*Predstavnik UNHCR u BiH, Naved Husain, u Banjaluci naglasio značaj usvajanja Strategije za provođenje Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma. *U povratničkom selu Okrugla,u višegradskoj opštini, rodila se prva beba. *Preko 100 kuća u Brčkom, uskoro će biti obnovljeno. *Kako teče obnova stambenog fonda u Zeničko – dobojskom kantonu? *Uskoro vodovod za stanovnike Kozluka i drugih mjesnih zajednica u opštini Zvornik.
Ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske Omer Branković razgovarao je u Banjaluci sa predstavnikom UNHCR u BiH Navedom Husainom (Naveed Hussain) o problemima raseljenih osoba, izbjeglica i povratnika, koje bi trebalo rješavati u okviru usaglašene Strategije za provođenje Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma..
Sastanak je upriličen povodom dolaska visokog komesara Ujedinjenih nacija (UN) za izbjeglice Antonia Guteresa (Antonio Guetteres), koji će boraviti u BiH od 25. do 26. avgusta ove godine, saopštilo je Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS.
Ocijenjeno je da posjeta visokog komesara treba da doprinese osnaživanju napora ka pronalaženju trajnog rješenja za preostale raseljene osobe u BiH.
Halilović o revidiranoj strategiji
Revidirana strategija za provođjenje Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma još uvijek nije usvojena u Parlamentu Bosne i Hercegovine. O značaju revidirane Strategije govori ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović:
«Revidirana Strategija odražava ono što sadrži Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, a Aneks 7. upravo govori o tome da je obaveza države da se svim građanima koji su protjerani, ili pomjerani na različite načine iz svojih domova, omogući povratak. To je prvo. Država je dužna da osigura uslove za to, a to su finansijska sredstva. Aneks 7. spominje i mogućnost opcije da građani koji žele da promjene mjesto predratnog boravka to mogu da urade, jer je i to njihovo pravo. Takođe, postoji jedna odredba unutar tog Aneksa koja kaže da za one osobe kojima nije u mogućnosti da se vrati uništena imovina, tu je prije svega o stanovima riječ, imaju pravo na nadoknadu. Svi ti aspekti su urađeni unutar Strategije na takav način kako ih akceptira Aneks 7 Dejtonskog mirovnog spoarzuma. Međutim, političke realnosti u BiH su takve kakve jesu. Uz priznavanje obaveze države da se omogući povratak ljudima, a takvih imamo registrovanih 57.000 porodica, ili oko 150.000 osoba, imamo i jednu grupaciju ljudi, ili političkih opcija, koji uopšte ne žele da se povratak desi! Te opcije se zalažu za tzv. ostanak, ili totalnu kompenzaciju. Neke opcije u Parlamentu se zalažu da bi sve to trebalo izjednačiti. To bi faktički značilo blokadu, jer na taj način ništa ne bi mogli ispuniti. Za povratak ovih 57.000 porodica, ili 150.000 osoba, uz izgradnju nužnog smještaja, dakle kuća i stanova u minimalnom obimu i održivost, treba nam preko milijardu konvertibilnih maraka. Za druge potrebe da ne govorimo. Tu je prije svega zdravstvena zaštita koju ljudi izgube ako promijene entitet. I to sve zbog neusaglašenih zakona. Dakle, trebala bi nam dodatna sredstva. Ako bi se na isti način sve ovo tretiralo mi bi imali, na primjer, situaciju da Bošnjaci, koji su protjerani iz gradova istočne Bosne, a koji su sada u Sarajevu, ili u inostranstvu, kažu: mi nećemo povratak, već tražimo kompenzaciju, odnosno da se njima plati imovina. Tu se radi o milijardama i to je nešto što bi blokiralo i povratak.»
Prva beba u povratničkom mjestu Okrugla – Višegrad
Autor Mira Andrić
Elma Karaman ima samo dva mjeseca. Živi u naselju Okrugla kod Višegrada sa ocem Edinom i majkom Almom. Prva je poslijeratna Bošnjakinja rođena u Višegradu. U višegradskom Domu zdravlja dobila je i prvu vakcinu. Njena majka, Alma Karaman, je prije njenog rođenja održavala trudnoću i primala stručne savjete od ovdašnjih pedijatara:
«Dobili smo kćerkicu prije dva i po mjeseca i dolazimo ovdje stalno na kontrolu.»
