UNHCR nakon posjete mjestima gdje žive raseljeni i povratnici upozorio „na postojanje trajnih humanitarnih potreba raseljenih osoba i povratnika” *Vijeće ministara BiH zaključilo da Komisija za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica nije obavila zadatak, te da joj ne treba produžavati mandat *Koje je uslove potrebno ispuniti da bi se pojedinac obratio Evropskom sudu za ljudska prava? *Komisija za izbjeglice i raseljene osobe BiH rasporedila novac za održivi povratak, uz akcenat na rješavanje problema izbjegličkih centara
UNHCR je, zajedno sa međunarodnim donatorima, okončao treći i posljednji obilazak raseljeničkih povratničkih lokacija. Ovi obilasci, u koje su bili uključeni predstavnici ambasada Nizozemske, Danske, Francuske i Njemačke, kao i Evropske komisije, te Agencije za međunarodnu saradnju i razvoj iz Turske, ukazali su na postojanje trajnih humanitarnih potreba raseljenih osoba i povratnika.
"UNHCR je krenuo u obilaske kako bi ukazao na to da i međunarodna zajednica treba da uloži napore s ciljem da se podstaknu i podrže nadležni organi na svim nivoima vlasti da prioritetno iznalaze rješenja za najugroženije raseljene osobe i povratnike", izjavio je predstavnik UNHCR-a u BiH Navid Husein (Naveed Hussain).
On je dodao da činjenica da oko 7.500 raseljenih osoba i dalje živi u kolektivnom smještaju, a da je na hiljade povratnika još uvijek bez struje, odslikava hitnost ovog problema. U BiH još uvijek ima više od 117.000 raseljenih osoba, od kojih mnoge žive u uvjetima ispod svakog standarda, bez pristupa osnovnim pravima ili povlasticama. I dalje postoje brojne prepreke održivim rješenjima, uključujući diskriminaciju u raspodjeli pomoći, nedostatnu političku volju za iznalaženjem rješenja i neadekvatan sistem socijalne zaštite.
"Ove posjete su nas podsjetile da svi nivoi vlasti ne poklanjaju dovoljno pažnje najugroženijim kategorijama u ovoj zemlji", izjavio je predstavnik Ambasade Nizozemske u Sarajevu Žan-Vilijiam Vajmen (Jan-Willem Wieman).
Vajmen je sa ostalim kolegama ove sedmice posjetio kolektivni centar Baratovo u Srebrenici, u kojem i danas, petnaest godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma žive 23 raseljeničke porodice.
"Uvjeti u Baratovu su grozni i zahtijevaju neodložnu akciju", zaključio je Vajmen.
"Revidirana strategija za implementaciju Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma osigurava plan za iznalaženje rješenja za preostale raseljene osobe, uključujući i one u kolektivnim centrima. Njen cilj je isto tako da se poboljšaju životi povratnika. Nažalost, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH je odbacio Strategiju, koju su prije toga usvojili Predstavnički dom i Vijeće ministara", kazao je Vajmen.
Prema njegovim riječima, državni organi bi usvajanjem revidirane strategije mogli pokazati dobru volju i opredjeljenje za iznalaženje rješenja za interno raseljene.
Usvajanje strategije bi također bilo u skladu sa nedavnom preporukom Vijeća Evrope da se izvršavaju i provode nacionalne strategije i akcioni planovi koji pružaju osnovu za efikasnu zaštitu raseljenih osoba.
Komisija za imovinske zahtjeve nije obavila posao
Vijeće ministara BiH razmotrilo je zahtjev Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica, u vezi s rješavanjem statusa ove Komisije, te konstatiralo da postojeća Komisija nije obavila svoj zadatak, te da joj ne treba produžavati mandat.
Ministri su konstatirali da Komisija, uprkos tome što joj je tri godine produžavan mandat, nije završila povjereni zadatak te da dva od ukupno tri potpisnika Sporazuma (Vijeće ministara i Vlada Republike Srpske), nisu dala saglasnost za nastavak rada Komisije u 2009. godini, kao i da se Predsjedništvo BiH, koje je imenovalo Komisiju, još uvijek nije izjasnilo o potrebi nastavka njenog rada.
Ministarstvo pravde i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice zaduženi su da u saradnji s entitetskim ministarstvima pravde formiraju tročlanu komisiju koja će predložiti način rješavanja navedene problematike, te postupiti po neriješenim predmetima i pripremiti izjašnjenja na tužbe podnesene Sudu BiH u vezi s rješenjima koje je donijela Komisija.
