Službeno je potvrđeno ono što se mjesecima nagađalo – Hrvatska demokratska zajednica, vladajuća stranka u Hrvatskoj, nalazi se pod istragom. Prijeti joj blokada imovine. Širi se i krug osumnjičenih među visokim stranačkim čelnicima.
Predsjednica HDZ-ea i Vlade Jadranka Kosor objavila je tu vijest u konfuznom obraćanju novinarima. Za svaki slučaj, zabranila je izravno televizijsko prenošenje press konferencije. Bio je to ogledni primjer panike – red zaklinjanja u privrženost pravnoj državi, red sumnjičenja te iste pravne države i medija da su se urotili protiv njezine stranke.
Spomenula je, uz ponešto prigodne patetike, i da je stranka spremna vratiti se u baraku na zagrebačkom Jarunu gdje je osnovana i početi od nule, ali neće odustati od svojih ciljeva.
Ponajprije, to nije bila baraka nego restoran uz lokalni nižerazredni nogometni klub. Baraka na Savskoj cesti došla je poslije, ali tada je Jadranka Kosor još bila daleko od HDZ-ea. Potom, i važnije, na Jarunu se zbio puč. Grupa slavonskih utemeljitelja stranke, predvođenih Vladimirom Šeksom i Branimirom Glavašem, na prevaru je odvela dio izaslanika u taj restoran i instalirala Franju Tuđmana za predsjednika. Pristaše Marka Veselice koji je do tada imao veću potporu među članstvom su izigrani. Isti Šeks i Glavaš 12 godina poslije instalirali su i Ivu Sanadera, petljanjem s izbornim listićima, uz pomoć zaštitara. A ovaj 9 godina poslije Jadranku Kosor, bez unutarstranačkih izbora.
Toliko o „baraci“.
Samo njezino spominjanje u danima koji su, po riječima same predsjednice, najteži u povijesti stranke govori što je ta stranka cijelo ovo vrijeme bila.
Nastala u kaotičnom vremenu raspada jedne i stvaranje nove države, s ratnim izazovima, stalno između pokreta i stranke, HDZ je bio i ostao populistička mješavina nacionalističke patetike i grabežljivih predatora, s povremenim iskoracima prema uozbiljavanju u normalnu građansku stranku. Rat je iskorišten za grabež neviđenih razmjera, zemlja je poharana i ustoličena je vladajuća elita, nastala na profiterstvu.
Račun je stigao na naplatu i za Hrvatsku je dobro da je stigao.Naravno, pokretanje istrage protiv neke stranke zbog crnih fondova nije i presuda. Ne želimo prejudicirati taj pravosudni dio posla koji će sigurno potrajati, ali političke posljedice tiču se svih građana i o njima je legitimno raspravljati odmah.
Najvažnije je pitanje što će biti sa zemljom, potom dolazi pitanje budućnosti stranke.
Sabor je na kraju mandata, završava ga kaotično, bez opozicije. HDZ ga je na samom kraju osramotio, ukinuvši imunitet zastupniku oporbe zbog izgovorene riječi i izglasavši štetni zakon o ništetnosti pravnih akata bivše JNA, SFRJ i Srbije. Izbori će uslijediti za mjesec i pol dana i po svoj prilici doći će do promjene vlasti.
Objava vijesti o istrazi protiv cijele stranke dan uoči početka suđenja bivšem predsjedniku stranke i Vlade Ivi Sanaderu možda jest a možda i nije koincidencija. Ali svakako jest logični slijed događanja. Jasno je da bivši premijer nije mogao izvršiti, kako optužnica tvrdi, pljačku golemih razmjera, bez znanja i umiješanosti velikog kruga ljudi, pa i cijelog vrha stranke. Uostalom, a o tome smo na ovim stranicama već pisali, neki su se aktualni čelnici stranke – potpredsjednici, glavni tajnici - i sami inkriminirali, govoreći o manipuliranju velikom količinom gotovog novca, ili o falsificiranju prometne dokumentacije blindiranog BMW-a kao o potpuno normalnoj stvari. Bez proširenja istrage na stranku, djelovanje pravosuđa bila bi farsa. Aktualna predsjednica odbija vlastitu odgovornost. Ako je njezina predsjednička kampanja iz 2005. godine financirana iz crnih fondova, a o tome se, među ostalim, vodi upravo pokrenuta istraga, teško može biti izuzeta od odgovornosti. Kandidat za predsjednika republike osobno potpisuje financijske dokumente i za njih odgovara.
