno jest da je u pitanju glava III Ustava, dakle „Ljudska prava i temeljne slobode“, jer tu se nalazi ta odredba o obitelji i braku. Mi smatramo da se u te odredbe ne bi smjelo dirati na referendumu“, kaže Sandra Benčić.
Jačanja nevladine scene bliske Crkvi
Hrvatski premijer Zoran Milanović ovu je referendumsku inicijativu, zajedno sa protivljenjem Katoličke crkve nekim sadržajima seksualnog odgoja u upravo suspendiranom Zdravstvenom odgoju nazvao – kulturnim ratom.
„Ja mislim da je to u ovom trenu u Hrvatskoj jedno totalno sporedno pitanje. Ali opet jedna agresivna grupa ljudi - pod agresivna ne mislim ništa negativno - vodi kulturni rat za svoje vrijednosti. U ovom trenutku Ustav im je puno skloniji“, kaže Milanović.
On je pojasnio kako je referendumima poput ovog lakše nego ranije nametati svoju političku agendu i program mimo i povrh parlamenta, i da treba vidjeti koliko je to dobro za Hrvatsku i koliko je dobro za demokraciju.
To najvjerojatnije znači postrožavanje uvjeta za raspisivanje referenduma, dakle upravo suprotno od onoga što je Milanović najavljivao dok je bio u opoziciji, ali to je druga priča.
Prijepori oko nekih seksualnih sadržaja u Zdravstvenom odgoju i ova referendumska inicijativa dokaz su jačanja nevladine scene bliske Katoličkoj crkvi. Doktorica Markić pohvalila se pred koji dan da u prikupljanju potpisa sudjeluje 4 do 5 tisuća volontera, što je za Hrvatsku i više nego solidan broj.
Jesu li ove inicijative i njihova masovnost opasnost za sekularni karakter Hrvatske? Ivica Maštruko tvrdi da nisu, međutim trebalo bi se zabrinuti nad njegovim viđenjem snage sekularnog civilnog društva.
„Oni koji su sa drugačijim stavovima u nevladinim udrugama nisu u tolikoj mjeri organizirani niti motivirani da se takvim inicijativama suprotstavljaju. A u državnim strukturama - vlasti, Saboru, Vladi – ima dovoljno i mogućnosti i načina da se sekularna Hrvatska održi i suprotstavi takvoj jednoj agresiji“, zaključuje Maštruko.
Obiteljski zakon u Hrvatskoj brak definira kao zajednicu muškarca i žene. Međutim, građanskoj inicijativi bliskoj Katoličkoj crkvi „U ime obitelji“ to čini se nije dovoljno, pa traže da se raspiše referendum sa referendumskim zahtjevom da se takva definicija stavi i u Ustav.
Dijelom je to odgovor na zahtjeve LGBT zajednice da se i zajednica istospolnih osoba nazove brakom, dijelom je pokazivanje mišića osnažene nevladine scene bliske Katoličkoj crkvi, a dijelom izravna potpora aktualnoj političkoj opoziciji.
Tezu o potpori crkve HDZ-u u izjavi za naš radio zagovara sociolog religije Ivica Maštruko.
„Zbog toga što gomilanjem tema od minorne važnosti za funkcioniranje države jačaju nezadovoljstvo prema Vladi, prema vlasti i u vrijednosnim sudovima“, kaže Maštruko.
Tezu o politizaciji ove referendumske inicijative zagovaraju i nevladine okupljene oko „Platforme 112“ nevladinih udruga za ljudska prava, međutim oni je povezuju sa novom strankom „Hrast“ bliskom Katoličkoj crkvi koja je na ovim izborima ušla u lokalnu vlast u desetak općina, a najistaknutija osoba referendumske inicijative je bivša predsjednica „Hrasta“, doktorica Željka Markić, izbačena iz stranke zbog otuđivanja stranačke imovine i fizičkih obračuna.
No oni imaju i principijelne primjedbe – Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije tvrdi da je motiv referenduma onemogućiti moguće zahtjeve LGBT zajednice da se i zajednica istospolnih osoba nazove brakom.
„To pokazuje da ponovno većina želi iskoristiti svoju poziciju većine da bi regulirala prava manjine, što po nama nije demokratski, nego je to zapravo odlika totalitarizma. Ako o ljudskim pravima i pravima manjina i manjinskih skupina odlučuje isključivo većina, oni tih prava neće imati – to je tako jasno! Ono što je još tu upitno jest da je u pitanju glava III Ustava, dakle „Ljudska prava i temeljne slobode“, jer tu se nalazi ta odredba o obitelji i braku. Mi smatramo da se u te odredbe ne bi smjelo dirati na referendumu“, kaže Sandra Benčić.
Jačanja nevladine scene bliske Crkvi
Hrvatski premijer Zoran Milanović ovu je referendumsku inicijativu, zajedno sa protivljenjem Katoličke crkve nekim sadržajima seksualnog odgoja u upravo suspendiranom Zdravstvenom odgoju nazvao – kulturnim ratom.
„Ja mislim da je to u ovom trenu u Hrvatskoj jedno totalno sporedno pitanje. Ali opet jedna agresivna grupa ljudi - pod agresivna ne mislim ništa negativno - vodi kulturni rat za svoje vrijednosti. U ovom trenutku Ustav im je puno skloniji“, kaže Milanović.
On je pojasnio kako je referendumima poput ovog lakše nego ranije nametati svoju političku agendu i program mimo i povrh parlamenta, i da treba vidjeti koliko je to dobro za Hrvatsku i koliko je dobro za demokraciju.
To najvjerojatnije znači postrožavanje uvjeta za raspisivanje referenduma, dakle upravo suprotno od onoga što je Milanović najavljivao dok je bio u opoziciji, ali to je druga priča.
Prijepori oko nekih seksualnih sadržaja u Zdravstvenom odgoju i ova referendumska inicijativa dokaz su jačanja nevladine scene bliske Katoličkoj crkvi. Doktorica Markić pohvalila se pred koji dan da u prikupljanju potpisa sudjeluje 4 do 5 tisuća volontera, što je za Hrvatsku i više nego solidan broj.
Jesu li ove inicijative i njihova masovnost opasnost za sekularni karakter Hrvatske? Ivica Maštruko tvrdi da nisu, međutim trebalo bi se zabrinuti nad njegovim viđenjem snage sekularnog civilnog društva.
„Oni koji su sa drugačijim stavovima u nevladinim udrugama nisu u tolikoj mjeri organizirani niti motivirani da se takvim inicijativama suprotstavljaju. A u državnim strukturama - vlasti, Saboru, Vladi – ima dovoljno i mogućnosti i načina da se sekularna Hrvatska održi i suprotstavi takvoj jednoj agresiji“, zaključuje Maštruko.