Također, potrebno je da ova tročlana komisija riješi i pitanje preuzimanja arhive i materijalnih sredstava Komisije.
Pravno odjeljenje dosadašnje Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica zaduženo je da pruži potrebnu pomoć tročlanoj komisiji koju će formirati Ministarstvo pravde, saopćilo je Vijeće ministara BiH.
Najviše raseljenih u Tuzlanskom kantonu
Vlada Federacije BiH je usvojila Informaciju Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica o stanju raseljenih osoba u Federaciji. U Informaciji se navodi da je sa 31. majem 2009. u Federaciji BiH bilo prijavljeno ukupno 90.900 raseljenih osoba i 31.200 porodica. Revizijom statusa ovih osoba došlo se do broja od 17.230 porodica ili 49.320 raseljenih osoba. Broj interno raseljenih osoba je 18.580, dok ih je 30.580 imalo ranije prebivalište na području RS -a.
Ubjedljivo je najveći broj raseljenih osoba sa potvrđenim statusom na području Tuzlanskog kantona (16.173), a zatim slijede Srednjebosanski i Kanton Sarajevo gdje je broj ovih osoba 7.683, odnosno 7.261. Revizija statusa ovih osoba je izvršena zbog potrebe da se utvrdi njihov tačan broj pošto su mnogi od njih bili formalno evidentirani, a u stvarnosti više nisu imali status raseljene osobe.
Revizija je pokazala veliku razliku u brojevima evidentiranih i stvarno raseljenih osoba. Još je u kolektivnim centrima smješteno 3.569 porodica.
S obzirom na stanje u ovoj oblasti Vlada je donijela Zaključak da Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica u saradnji sa drugim federalnim ministarstvima nastavi pružati podršku u rješavanju problema raseljenih osoba i povratnika.
Mali broj tužbi protiv BiH zbog prava na dom
Monika Mijić, zastupnica Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, izjavila je da je pred ovim sudom trenutno preko 1.800 tužbi građana protiv BiH. Od tog broja, čak 1.300 se odnosi na tzv. staru deviznu štednju, pa je zaista zanimljivo da nije upućen veći broj tužbi koje se odnose na provedbu aneksa 7. Dejtonskog sporazuma, odnosno, na temeljno pravo čovjeka – pravo na dom?
O tome Monika Mijić kaže:
“Kada je riječ o pravu na dom, kao i o pravu na imovinu vezano za povrat stanova, pred tim Sudom postoji grupa predmeta koji se odnose na povrat vojnih stanova. Ja nemam informacija da li se pred Sudom nalazi još predmeta koji se tiču prava na dom i povrata stanova, ali tokom vremena, kada nam Sud bude dostavljao takvu vrstu predmeta, o tome ću znati nešto više.”
RSE : Da li povećan broj predmeta znači da građani BiH više vjeruju stranim sudovima ili, konretno, Evropskom sudu za ljudska prava?
Mijić: Pojedinci mogu imati povjerenja u strani sud, međutim, prema Evropskoj konvenciji prije nego što se pojedinac može obratiti Evropskom sudu za zaštitu svojih prava, on je dužan prethodno iscrpiti sve raspoložive domaće pravne lijekove. Ukoliko to nije učinio, Evropski sud će odbaciti njegovu aplikaciju kao nedopuštenu. Svi koji smatraju da su njihova ljudska prava povrijeđena moraju svoja prava nastojati ostvariti pred domaćim sudovima, uključujući krajnju instancu Ustavni sud BiH. Tek nakon odluke Ustavnog suda, ako nisu uspjeli ostvariti svoja prava, onda se mogu obratiti Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Formulari i upute za podnošenje aplikacije se mogu pronaći ne samo na web stranici Suda za ljudska prava, već i stranici Ureda zastupnika Vijeća ministara BiH.. Tu se mogu naći i sve presude i odluke protiv BiH prevedene na jedan od službenih jezika u BiH.
RSE : Na koji način radi Ured zastupnika, gdje je sjedište i da li vi i vaša zamjenica Zikreta Ibrahimović, više vremena radite u Sarajevu, ili u Strazburu?
Mijić: U Uredu zastupnika zaposlena su dva pravnika, jedan prevodilac i tri zaposlenika kao administartivno osoblje. Njihova funkcija je da pružaju stručnu i administartivnu pomoć zastupniku u obavljanju svojih dužnosti. Naše sjedište je ovdje u Sarajevu, a po potrebi odlazimo u Starzbur.