Kako ste zadovoljni medicinskom uslugom?
Alma Karaman kaže:
«Vjerujte, ja sam ostala zapanjena. Jako su ljubazni, da sam se ja iznenadila. Zadivljena sam i prezadovoljna sam! Moja ćerkica je prva rođena Bošnjakinja na ovom prostoru poslije rata. U svemu smo prvi! Mi smo i prvi mladi bračni par koje se ovdje vjenčao. Planiramo još djece, jer djece nije nikad malo.»
Edin Karaman se vratio u Višegrad tek prošle godine. Od tada je napredovao više nego svi povratnici od 2000. godine:
«Najveći moj dobitak je ženidba i rođene ćerkice. To mi daje snagu, iako sam sam kada su poslovi u pitanju. Bilo ko da dođe da vidi moj radni dan, kako je održavati plastenik, krave i ovce bez ikakvih sredstava vidio bi kako je teško. Nemam uslova ni za štalu, ni za ogradu da zatvorim ovce!»
Alma Karaman, rođena Sarajka, nikada nije radila na njivi, ili oko stoke. Ipak, uz Edu je sve naučila:
«Teško jeste, ali kad se hoće - sve se može! Dobro je!»
Karamanovi su u plasteniku zasadili paradajz, krastavce, boraniju i drugo povrće. Do plastenika imaju polje pšenice i vrt sa krompirom. Žive od svog rada. U kuću su najmanje uložili, jer su se prvo morali pobrinuti za hranu. Donacijom su dobili kravu, a od ušteđevine su kupili 30 ovaca. Edin Karaman kaže da bi im mehanizacija dobro došla za obradu zemlje, od koje žive:
«Život i rad na imanju bi mi se mnogo olakšao kada bi imao pomoć, odnosno kada bih imao mehanizaciju. Kada bi dobio neki traktor i komšijama i meni bi bilo mnogo lakše. Treba nakositi trave za 60 ovaca. Ovako radimo sve ručno!!!»
Saniranje kuća u Brčkom
Ovih dana je 119 vlasnika u ratu porušenih obiteljskih kuća u Brčkom, s vladinim Odjelom za raseljene i izbjegle osobe te stambena pitanja, potpisalo ugovore o saniranju njihovih domova.
Radi se o novčanoj donaciji u iznosu do 10.000 maraka, za što je ukupno izdvojeno 970.000 maraka, kazala je Branka Ðurić - Žilić, šef Odjela za raseljene, izbjegle i stambena pitanja u Vladi distrikta Brčko BiH.
“Mi imamo problem, s građanima koji su uložili vlastita sredstva u obnovu, oni su se zadužili, dizali kredite i ja se posebno borim za obeštećenje tih građana. Sada je to na strategiji koja se revidira na razini BiH, mi se nadamo pozitivnom riješenju, kako bi se nadoknadila sredstva tim građanima“, kazala je Branka Ðurić - Žilić.
Istaknula je kako je od uspostave distrikta do sada, Vlada za rekonstrukciju i sanaciju stambenih objekata izdvojila 57 milijuna maraca.
Predstavnici Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica te Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Zeničko- dobojskog kantona izvršili su primopredaju 15 stambenih objekata za povratnike u općinu Vareš. Takođe je izvršena primopredaja i za 11 stambenih objekata za povratnike u Olovo, Brezu i Visoko.
Obnova ovih kuća izvršena je u skladu sa standardom o minimumu stambenih uvjeta propisanim od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Obnova ovih 15 kuća dio je realizacije projekta „Obnova stambenih objekata u funkciji povratka raseljenih osoba i povratnika na područje i s područja Zeničko-dobojskog kantona“, koji s million i 290.000 KM financira Vlada Zeničko - Dobojskog Kantona, dok Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica u projektu učestvuje s 500.000 KM.
