Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko otkazao je zbog zdravstvenih razloga današnju konferenciju za novinare na kojoj je trebao predstaviti rezultate popisa državne imovine koji je vodio OHR.
Incko je u avgustu donio odluku da tim OHR-a izvrši tehnički popis državne imovine u BiH kojim će biti obuhvaćene nekretnine nad kojima je bivša socijalistička BiH 31. decembra 1991. godine imala pravo raspolaganja, te imovina koju je BiH dobila sukcesijom.
OHR se prihvatio popisa imovine, nakon što Radna grupa za popis imovine koju je Vijeće ministara BiH osnovalo prije šest mjeseci nije nikad ni počela s radom
Nakon što popis bude objavljen, o raspodjeli imovine trebaju se dogovoriti Vijeće ministara, vlade dva entiteta i Distrikt Brčko, a dogovor o tome će biti teško postići, sudeći prema dosadašnjim stavovima i izjavama zvaničnika.
DODIK: IMOVINA PRIPADA ENTITETIMA
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik nedavno je ocijenio nepotrebnim „političko uplitanje“ Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) u proces popisa državne imovine.
„Još 2001. godine je rečeno da imovina pripada entitetima. Iako je pitanje imovine važno za zatvaranje OHR-a, nećemo dozvoliti da RS ostane bez imovine na koju ima pravo po Ustavu i Dejtonskom sporazumu“, rekao je Dodik za pisane medije u RS-u.
On tvrdi da sama činjenica da se OHR upustio u proceduru popisa potvrđuje da taj ured „već prejudicira neke stvari“.
Komisija za državnu imovinu BiH nije postigla saglasnost o načinu njene podjele jer se predstavnici RS nisu složili sa prijedlogom o tzv. prvom knjiženju. To podrazumijeva da se imovina prvo upiše na državu, a potom ugovorima podijeli na entitete.
PET VERZIJA ZAKONA
Član Komisije za državnu imovinu iz RS Nikola Kovačević nakon propalih razgovora u Komisiji u januaru ove godine je kazao:
„Problem je u tome što mi iz RS smatramo da Republika Srpska ima pravni subjektivitet i da mora imati aktivno učešće u podjeli te imovine. Ne prihvatamo ideje onih koji zagovaraju da se sva imovina prvo knjiži na Bosnu i Hercegovinu, pa onda, poslije toga, da Savjet ministara zaključuje ugovor ili sporazum sa vladama entiteta o podjeli imovine. Oni koji su pravnici dobro znaju da onog momenta kad se neko upiše u zemljišne knjige, da tog momenta taj postaje vlasnik te imovine i od njegove volje zavisi kad će i da li će sjesti da se s njim razgovara i pregovara o podjeli imovine.“
Predsjednik Komisije za državnu imovinu Zvonimir Kutleša ocijenio je tada da je pitanje državne imovine daleko više političko nego pravno:
„Nakon godinu i po dana razmatrali smo najmanje pet verzija nacrta zakona, niti jedan nije dobio potrebnu većinu."
Popis državne imovine je jedan od pet ciljeva koje je potrebno ispuniti za tranziciju OHR-a u Ured sprcijalnog predstavnika EU, koje je utvrdilo Vijeće za provedbu mira (PIC).
Incko je u avgustu donio odluku da tim OHR-a izvrši tehnički popis državne imovine u BiH kojim će biti obuhvaćene nekretnine nad kojima je bivša socijalistička BiH 31. decembra 1991. godine imala pravo raspolaganja, te imovina koju je BiH dobila sukcesijom.
OHR se prihvatio popisa imovine, nakon što Radna grupa za popis imovine koju je Vijeće ministara BiH osnovalo prije šest mjeseci nije nikad ni počela s radom
Nakon što popis bude objavljen, o raspodjeli imovine trebaju se dogovoriti Vijeće ministara, vlade dva entiteta i Distrikt Brčko, a dogovor o tome će biti teško postići, sudeći prema dosadašnjim stavovima i izjavama zvaničnika.
DODIK: IMOVINA PRIPADA ENTITETIMA
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik nedavno je ocijenio nepotrebnim „političko uplitanje“ Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) u proces popisa državne imovine.
„Još 2001. godine je rečeno da imovina pripada entitetima. Iako je pitanje imovine važno za zatvaranje OHR-a, nećemo dozvoliti da RS ostane bez imovine na koju ima pravo po Ustavu i Dejtonskom sporazumu“, rekao je Dodik za pisane medije u RS-u.
On tvrdi da sama činjenica da se OHR upustio u proceduru popisa potvrđuje da taj ured „već prejudicira neke stvari“.
Komisija za državnu imovinu BiH nije postigla saglasnost o načinu njene podjele jer se predstavnici RS nisu složili sa prijedlogom o tzv. prvom knjiženju. To podrazumijeva da se imovina prvo upiše na državu, a potom ugovorima podijeli na entitete.
PET VERZIJA ZAKONA
Član Komisije za državnu imovinu iz RS Nikola Kovačević nakon propalih razgovora u Komisiji u januaru ove godine je kazao:
„Problem je u tome što mi iz RS smatramo da Republika Srpska ima pravni subjektivitet i da mora imati aktivno učešće u podjeli te imovine. Ne prihvatamo ideje onih koji zagovaraju da se sva imovina prvo knjiži na Bosnu i Hercegovinu, pa onda, poslije toga, da Savjet ministara zaključuje ugovor ili sporazum sa vladama entiteta o podjeli imovine. Oni koji su pravnici dobro znaju da onog momenta kad se neko upiše u zemljišne knjige, da tog momenta taj postaje vlasnik te imovine i od njegove volje zavisi kad će i da li će sjesti da se s njim razgovara i pregovara o podjeli imovine.“
Predsjednik Komisije za državnu imovinu Zvonimir Kutleša ocijenio je tada da je pitanje državne imovine daleko više političko nego pravno:
„Nakon godinu i po dana razmatrali smo najmanje pet verzija nacrta zakona, niti jedan nije dobio potrebnu većinu."
Popis državne imovine je jedan od pet ciljeva koje je potrebno ispuniti za tranziciju OHR-a u Ured sprcijalnog predstavnika EU, koje je utvrdilo Vijeće za provedbu mira (PIC).