RSE: Najpoznatiji do sada riješeni slučaj je žalba Ruže Jeličić, kojoj je samo povod stara devizna štednja, ali se presuda Suda praktično ne odnosi na taj problem.
Mijić: Sud je našao povredu prava na pravično suđenje, a ta povreda je nastala kao posljedica neizvršenja presude domaćeg suda. To u stvari znači da je gospođa Jeličić pred domaćim sudovima dobila presudu kojom je njoj dosuđen njen iznos stare devizne štednje. Međutim, ta presuda domaćeg suda nikada nije bila izvršena i zbog toga se gospođa Jeličić žalila Suda za ljudska prava u Strazburu.
RSE : Prevarene štediše najviše očekuju od presude u predmetu “Suljagić “.
Mijić: U predmetu Suljagić će Sud iznijeti svoj stav u presudi o problemu stare devizne štednje. Dakle, tu će Evropski sud reći ukoliko nije bilo kršenja, da smo mi to dobro uredili zakonski, međutim ukoliko Sud nađe povredu prava na imovinu, onda će nastati obveza BiH da ponudi neka druga rješenja za ovo pitanje. Od 1.850 predmeta, 1.300 predmeta se odnosi na problem stare devizne štednje. Dakle, taj predmet Suljagić je jedan od vodećih predmeta i po brojnosti, a i po financijskim implikacijama za BiH.
Web stranica na kojoj možete saznati sve o radu Ureda zastupnika Vijeća ministara pred Evropskim Sudom za ljudska prava je : www.mhrr.gov.ba
Odluka o raspodjeli osam miliona maraka
Komisija za izbjeglice i raseljene osobe Bosne i Hercegovine donijela je odluku o usmjeravanju novca za pomoć održivom povratku i rješavanju problema kolektivnih izbjegličkih centara, kojih ima još u zemlji, te alternativnog smještaja raseljenih.
Drago Kovač, sekretar ministarstva i član Komisije za izbjeglice:
“Mi smo donijeli odluke o raspodjeli negdje oko 8 miliona KM i to su posljednja sredstva koja su u budžetu ove godine bila planirana od 46,8 miliona KM. Današnje odluke odnose se na dva lota. To je rješavanje korisnika alternativnog smještaja i kolektivnih centara i dodjela interventnih sredstava za lica povratnike kojima je neophodno interventno djelovati. Donijeli smo odluku da se za 362 korisnika obezbjede sredstva u iznosu od 3 miliona i 700.000 KM za potrebe izgradnje infrastrukture. Da bi ovaj problem bio riješen u cijeloj zemlji, potrebno je, prema grubim procjenama, još oko 65 miliona do 70 miliona KM.”
Ministar za izbjeglice i raseljene osobe Federacije BiH Edin Mušić:
“U objektima u kojima danas žive ljudi u kolektivnim centrima imamo puno osoba koji nemaju status raseljene osobe. To su socijalni slučajevi i ljudi koji nisu nikad ni imali imovine.”
U koja mjesta sa kolektivnim i alternativnim centrima će biti upućen raspoređeni novac?
Drago Kovač, sekretar ministarstva i član Komisije za izbjeglice:
“Za rješavanje korisnika kolektivnih centara u Srebrenici, Bratuncu i Kotor Varoši. Četvrta lokacija je Istočno Novo Sarajevo gdje živi najviše socijalnih slučajeva.”
Predsjednik Komisije i zamjenik ministra za ljudska prava Slavko Marin ističe da su verikovane liste korisnika prošlogodišnje pomoći za opštine koje do sada nisu uradile ovaj dio posla:
“Otklonjenje su manjkavosti u listama kada su u pitanju Opštine Bosanski brod, Derventa, Kakanj i Stolac. Nije rješena Opština Kostajnica, Bratunac, Gradiška i Zvornik.”
Kakva je situacija u kolektivnim smještajima u Federaciji i Republici Srpskoj?
Ministar za izbjeglice i raseljene osobe Federacije BiH Edin Mušić:
“U Federaciji BiH imamo 49.214 raseljenih osoba. Među njima je 4.500 njih koji žive u kolektivnim i alternativnim smještajima. To je blizu 2.000 porodica. One su trenutno u 29 kolektivnih smještaja. "
Drago Kovač, sekretar ministarstva i član Komisije za izbjeglice:
“U RS-u je situacija vrlo slična kao u FBiH. U ovom trenutku imamo 3.200 korisnika kolektivnih i alternativnih smještaja.”