Cjelokupnim projektom planirana je obnova 50 stambenih jedinica za povratnike na područje i s područja Zeničko-dobojskog kantona, i to 41 stambeni objekt za povratnike u Federaciju BiH i devet stambenih objekata za povratnike u Republiku Srpsku.
Najveća investicija u u Kozluku
Vodovod, u koji će biti investirano više od milion KM, najveća je investicija u posljednjih 20 godina na kozlučkom području, potvrdio je delegat u Vijeću naroda Republike Srpske Fadil Banjanović.
"Završetkom ovih radova u narednih stotinu godina biće riješeno pitanje vodosnabdijevanja Kozluka i kozlučkog kraja", izjavio je Banjanović, inače predsjednik Savjeta mjesne zajednice Kozluk.
RSE : Pomenuli ste dijelove mjesnih zajednica uz Kozluk. Da li su to povratnička mjesta?
Banjanović: Radi se o Mjesnoj zajednici Tabanci, Skočić i Malešić. To su mjesne zajednice na području Opštine Zvornik gdje živi domicilno srpsko stanovništvo. U Mjesnoj zajednici Kozluk pretežno žive Bošnjaci. Mi smo ovdje napravili spoj, što znači da voda ukida barijere. Želimo da vodosnadbijevanje bude kvalitetno za sve građane Podrinja.
RSE: Naravno, biće i bolja saradnja?
Banjanović: Mi kroz javnu rasvjetu, izgradnju puteva, obnovu vjerskih objekata, izgradnju vodovoda, želimo pružiti jedni drugima ruku, napraviti trajno pomirenje i nove temelje novog suživota građane čitave regije. Normalno, ne zaboravljajući ono da ako je neko nešto činio, a jeste činio, treba da odgovara za svoja djela, odnosno ne djela.
RSE: Ima li ovog ljeta u Kozluku onih koji žive u svijetu?
Banjanović: Sam naš Zvornik i Podrinje je danas krcato ljudima koji su došli iz Francuske, Austrije, Njemačke. Ti ljudi nisu prodali svoje kuće. Oni vole svoje mjesto. Vole svoju kuću, svoj kraj, rijeku Drinu. Danas je izuzetno lijepo biti Kozlučanac, Zvorničanin, Podrinjac. Puno je dobrih ljudi, dobrih auta, a i materijalna situacija je poboljšana, jer ti ljudi uz turizam i provod obnavaljaju svoje domove i oživljavaju investicije. Narod se vraća i stvara se jedna nova klima suživota i tolerancije.
Sastanak je upriličen povodom dolaska visokog komesara Ujedinjenih nacija (UN) za izbjeglice Antonia Guteresa (Antonio Guetteres), koji će boraviti u BiH od 25. do 26. avgusta ove godine, saopštilo je Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS.
Ocijenjeno je da posjeta visokog komesara treba da doprinese osnaživanju napora ka pronalaženju trajnog rješenja za preostale raseljene osobe u BiH.
