Postalo je na neki način uvredljivo ako hoćete da budete građanin. To nije moguće. Morate pripadati jednom od velikih nacionalnih torova. Ako niste ni u jednom, onda ste - ostali, a ostali su po svemu sudeći, zaostali, rekao je predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci, poznatiji iz presude Evropskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci), na jednoj od sesija Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99".
Može li BiH biti uređena kao građanska država? Ovo pitanje aktuelizirano je Deklaracijom Stranke demokratske akcije (SDA), usvojenom na 7. kongresu stranke 14. septembra, u kojoj se pored ostalog kaže da je SDA "posvećena ostvarivanju glavnog cilja, izgradnji suverene, cjelovite, demokratske i prosperitetne BiH, države ravnopravnih naroda i građana na cijeloj njenoj teritoriji".
Pročitajte i ovo: Zašto građani BiH ne učestvuju u ustavnim promjenama?Postojeći Ustav Bosne i Hercegovine promoviše etničko-teritorijalni koncept konstitutivnosti naroda, a ne ravnopravnost građana u svakom njenom dijelu. Na pitanje da li je moguće da BiH jednog dana bude građanska, profesor Ustavnog prava iz Mostara Nurko Pobrić, odgovara ovako:
"Teorijski sa stanovišta struke, BiH je moguća kao građanska država. Gledajući sa stajališta trenutne, ali i bliske, real političke situacije takva država nije moguća u smislu da se pod pojmom građanska država podrazumijeva da naciju ili politički narod BiH čine svi njeni građani, odnosno državljani, i da imaju svi jednaka prava i obaveze. Prije svega to su ljudska prava, bilo da su ona primarno individualna ili da se izvode neka kolektivna prava - iz oblasti kulture, religije, jezika, itd", naglašava profesor Pobrić.
Tri društva u jednom
Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Istočno Sarajevo Goran Marković podsjeća da u raspravi o građanskoj državi treba imati u vidu da je ustavno uređenje BiH uslovljeno velikom podijeljenošću društva po nacionalnim linijama.
"Poznato je da nema ni približno saglasnosti o budućnosti BiH, da se govori o otcijepljenu od Bosne i Hercegovine, da neki govore o osnivanju trećeg entiteta, neki traže ukidanje entiteta. Dakle, jednostavno postoje tri potpuno različita viđenja Bosne i Hercegovine, a vrlo često i samo njeno postojanje se dovodi u pitanje. U takvim uslovima zaista govoriti o građanskoj državi je nemoguće, nema nikakvo uporište u stvarnosti", kaže Marković.
Bh. društvo ne odgovara građanskom ili unitarnom konceptu države: Goran Marković
"To", ocjenjuje, "nije dobar koncept za ovo društvo kakvo mi imamo, jer, ponavljam, praktično u okviru jednog bh. društva imamo tri poddruštva".
"Recimo, i Srbi, i Hrvati, i Bošnjaci, imaju svoje različite institucije i organizacije, i kulturne, profesionalne, akademske, sportske, itd. Kao da imate tri društva u jednom. Podijeljenost je toliko velika, a nacionalno nepovjerenje, pa i nacionalna mržnja, u priličnoj mjeri su izraženi, da jednostavno, ovo društvo ne odgovara građanskom ili unitarnom konceptu države. Prosto, te dvije stvari su nespojive, inkompatibilne", ističe Marković.
Građansko društvo kao švedski sto
Direktorica Akademije za žene, Maja Gasal - Vražalica navodi da bi se i s postojećim ustavom moglo raditi na građanskoj državi ukoliko bi se jedna ekipa ljudi okupila oko građanskog koncepta koji bi se, pored ostalog gradio i kroz obrazovanje.
"Treba graditi, stvarati novu generaciju koja neće imati mentalne barijere u tom 'ko smo', 'šta smo', da li smo konstitutivni ili smo ostali, da imamo strah od drugog i drugačijeg. A zašto ja sumnjam da je moguće na ovakav način i sa ovakvim deklaracijama graditi građansko društvo? Zato što, ponukana i društvenim mrežama i svime onim što se pojavljuje u javnosti, vidim da mnogo ljudi koje ja znam i koji su moji Fejsbuk prijatelji pa ih mogu pratiti, dio su, recimo, nekog lijevog ili liberalnog spektra u Bosni i Hercegovini. Tako da i oni, koji zagovaraju građanski koncept često ga shvataju kao švedski sto – iz tog građanskog koncepta ću uzeti ono što meni odgovara, poštujući moj glavni identitet, a to je taj etnonacionalni", kaže Gasal - Vražalica.