Kakava je situacija sa obnovljenim stambenim fondom u BiH?
Edin Mušić:
“Prema procjenama u BiH je ukupno uništeno preko 450.000 stambenih jedinica. Obnovljeno je preko 325.000 stambenih jedinica. U svakom slučaju ovom cifrom nismo zadovoljni, jer nije sve završeno.”
"UNHCR je krenuo u obilaske kako bi ukazao na to da i međunarodna zajednica treba da uloži napore s ciljem da se podstaknu i podrže nadležni organi na svim nivoima vlasti da prioritetno iznalaze rješenja za najugroženije raseljene osobe i povratnike", izjavio je predstavnik UNHCR-a u BiH Navid Husein (Naveed Hussain).
On je dodao da činjenica da oko 7.500 raseljenih osoba i dalje živi u kolektivnom smještaju, a da je na hiljade povratnika još uvijek bez struje, odslikava hitnost ovog problema. U BiH još uvijek ima više od 117.000 raseljenih osoba, od kojih mnoge žive u uvjetima ispod svakog standarda, bez pristupa osnovnim pravima ili povlasticama. I dalje postoje brojne prepreke održivim rješenjima, uključujući diskriminaciju u raspodjeli pomoći, nedostatnu političku volju za iznalaženjem rješenja i neadekvatan sistem socijalne zaštite.
"Ove posjete su nas podsjetile da svi nivoi vlasti ne poklanjaju dovoljno pažnje najugroženijim kategorijama u ovoj zemlji", izjavio je predstavnik Ambasade Nizozemske u Sarajevu Žan-Vilijiam Vajmen (Jan-Willem Wieman).
Vajmen je sa ostalim kolegama ove sedmice posjetio kolektivni centar Baratovo u Srebrenici, u kojem i danas, petnaest godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma žive 23 raseljeničke porodice.
"Uvjeti u Baratovu su grozni i zahtijevaju neodložnu akciju", zaključio je Vajmen.
"Revidirana strategija za implementaciju Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma osigurava plan za iznalaženje rješenja za preostale raseljene osobe, uključujući i one u kolektivnim centrima. Njen cilj je isto tako da se poboljšaju životi povratnika. Nažalost, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH je odbacio Strategiju, koju su prije toga usvojili Predstavnički dom i Vijeće ministara", kazao je Vajmen.
Prema njegovim riječima, državni organi bi usvajanjem revidirane strategije mogli pokazati dobru volju i opredjeljenje za iznalaženje rješenja za interno raseljene.
Usvajanje strategije bi također bilo u skladu sa nedavnom preporukom Vijeća Evrope da se izvršavaju i provode nacionalne strategije i akcioni planovi koji pružaju osnovu za efikasnu zaštitu raseljenih osoba.
Komisija za imovinske zahtjeve nije obavila posao
Vijeće ministara BiH razmotrilo je zahtjev Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica, u vezi s rješavanjem statusa ove Komisije, te konstatiralo da postojeća Komisija nije obavila svoj zadatak, te da joj ne treba produžavati mandat.
Ministri su konstatirali da Komisija, uprkos tome što joj je tri godine produžavan mandat, nije završila povjereni zadatak te da dva od ukupno tri potpisnika Sporazuma (Vijeće ministara i Vlada Republike Srpske), nisu dala saglasnost za nastavak rada Komisije u 2009. godini, kao i da se Predsjedništvo BiH, koje je imenovalo Komisiju, još uvijek nije izjasnilo o potrebi nastavka njenog rada.
Ministarstvo pravde i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice zaduženi su da u saradnji s entitetskim ministarstvima pravde formiraju tročlanu komisiju koja će predložiti način rješavanja navedene problematike, te postupiti po neriješenim predmetima i pripremiti izjašnjenja na tužbe podnesene Sudu BiH u vezi s rješenjima koje je donijela Komisija.
Također, potrebno je da ova tročlana komisija riješi i pitanje preuzimanja arhive i materijalnih sredstava Komisije.
Pravno odjeljenje dosadašnje Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica zaduženo je da pruži potrebnu pomoć tročlanoj komisiji koju će formirati Ministarstvo pravde, saopćilo je Vijeće ministara BiH.