Halilović o revidiranoj strategiji
Revidirana strategija za provođjenje Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma još uvijek nije usvojena u Parlamentu Bosne i Hercegovine. O značaju revidirane Strategije govori ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović:
«Revidirana Strategija odražava ono što sadrži Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, a Aneks 7. upravo govori o tome da je obaveza države da se svim građanima koji su protjerani, ili pomjerani na različite načine iz svojih domova, omogući povratak. To je prvo. Država je dužna da osigura uslove za to, a to su finansijska sredstva. Aneks 7. spominje i mogućnost opcije da građani koji žele da promjene mjesto predratnog boravka to mogu da urade, jer je i to njihovo pravo. Takođe, postoji jedna odredba unutar tog Aneksa koja kaže da za one osobe kojima nije u mogućnosti da se vrati uništena imovina, tu je prije svega o stanovima riječ, imaju pravo na nadoknadu. Svi ti aspekti su urađeni unutar Strategije na takav način kako ih akceptira Aneks 7 Dejtonskog mirovnog spoarzuma. Međutim, političke realnosti u BiH su takve kakve jesu. Uz priznavanje obaveze države da se omogući povratak ljudima, a takvih imamo registrovanih 57.000 porodica, ili oko 150.000 osoba, imamo i jednu grupaciju ljudi, ili političkih opcija, koji uopšte ne žele da se povratak desi! Te opcije se zalažu za tzv. ostanak, ili totalnu kompenzaciju. Neke opcije u Parlamentu se zalažu da bi sve to trebalo izjednačiti. To bi faktički značilo blokadu, jer na taj način ništa ne bi mogli ispuniti. Za povratak ovih 57.000 porodica, ili 150.000 osoba, uz izgradnju nužnog smještaja, dakle kuća i stanova u minimalnom obimu i održivost, treba nam preko milijardu konvertibilnih maraka. Za druge potrebe da ne govorimo. Tu je prije svega zdravstvena zaštita koju ljudi izgube ako promijene entitet. I to sve zbog neusaglašenih zakona. Dakle, trebala bi nam dodatna sredstva. Ako bi se na isti način sve ovo tretiralo mi bi imali, na primjer, situaciju da Bošnjaci, koji su protjerani iz gradova istočne Bosne, a koji su sada u Sarajevu, ili u inostranstvu, kažu: mi nećemo povratak, već tražimo kompenzaciju, odnosno da se njima plati imovina. Tu se radi o milijardama i to je nešto što bi blokiralo i povratak.»
Prva beba u povratničkom mjestu Okrugla – Višegrad
Autor Mira Andrić
Elma Karaman ima samo dva mjeseca. Živi u naselju Okrugla kod Višegrada sa ocem Edinom i majkom Almom. Prva je poslijeratna Bošnjakinja rođena u Višegradu. U višegradskom Domu zdravlja dobila je i prvu vakcinu. Njena majka, Alma Karaman, je prije njenog rođenja održavala trudnoću i primala stručne savjete od ovdašnjih pedijatara:
«Dobili smo kćerkicu prije dva i po mjeseca i dolazimo ovdje stalno na kontrolu.»
Kako ste zadovoljni medicinskom uslugom?
Alma Karaman kaže:
«Vjerujte, ja sam ostala zapanjena. Jako su ljubazni, da sam se ja iznenadila. Zadivljena sam i prezadovoljna sam! Moja ćerkica je prva rođena Bošnjakinja na ovom prostoru poslije rata. U svemu smo prvi! Mi smo i prvi mladi bračni par koje se ovdje vjenčao. Planiramo još djece, jer djece nije nikad malo.»
Edin Karaman se vratio u Višegrad tek prošle godine. Od tada je napredovao više nego svi povratnici od 2000. godine:
«Najveći moj dobitak je ženidba i rođene ćerkice. To mi daje snagu, iako sam sam kada su poslovi u pitanju. Bilo ko da dođe da vidi moj radni dan, kako je održavati plastenik, krave i ovce bez ikakvih sredstava vidio bi kako je teško. Nemam uslova ni za štalu, ni za ogradu da zatvorim ovce!»
Alma Karaman, rođena Sarajka, nikada nije radila na njivi, ili oko stoke. Ipak, uz Edu je sve naučila:
«Teško jeste, ali kad se hoće - sve se može! Dobro je!»
Karamanovi su u plasteniku zasadili paradajz, krastavce, boraniju i drugo povrće. Do plastenika imaju polje pšenice i vrt sa krompirom. Žive od svog rada. U kuću su najmanje uložili, jer su se prvo morali pobrinuti za hranu. Donacijom su dobili kravu, a od ušteđevine su kupili 30 ovaca. Edin Karaman kaže da bi im mehanizacija dobro došla za obradu zemlje, od koje žive:
«Život i rad na imanju bi mi se mnogo olakšao kada bi imao pomoć, odnosno kada bih imao mehanizaciju. Kada bi dobio neki traktor i komšijama i meni bi bilo mnogo lakše. Treba nakositi trave za 60 ovaca. Ovako radimo sve ručno!!!»
Saniranje kuća u Brčkom
Ovih dana je 119 vlasnika u ratu porušenih obiteljskih kuća u Brčkom, s vladinim Odjelom za raseljene i izbjegle osobe te stambena pitanja, potpisalo ugovore o saniranju njihovih domova.