Pročitajte i ovo: Kongres o najvećim žarištima na Balkanu: BiH i dijalog Srbije i KosovaNovi specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan, Matthew Palmer je u svojim prvim istupima na ovoj funkciji, dao vjetar u leđa zagovornicima građanske države BiH. Pored ostalog, u intervjuu za ljubljanski list Delo je istakao:
"Naša vizija Zapadnog Balkana je da sve zemlje budu građanske, a ne samo vlasništvo određene etničke grupe. U BiH to bi poboljšalo osjećaj za nacionalni, državni identitet za razliku od njegove tradicionalne etničke pripadnosti."
Preovladava etnonacionalni identitet
Profesor na Fakultetu za javnu upravu u Sarajevu i savjetnik u kabinetu Željka Komšića (trenutno predsjedavajućeg Predsjedništva BiH) Slaven Kovačević naglašava važnost ispunjavanja međunarodnih preporuka koje je dobila BiH.
"Važno je da Bosna i Hercegovina, odnosno njene vlasti ispune ono što je u Mišljenju Europske komisije istaknuto kao veliki nedostatak, a odnosi se da su prava u BiH ograničena etničkom pripadnošću i mjestom prebivališta, što nije i ne može biti u skladu sa europskim standardima. Iz tih razloga ova će zemlja morati osigurati jednakopravnost svih građana i ukloniti sistemsku diskriminaciju iz svoga Ustava", naglašava Kovačević.
S kim bi se gradila građanska BiH: Maja Gasal Vražalica
Maja Gasal-Vražalica postavlja pitanje, s kim bi se gradila građanska BiH, jer su se na popisu stanovništva 2013. godine, bh. državljani uglavnom izjasnili kao pripadnici konstitutivnih naroda – Bošnjaci, Srbi ili Hrvati.
"Kao 'ostali' na popisu se izjasnilo 3,8 posto građana. Ja sam bila zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH i tražila sam od Agencije za statistiku da pošalje mikro analizu ko čini grupu ostalih. Tako se došlo do podatka da tu spadaju svi koji su se izjasnili kao: Bosanci, Hercegovci, pripadnici svih nacionalnih manjina, Eskimi, Marsovci, što znači – u BiH prevladava želja da se ljudi izjasne prema etnonacionalnom identitetu, da je to glavna karakteristika u BiH", kaže Gasal-Vražalica.
Ništa bez ustavnih promjena
Da bi BiH postala građanska država neophodne su promjene Ustava koje se zagovaraju godinama, prije svega kako bi se omogućilo provođenje nekoliko presuda Evropskog suda za ljudska prava.
"Ustav se mijenja u parlamentarnoj proceduri, u Parlamentu BiH. U Deklaraciji SDA nije rečeno da će ova stranka povesti neku revoluciju i da će promijeniti ustavni poredak. U sadašnjem Ustavu ili Dejtonskom ustavu kako ga zovemo, stoji način kako se donosi novi – u Parlamentarnoj skupštini BiH, kvalificiranom većinom, dvotrećinskom većinom u Predstavničkom domu i većinom u Domu naroda. Ako bi bila osigurana ovakva većinska podrška moguće je donijeti promjene Ustava", pojašnjava profesor Nurko Pobrić.
"Nažalost", konstatuje Pobrić, "BiH nije to uspjela ni kada joj je to bila obaveza na osnovu presuda Evropskog suda za ljudska prava, Sejdić – Finci, Pilav, Zornić i druge".
- Plakalo: Populizam koči reforme u BiH
- Put ka EU: Vrijeme da političari krenu sa riječi na djela
- Zašto su problematične ustavne promjene u BiH?
Protiv građanske države BiH su i ključni politički lideri u BiH. Hrvatski narodni sabor je odbacio Deklaraciju SDA na temelju već poznatih stavova ključnog čovjeka ovog sabora i predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, Dragana Čovića. Iako je data u Zagrebu početkom 2018. godine, još uvijek se pamti ova Čovićeva izjava:
"Poštujem one koji žele građansku državu, samo danas u Bosni i Hercegovini reći građanska država, to znači klasičan unitarizam u nekoj formi i teorijskom obliku, a to vam znači u osnovi islamsku državu."
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je kroz stavove Glavnog odbora SNSD-a i Narodne Skupštine RS odbacio programsku Deklaraciju SDA usvojenu na Sedmom kongresu te stranke, te izjavio da će Republika Srpska tražiti afirmaciju prava na samoopredjeljenje.