Riječ dana u Hrvatskoj je, nećete vjerovati, teleologija. Da skratim posezanje za rječnikom ili internetom - to znači svrhovitost.
Hrvatski Ustav nije predvidio situaciju u kojoj se zemlja trenutačno nalazi - nije se konstituirao Sabor, nitko ne raspolaže dovoljnom većinom da formira vladu.
U kakofoniji mišljenja pravnika, politologa, političara i zainteresirane javnosti oko toga što bi trebalo učiniti svi se slažu samo oko konstatacije da u Ustavu ovakva situacija nije regulirana.
A kada Ustav ne nudi pravorijek, nastupa interpretacija, tumačenje Ustava, koje treba polaziti od svrhovitosti, od onoga što jest intencija i smisao neke ustavne norme.
Teleološko tumačenje propisa legitimno je i u međunarodnom, osobito evropskom pravu široko rasprostranjeno. Ono istodobno zahtijeva visoku pravnu i političku kulturu.
Prije posezanja za tumačenjem Ustava dobro bi bilo, za početak, da svi sudionici toga procesa barem pročitaju knjigu profesora Nikole Viskovića "Teorija prava". Pravo nije samo norma, nije ni puki izraz društvenih odnosa, integralno tumačenje prava podrazumijeva spoj društvenih odnosa, vrijednosti i normi.
Način na koji će takvo poimanje prava primijeniti akteri odlučivanja u predstojećim danima i mjesecima umnogome će utjecati ne demokratsku budućnost Hrvatske.
Na ispitu su podjednako šefica države, političke stranke i Ustavni sud. Jer, u slučaju spora između dviju grana vlasti, ako neki od sudionika posegne za mjerom koja se drugom sudioniku ne čini ispravnom, Ustavni sud je arbitar.
Ta sitaucija još nije nastupila, kako se stvari odvijaju, mogla bi.
Sada je na pregovaračkom stolu tzv. stručna, ili tripartitna vlada, s malim izgledima da do toga doista i dođe. Dodala bih, na sreću.
Tomislav Karamarko i Zoran Milanović
Dvije vodeće stranke, HDZ i SDP, kontroliraju više od 120 od 151 mandata - ali zajedno ne mogu i neće, a neće niti njihovi birači. Pristale su na udvaračku igru s trećom grupacijom, čudnovatokljunaškim Mostom i - zapetljali se.
Minimum političke zdrave pameti bio je da se prethodno dogovore o proceduralnim stvarima kako bi Most istjerali na čistac. Nisu to učinili i stvari im pomalo izmiču.
HDZ najavljuje da će idućih dana još pokušati formirati neku tanku većinu - samo s Mostom, ali ne zna se što će ti seoski mudraci odlučiti.
SDP-ovi partneri već su iskočili iz moguće tripartitne vlade, za očekivati je da će to do konca vikenda učiniti i SDP. Oni još, možda, računaju da u Mostu, koji se već osuo, još ima zastupnika koji nisu skloni ući u zajedničku vladu samo s HDZ-eom.
Novi izbori su sve izvjesniji, ali kako do njih doći - o tome traje zanimljiva javna rasprava. Stručnjaci su podijeljeni. Ustav nije predvidio situaciju nekonstituiranog Sabora i nepostojanja mandatara.
Novi izbori su sve izvjesniji, ali kako do njih doći - o tome traje zanimljiva javna rasprava. Stručnjaci su podijeljeni. Da vas ne zamaram s varijantama, jer, ponavljam, Ustav nije predvidio situaciju nekonstituiranog Sabora i nepostojanja mandatara - izvjesno je da rješenje koje se na koncu iznađe neće imati apsolutni konsenzus.
Tu se ulazi u područje nestabilnosti koje može imati dalekosežne posljedice. Bitno će biti ponašanje glavnih aktera zbivanja. Lideri dviju najvećih stranaka - Zoran Milanović i Tomislav Karamarko - zarobljenici su svojih pozicija.
Žele vlast, ne mogu i ne žele zajedno, svaki od njih želio bi pridobiti Most bez onog drugog. Pri tome je Milanović objektivno ojačao svoju političku poziciju na nacionalnoj sceni, Karamarko oslabio.
Intelektualno superiorniji i politički vještiji, Milanović je pokazao i da je za ostanak u Banskim dvorima spreman i na neprincipijelne poteze, što mu može otežati vjerodostojnost u skoroj budućnosti.
Karamarko glavinja i pokazuje se nesposobnim za dijalog na javnoj sceni, ali nikada ne treba zanemariti trgovačku sposobnost njegove stranke.
Božo Petrov
Lider Mosta Božo Petrov nedefinirani je političar, poput svojih izabranih kolega zastupnika. Od njega ne treba očekivati rješenje zavrzlame, samo dalje zaplitanje.
U idućim danima i mjesecima važna će biti uloga predsjednice republike. Upravo su njezine ustavne ovlasti pod upitnikom, s obzirom na navedene manjkavosti ustavne norme - mora li imenovati mandatara, smije li raspustiti Sabor i odrediti nove izbore kada upravo izabrani parlament nije niti konstituiran. Sporno je i kada imenuje privremenu vladu, nakon što od nje imenovani mandatar(i) ne uspije, što u Ustavu i piše, ili to može učiniti i bez imenovanja mandatara.
Na Kolindi Grabar-Kitarović je velika odgovornost, prvi pravi državnički ispit. Nakon početne navijačke pozicije u korist svoje bivše stranke, šefica države je reterirala i striktno se, za sada, drži slova i duha Ustava.
Građani sve to promatraju u čudu, ali nema nikakvih drugih gibanja. Dok se ne pojavi netko, na primjer branitelji, i ne zatraži da to netko ne presiječe.
Za početak, oglasila se Zajednica povratnika Hrvatske. U pismu Mostu traže da ne omoguće povratak na vlast Zoranu Milanoviću jer je njegova vlada, po njima, uništila cjelokupni sustav obnove ratom stradalih područja i ugrozila nacionalne interese Hrvatske.
Ne treba biti neki lumen i nagađati čija su pričuva ova i stotine sličnih udruga.