Nova vlast u Hrvatskoj koja će uskoro biti izabrana još će se jednom, kao i 2000-te godine suočiti s ekonomskom, političkom i socijalnom pustinjom koju iza sebe ostavlja HDZ.
Društvene reforme zamrznute su još od sredine Sanaderovog mandata. Ponešto je urađeno samo u dijelovima koji se tiču približavanja Europskoj uniji. Zbog toga je i pokrenuta antikorupcijska kampanja. Njezini dosadašnji rezultati jedini su kredit koji će novoj vlasti, ako bude iole suvisla, biti vjetar u leđa.
Sam HDZ je u teškoj krizi. Za njegovo ozdravljenje vjerojatno bi najbolje bilo hitno izvršiti prave demokratske unutarstranačke izbore, jer ovo vodstvo je Sanaderov relikt, uz neke kozmetičke inovacije. Ali, državni izbori su na pragu i to je trenutačno nemoguća misija. Jadranka Kosor osobno je vjerojatno najviše pogriješila što nije odmah izvršila unutarstranačke izbore, jer je, naslijedivši Sanadera nakon šokantnog odstupanja, relativno uspješno preuzela kormilo i prvih 7-8 mjeseci imala zadovoljavajući kredit kod građana. No, pitanje vodstva vladajuće stranke interna je stvar te stranke. Ono što građani trebaju znati je da i nakon svih šokova i dalje namjeravaju kandidirati osobe koje se umiješane u neke od najvećih financijskih afera, ali „dobro stoje na terenu“, pa ih se ne dira. A i predsjednica sebe ne drži politički odgovornom.
U procesu približavanja Europskoj uniji domaće je zakonodavstvo i pravosudna praksa postupno napredovala, prihvaćani su demokratski standardi koji su sada i djelovali. Sve je to rađeno pod pritiskom i nevoljko, sporo i kalkulantski, ali se ipak išlo naprijed. Europska unija proživljava ozbiljnu krizu i mnogi se građani opravdano pitaju što će biti s njom i kakva je korist od ulaska.
Ako ni zbog čega drugog, vrijedilo je zbog jačanja i osamostaljivanja pravosuđa.
Predsjednica HDZ-ea i Vlade Jadranka Kosor objavila je tu vijest u konfuznom obraćanju novinarima. Za svaki slučaj, zabranila je izravno televizijsko prenošenje press konferencije. Bio je to ogledni primjer panike – red zaklinjanja u privrženost pravnoj državi, red sumnjičenja te iste pravne države i medija da su se urotili protiv njezine stranke.
Spomenula je, uz ponešto prigodne patetike, i da je stranka spremna vratiti se u baraku na zagrebačkom Jarunu gdje je osnovana i početi od nule, ali neće odustati od svojih ciljeva.
Ponajprije, to nije bila baraka nego restoran uz lokalni nižerazredni nogometni klub. Baraka na Savskoj cesti došla je poslije, ali tada je Jadranka Kosor još bila daleko od HDZ-ea. Potom, i važnije, na Jarunu se zbio puč. Grupa slavonskih utemeljitelja stranke, predvođenih Vladimirom Šeksom i Branimirom Glavašem, na prevaru je odvela dio izaslanika u taj restoran i instalirala Franju Tuđmana za predsjednika. Pristaše Marka Veselice koji je do tada imao veću potporu među članstvom su izigrani. Isti Šeks i Glavaš 12 godina poslije instalirali su i Ivu Sanadera, petljanjem s izbornim listićima, uz pomoć zaštitara. A ovaj 9 godina poslije Jadranku Kosor, bez unutarstranačkih izbora.
HDZ je bio i ostao populistička mješavina nacionalističke patetike i grabežljivih predatora, s povremenim iskoracima prema uozbiljavanju u normalnu građansku stranku.
Toliko o „baraci“.
Samo njezino spominjanje u danima koji su, po riječima same predsjednice, najteži u povijesti stranke govori što je ta stranka cijelo ovo vrijeme bila.
Nastala u kaotičnom vremenu raspada jedne i stvaranje nove države, s ratnim izazovima, stalno između pokreta i stranke, HDZ je bio i ostao populistička mješavina nacionalističke patetike i grabežljivih predatora, s povremenim iskoracima prema uozbiljavanju u normalnu građansku stranku. Rat je iskorišten za grabež neviđenih razmjera, zemlja je poharana i ustoličena je vladajuća elita, nastala na profiterstvu.
Račun je stigao na naplatu i za Hrvatsku je dobro da je stigao.Naravno, pokretanje istrage protiv neke stranke zbog crnih fondova nije i presuda. Ne želimo prejudicirati taj pravosudni dio posla koji će sigurno potrajati, ali političke posljedice tiču se svih građana i o njima je legitimno raspravljati odmah.
