Na inicijativu mostarskog ogranka HDZ-a 1990 uskoro bi trebala biti održana sjednica glavnog odbora ove stranke na kojoj će se razgovarati o redefiniranju odnosa sa HDZ-om BiH. Direktan povod je izlazak velikog broja članova HDZ-a 1990 iz stranke, nezadovoljnih provedbom koalicijskog sporazuma dva HDZ-a. Dok analitičari upozoravaju da bi sa političke scene u BiH uskoro mogla nestati još jedna hrvatska stranka, Božo Ljubić, predsjednik HDZ-a 1990, odgovara da je riječ je o grupi nezadovoljnika, i da partnerstvo dva HDZ-a nikada nije bilo jače.
Na koji način danas funckionira partnerstvo dva HDZ-a u BiH najbolje ilustruje primjer Kantona 10 u kojem 22 mjeseca od općih izbora još uvijek nema dogovora o formiranju vlasti. Iako je koalicijskim sporazumom definisano da mjesto premijera treba pripasti Nedjeljku Rimcu iz HDZ-a 1990, njegov izbor i dalje bojkotuju iz HDZ-a BiH. Posljednji dogovor koje su dvije stranke sklopile sa NS Radom za boljitak naprasno je napustio HDZ BiH zahtijevajući više pozicija.
Treba li uopće kazati kako je teritorijalno najveći kanton u Federaciji BiH u kojem većinu imaju dva HDZ-a pred potpunim slomom.
„Ovo sad kako je i kako stvari stoje, posljedice se već osjećaju - i to debelo“, kaže Nedjeljko Rimac, HDZ 1990.
HDZ BiH nije se držao dogovora ni kada su u pitanju čelni ljudi javnih institucija sa velikim budžetima, poput Zavoda zdravstvenog osiguranja. Na čelo Zavoda, čiji je godišnji budžet oko 60 miliona eura, ponovno je imenovan Rade Bošnjak iz HDZ-a BiH, iako je to mjesto, prema stranačkom dogovoru, trebalo pripasti Ljubićevom HDZ-u. Reagirao je mostarski ogranak HDZ 1990 zatraživši od predsjednika Bože Ljubića redefiniranje odnosa sa partnerskim HDZ-om.
„Sve što je dosad bilo dogovoreno mi smo s naše strane ispoštovali. Međutim, sada se pojavio taj zavod. I mada smo upozoravali, mada smo stalno potencirali sastanke kako da riješimo taj problem, nismo našli s druge strane sugovornike - i oni su postupili kako su oni mislili i tim činom su prekršili potpisani sporazum“, kaže Marinko Petrić.
Zbog sličnih razloga stranku je proteklih mjeseci napustio veliki broj članova i u ostalim podružnicima. No, za lidera stranke Božu Ljubića i dalje je riječ o grupi nezadovoljnika. Priznaje kako problema ima, ali i kako se niže stranačke razine moraju ugledati na saradnju koju on ostvaruje sa Draganom Čovićem, liderom HDZ-a BiH.
„Nije to samo pitanje Mostara, ima toga i drugdje. Mi to ne želimo kriti, niti to stavljati pod tepih. Želimo o tome otvoreno razgovarati“, rekao je Ljubić.
Političko jednoumlje
Borba za nacionalni interes iznad svega bila je parola kojom su dugo vremena lideri dva HDZ-a pokušavali objasniti članstvu zbog čega je došlo do koalicije donedavno ljutih oponenata. No, za razliku od HDZ BiH na čelu sa Draganom Čovićem, koji je svoje članstvo omasovio i koji će novom rekonstrukcijom vlasti vratiti gotovo sve stare pozicije, HDZ 1990 nikada nije bio slabiji. Zbog toga je i nedavna poruka novog predsjednika HDZ Republike Hrvatske Tomislava Karmarka o potrebi ujedinjenja dva HDZ-a pomalo izlišna, kako naglašava Ilija Šagolj, urednik portala neznase.ba, jer HDZ BiH više nema dostajnog partnera u Ljubićevom HDZ-u.
„Pa nema se šta tu ujediniti. Što se tu ima ujediniti? Koju bi ulogu unio Božo Ljubić? On nema članstva. Stoga je najkatstrofalnije kad Božo Ljubić priča o legalitetu i o legitimitetu“, ocjenjuje Šagolj.
Šagolj dodaje kako je lider “devedesetke” Božo Ljubić danas sporedna politička figura na političkoj pozornici u BiH, što je najbolje pokazao i savez SDP-a i HDZ-a BiH, o kojem se Ljubić nije konsultirao. Njegovo izostajanje iz javnosti, s druge strane, opravdava se i strahom od mogućih posljedica istrage hrvatskog Uskoka po HDZ 1990, koja bi mogla pokazati da je više od milion eura iz Hrvatske proslijeđeno na ruke Bože Ljubića. Zbog bojazni po vlastitu sudbinu, predsjednik je zaboravio na stranku, dodaje Šagolj.