Najviše raseljenih u Tuzlanskom kantonu
Vlada Federacije BiH je usvojila Informaciju Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica o stanju raseljenih osoba u Federaciji. U Informaciji se navodi da je sa 31. majem 2009. u Federaciji BiH bilo prijavljeno ukupno 90.900 raseljenih osoba i 31.200 porodica. Revizijom statusa ovih osoba došlo se do broja od 17.230 porodica ili 49.320 raseljenih osoba. Broj interno raseljenih osoba je 18.580, dok ih je 30.580 imalo ranije prebivalište na području RS -a.
Ubjedljivo je najveći broj raseljenih osoba sa potvrđenim statusom na području Tuzlanskog kantona (16.173), a zatim slijede Srednjebosanski i Kanton Sarajevo gdje je broj ovih osoba 7.683, odnosno 7.261. Revizija statusa ovih osoba je izvršena zbog potrebe da se utvrdi njihov tačan broj pošto su mnogi od njih bili formalno evidentirani, a u stvarnosti više nisu imali status raseljene osobe.
Revizija je pokazala veliku razliku u brojevima evidentiranih i stvarno raseljenih osoba. Još je u kolektivnim centrima smješteno 3.569 porodica.
S obzirom na stanje u ovoj oblasti Vlada je donijela Zaključak da Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica u saradnji sa drugim federalnim ministarstvima nastavi pružati podršku u rješavanju problema raseljenih osoba i povratnika.
Mali broj tužbi protiv BiH zbog prava na dom
Monika Mijić, zastupnica Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, izjavila je da je pred ovim sudom trenutno preko 1.800 tužbi građana protiv BiH. Od tog broja, čak 1.300 se odnosi na tzv. staru deviznu štednju, pa je zaista zanimljivo da nije upućen veći broj tužbi koje se odnose na provedbu aneksa 7. Dejtonskog sporazuma, odnosno, na temeljno pravo čovjeka – pravo na dom?
O tome Monika Mijić kaže:
“Kada je riječ o pravu na dom, kao i o pravu na imovinu vezano za povrat stanova, pred tim Sudom postoji grupa predmeta koji se odnose na povrat vojnih stanova. Ja nemam informacija da li se pred Sudom nalazi još predmeta koji se tiču prava na dom i povrata stanova, ali tokom vremena, kada nam Sud bude dostavljao takvu vrstu predmeta, o tome ću znati nešto više.”
RSE : Da li povećan broj predmeta znači da građani BiH više vjeruju stranim sudovima ili, konretno, Evropskom sudu za ljudska prava?
Mijić: Pojedinci mogu imati povjerenja u strani sud, međutim, prema Evropskoj konvenciji prije nego što se pojedinac može obratiti Evropskom sudu za zaštitu svojih prava, on je dužan prethodno iscrpiti sve raspoložive domaće pravne lijekove. Ukoliko to nije učinio, Evropski sud će odbaciti njegovu aplikaciju kao nedopuštenu. Svi koji smatraju da su njihova ljudska prava povrijeđena moraju svoja prava nastojati ostvariti pred domaćim sudovima, uključujući krajnju instancu Ustavni sud BiH. Tek nakon odluke Ustavnog suda, ako nisu uspjeli ostvariti svoja prava, onda se mogu obratiti Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Formulari i upute za podnošenje aplikacije se mogu pronaći ne samo na web stranici Suda za ljudska prava, već i stranici Ureda zastupnika Vijeća ministara BiH.. Tu se mogu naći i sve presude i odluke protiv BiH prevedene na jedan od službenih jezika u BiH.
RSE : Na koji način radi Ured zastupnika, gdje je sjedište i da li vi i vaša zamjenica Zikreta Ibrahimović, više vremena radite u Sarajevu, ili u Strazburu?
Mijić: U Uredu zastupnika zaposlena su dva pravnika, jedan prevodilac i tri zaposlenika kao administartivno osoblje. Njihova funkcija je da pružaju stručnu i administartivnu pomoć zastupniku u obavljanju svojih dužnosti. Naše sjedište je ovdje u Sarajevu, a po potrebi odlazimo u Starzbur.
RSE: Najpoznatiji do sada riješeni slučaj je žalba Ruže Jeličić, kojoj je samo povod stara devizna štednja, ali se presuda Suda praktično ne odnosi na taj problem.
Predmet Suljagić je jedan od vodećih predmeta i po brojnosti, a i po financijskim implikacijama za BiH.