Najvažnije je pitanje što će biti sa zemljom, potom dolazi pitanje budućnosti stranke.
Sabor je na kraju mandata, završava ga kaotično, bez opozicije. HDZ ga je na samom kraju osramotio, ukinuvši imunitet zastupniku oporbe zbog izgovorene riječi i izglasavši štetni zakon o ništetnosti pravnih akata bivše JNA, SFRJ i Srbije. Izbori će uslijediti za mjesec i pol dana i po svoj prilici doći će do promjene vlasti.
Sabor HDZ-a, rujan 2011.
Pokretanje istrage protiv HDZ-ea na tu činjenicu, najvjerojatnije, neće bitno utjecati. Da je ta stranka premrežena korupcijom i da je upravo ona izvor i ishodište organizirane pljačke države svi koji žele već odavno znaju.Objava vijesti o istrazi protiv cijele stranke dan uoči početka suđenja bivšem predsjedniku stranke i Vlade Ivi Sanaderu možda jest a možda i nije koincidencija. Ali svakako jest logični slijed događanja. Jasno je da bivši premijer nije mogao izvršiti, kako optužnica tvrdi, pljačku golemih razmjera, bez znanja i umiješanosti velikog kruga ljudi, pa i cijelog vrha stranke. Uostalom, a o tome smo na ovim stranicama već pisali, neki su se aktualni čelnici stranke – potpredsjednici, glavni tajnici - i sami inkriminirali, govoreći o manipuliranju velikom količinom gotovog novca, ili o falsificiranju prometne dokumentacije blindiranog BMW-a kao o potpuno normalnoj stvari. Bez proširenja istrage na stranku, djelovanje pravosuđa bila bi farsa. Aktualna predsjednica odbija vlastitu odgovornost. Ako je njezina predsjednička kampanja iz 2005. godine financirana iz crnih fondova, a o tome se, među ostalim, vodi upravo pokrenuta istraga, teško može biti izuzeta od odgovornosti. Kandidat za predsjednika republike osobno potpisuje financijske dokumente i za njih odgovara.
Nova vlast u Hrvatskoj koja će uskoro biti izabrana još će se jednom, kao i 2000-te godine suočiti s ekonomskom, političkom i socijalnom pustinjom koju iza sebe ostavlja HDZ.
Sam HDZ je u teškoj krizi. Za njegovo ozdravljenje vjerojatno bi najbolje bilo hitno izvršiti prave demokratske unutarstranačke izbore, jer ovo vodstvo je Sanaderov relikt, uz neke kozmetičke inovacije.
Društvene reforme zamrznute su još od sredine Sanaderovog mandata. Ponešto je urađeno samo u dijelovima koji se tiču približavanja Europskoj uniji. Zbog toga je i pokrenuta antikorupcijska kampanja. Njezini dosadašnji rezultati jedini su kredit koji će novoj vlasti, ako bude iole suvisla, biti vjetar u leđa.
Sam HDZ je u teškoj krizi. Za njegovo ozdravljenje vjerojatno bi najbolje bilo hitno izvršiti prave demokratske unutarstranačke izbore, jer ovo vodstvo je Sanaderov relikt, uz neke kozmetičke inovacije. Ali, državni izbori su na pragu i to je trenutačno nemoguća misija. Jadranka Kosor osobno je vjerojatno najviše pogriješila što nije odmah izvršila unutarstranačke izbore, jer je, naslijedivši Sanadera nakon šokantnog odstupanja, relativno uspješno preuzela kormilo i prvih 7-8 mjeseci imala zadovoljavajući kredit kod građana. No, pitanje vodstva vladajuće stranke interna je stvar te stranke. Ono što građani trebaju znati je da i nakon svih šokova i dalje namjeravaju kandidirati osobe koje se umiješane u neke od najvećih financijskih afera, ali „dobro stoje na terenu“, pa ih se ne dira. A i predsjednica sebe ne drži politički odgovornom.
U procesu približavanja Europskoj uniji domaće je zakonodavstvo i pravosudna praksa postupno napredovala, prihvaćani su demokratski standardi koji su sada i djelovali. Sve je to rađeno pod pritiskom i nevoljko, sporo i kalkulantski, ali se ipak išlo naprijed. Europska unija proživljava ozbiljnu krizu i mnogi se građani opravdano pitaju što će biti s njom i kakva je korist od ulaska.
Ako ni zbog čega drugog, vrijedilo je zbog jačanja i osamostaljivanja pravosuđa.