Radi se o novčanoj donaciji u iznosu do 10.000 maraka, za što je ukupno izdvojeno 970.000 maraka, kazala je Branka Ðurić - Žilić, šef Odjela za raseljene, izbjegle i stambena pitanja u Vladi distrikta Brčko BiH.
“Mi imamo problem, s građanima koji su uložili vlastita sredstva u obnovu, oni su se zadužili, dizali kredite i ja se posebno borim za obeštećenje tih građana. Sada je to na strategiji koja se revidira na razini BiH, mi se nadamo pozitivnom riješenju, kako bi se nadoknadila sredstva tim građanima“, kazala je Branka Ðurić - Žilić.
Istaknula je kako je od uspostave distrikta do sada, Vlada za rekonstrukciju i sanaciju stambenih objekata izdvojila 57 milijuna maraca.
Predstavnici Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica te Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Zeničko- dobojskog kantona izvršili su primopredaju 15 stambenih objekata za povratnike u općinu Vareš. Takođe je izvršena primopredaja i za 11 stambenih objekata za povratnike u Olovo, Brezu i Visoko.
Obnova ovih kuća izvršena je u skladu sa standardom o minimumu stambenih uvjeta propisanim od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Obnova ovih 15 kuća dio je realizacije projekta „Obnova stambenih objekata u funkciji povratka raseljenih osoba i povratnika na područje i s područja Zeničko-dobojskog kantona“, koji s million i 290.000 KM financira Vlada Zeničko - Dobojskog Kantona, dok Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica u projektu učestvuje s 500.000 KM.
Cjelokupnim projektom planirana je obnova 50 stambenih jedinica za povratnike na područje i s područja Zeničko-dobojskog kantona, i to 41 stambeni objekt za povratnike u Federaciju BiH i devet stambenih objekata za povratnike u Republiku Srpsku.
Najveća investicija u u Kozluku
Vodovod, u koji će biti investirano više od milion KM, najveća je investicija u posljednjih 20 godina na kozlučkom području, potvrdio je delegat u Vijeću naroda Republike Srpske Fadil Banjanović.
"Završetkom ovih radova u narednih stotinu godina biće riješeno pitanje vodosnabdijevanja Kozluka i kozlučkog kraja", izjavio je Banjanović, inače predsjednik Savjeta mjesne zajednice Kozluk.
RSE : Pomenuli ste dijelove mjesnih zajednica uz Kozluk. Da li su to povratnička mjesta?
Banjanović: Radi se o Mjesnoj zajednici Tabanci, Skočić i Malešić. To su mjesne zajednice na području Opštine Zvornik gdje živi domicilno srpsko stanovništvo. U Mjesnoj zajednici Kozluk pretežno žive Bošnjaci. Mi smo ovdje napravili spoj, što znači da voda ukida barijere. Želimo da vodosnadbijevanje bude kvalitetno za sve građane Podrinja.
RSE: Naravno, biće i bolja saradnja?
Banjanović: Mi kroz javnu rasvjetu, izgradnju puteva, obnovu vjerskih objekata, izgradnju vodovoda, želimo pružiti jedni drugima ruku, napraviti trajno pomirenje i nove temelje novog suživota građane čitave regije. Normalno, ne zaboravljajući ono da ako je neko nešto činio, a jeste činio, treba da odgovara za svoja djela, odnosno ne djela.
RSE: Ima li ovog ljeta u Kozluku onih koji žive u svijetu?
Banjanović: Sam naš Zvornik i Podrinje je danas krcato ljudima koji su došli iz Francuske, Austrije, Njemačke. Ti ljudi nisu prodali svoje kuće. Oni vole svoje mjesto. Vole svoju kuću, svoj kraj, rijeku Drinu. Danas je izuzetno lijepo biti Kozlučanac, Zvorničanin, Podrinjac. Puno je dobrih ljudi, dobrih auta, a i materijalna situacija je poboljšana, jer ti ljudi uz turizam i provod obnavaljaju svoje domove i oživljavaju investicije. Narod se vraća i stvara se jedna nova klima suživota i tolerancije.