Mijić: Sud je našao povredu prava na pravično suđenje, a ta povreda je nastala kao posljedica neizvršenja presude domaćeg suda. To u stvari znači da je gospođa Jeličić pred domaćim sudovima dobila presudu kojom je njoj dosuđen njen iznos stare devizne štednje. Međutim, ta presuda domaćeg suda nikada nije bila izvršena i zbog toga se gospođa Jeličić žalila Suda za ljudska prava u Strazburu.
RSE : Prevarene štediše najviše očekuju od presude u predmetu “Suljagić “.
Mijić: U predmetu Suljagić će Sud iznijeti svoj stav u presudi o problemu stare devizne štednje. Dakle, tu će Evropski sud reći ukoliko nije bilo kršenja, da smo mi to dobro uredili zakonski, međutim ukoliko Sud nađe povredu prava na imovinu, onda će nastati obveza BiH da ponudi neka druga rješenja za ovo pitanje. Od 1.850 predmeta, 1.300 predmeta se odnosi na problem stare devizne štednje. Dakle, taj predmet Suljagić je jedan od vodećih predmeta i po brojnosti, a i po financijskim implikacijama za BiH.
Web stranica na kojoj možete saznati sve o radu Ureda zastupnika Vijeća ministara pred Evropskim Sudom za ljudska prava je : www.mhrr.gov.ba
Odluka o raspodjeli osam miliona maraka
Komisija za izbjeglice i raseljene osobe Bosne i Hercegovine donijela je odluku o usmjeravanju novca za pomoć održivom povratku i rješavanju problema kolektivnih izbjegličkih centara, kojih ima još u zemlji, te alternativnog smještaja raseljenih.
Drago Kovač, sekretar ministarstva i član Komisije za izbjeglice:
“Mi smo donijeli odluke o raspodjeli negdje oko 8 miliona KM i to su posljednja sredstva koja su u budžetu ove godine bila planirana od 46,8 miliona KM. Današnje odluke odnose se na dva lota. To je rješavanje korisnika alternativnog smještaja i kolektivnih centara i dodjela interventnih sredstava za lica povratnike kojima je neophodno interventno djelovati. Donijeli smo odluku da se za 362 korisnika obezbjede sredstva u iznosu od 3 miliona i 700.000 KM za potrebe izgradnje infrastrukture. Da bi ovaj problem bio riješen u cijeloj zemlji, potrebno je, prema grubim procjenama, još oko 65 miliona do 70 miliona KM.”
Ministar za izbjeglice i raseljene osobe Federacije BiH Edin Mušić:
“U objektima u kojima danas žive ljudi u kolektivnim centrima imamo puno osoba koji nemaju status raseljene osobe. To su socijalni slučajevi i ljudi koji nisu nikad ni imali imovine.”
U koja mjesta sa kolektivnim i alternativnim centrima će biti upućen raspoređeni novac?
Drago Kovač, sekretar ministarstva i član Komisije za izbjeglice:
“Za rješavanje korisnika kolektivnih centara u Srebrenici, Bratuncu i Kotor Varoši. Četvrta lokacija je Istočno Novo Sarajevo gdje živi najviše socijalnih slučajeva.”
Predsjednik Komisije i zamjenik ministra za ljudska prava Slavko Marin ističe da su verikovane liste korisnika prošlogodišnje pomoći za opštine koje do sada nisu uradile ovaj dio posla:
“Otklonjenje su manjkavosti u listama kada su u pitanju Opštine Bosanski brod, Derventa, Kakanj i Stolac. Nije rješena Opština Kostajnica, Bratunac, Gradiška i Zvornik.”
Kakva je situacija u kolektivnim smještajima u Federaciji i Republici Srpskoj?
Ministar za izbjeglice i raseljene osobe Federacije BiH Edin Mušić:
“U Federaciji BiH imamo 49.214 raseljenih osoba. Među njima je 4.500 njih koji žive u kolektivnim i alternativnim smještajima. To je blizu 2.000 porodica. One su trenutno u 29 kolektivnih smještaja. "
Drago Kovač, sekretar ministarstva i član Komisije za izbjeglice:
“U RS-u je situacija vrlo slična kao u FBiH. U ovom trenutku imamo 3.200 korisnika kolektivnih i alternativnih smještaja.”
Kakava je situacija sa obnovljenim stambenim fondom u BiH?
Edin Mušić:
“Prema procjenama u BiH je ukupno uništeno preko 450.000 stambenih jedinica. Obnovljeno je preko 325.000 stambenih jedinica. U svakom slučaju ovom cifrom nismo zadovoljni, jer nije sve završeno.”