„Dobio je financijska sredstva iz Republike Hrvatske i zloupotrijebio ih – dakle, nije formirao stranku“, navodi Šagolj.
Iako se nakon utemeljenja HDZ 1990 činilo da je HDZ BiH dobio ozbiljnu političku alternativu, nešto više od dva mjeseca pred općinske izbore sasvim je jasno kako je Dragan Čović i dalje na čelu jedine ozbiljne politička opcije među Hrvatima u BiH. Jure Gudelj, kolumnista "Oslobođenja", zaključuje:
„Vrijedi napomenuti da svojevrsno političko jednoumlje kod bh. Hrvata nije samo njihova krivica, odnosno krivica samo toga naroda, nego je dijelom za takvo stanje odgovorna cjelokupna politička situacija u zemlji, ponajviše djelovanje SDP-a BiH nakon posljednjih izbora koje je prisililo sve političke stranke bh. Hrvata da djeluju u jednom smjeru, a to je sada smjer koji vodi HdZ Dragana Čovića.“
Na koji način danas funckionira partnerstvo dva HDZ-a u BiH najbolje ilustruje primjer Kantona 10 u kojem 22 mjeseca od općih izbora još uvijek nema dogovora o formiranju vlasti. Iako je koalicijskim sporazumom definisano da mjesto premijera treba pripasti Nedjeljku Rimcu iz HDZ-a 1990, njegov izbor i dalje bojkotuju iz HDZ-a BiH. Posljednji dogovor koje su dvije stranke sklopile sa NS Radom za boljitak naprasno je napustio HDZ BiH zahtijevajući više pozicija.
Treba li uopće kazati kako je teritorijalno najveći kanton u Federaciji BiH u kojem većinu imaju dva HDZ-a pred potpunim slomom.
„Ovo sad kako je i kako stvari stoje, posljedice se već osjećaju - i to debelo“, kaže Nedjeljko Rimac, HDZ 1990.
HDZ BiH nije se držao dogovora ni kada su u pitanju čelni ljudi javnih institucija sa velikim budžetima, poput Zavoda zdravstvenog osiguranja. Na čelo Zavoda, čiji je godišnji budžet oko 60 miliona eura, ponovno je imenovan Rade Bošnjak iz HDZ-a BiH, iako je to mjesto, prema stranačkom dogovoru, trebalo pripasti Ljubićevom HDZ-u. Reagirao je mostarski ogranak HDZ 1990 zatraživši od predsjednika Bože Ljubića redefiniranje odnosa sa partnerskim HDZ-om.
„Sve što je dosad bilo dogovoreno mi smo s naše strane ispoštovali. Međutim, sada se pojavio taj zavod. I mada smo upozoravali, mada smo stalno potencirali sastanke kako da riješimo taj problem, nismo našli s druge strane sugovornike - i oni su postupili kako su oni mislili i tim činom su prekršili potpisani sporazum“, kaže Marinko Petrić.
Zbog sličnih razloga stranku je proteklih mjeseci napustio veliki broj članova i u ostalim podružnicima. No, za lidera stranke Božu Ljubića i dalje je riječ o grupi nezadovoljnika. Priznaje kako problema ima, ali i kako se niže stranačke razine moraju ugledati na saradnju koju on ostvaruje sa Draganom Čovićem, liderom HDZ-a BiH.
„Nije to samo pitanje Mostara, ima toga i drugdje. Mi to ne želimo kriti, niti to stavljati pod tepih. Želimo o tome otvoreno razgovarati“, rekao je Ljubić.
Političko jednoumlje
Borba za nacionalni interes iznad svega bila je parola kojom su dugo vremena lideri dva HDZ-a pokušavali objasniti članstvu zbog čega je došlo do koalicije donedavno ljutih oponenata. No, za razliku od HDZ BiH na čelu sa Draganom Čovićem, koji je svoje članstvo omasovio i koji će novom rekonstrukcijom vlasti vratiti gotovo sve stare pozicije, HDZ 1990 nikada nije bio slabiji. Zbog toga je i nedavna poruka novog predsjednika HDZ Republike Hrvatske Tomislava Karmarka o potrebi ujedinjenja dva HDZ-a pomalo izlišna, kako naglašava Ilija Šagolj, urednik portala neznase.ba, jer HDZ BiH više nema dostajnog partnera u Ljubićevom HDZ-u.
Božo Ljubić
„Pa nema se šta tu ujediniti. Što se tu ima ujediniti? Koju bi ulogu unio Božo Ljubić? On nema članstva. Stoga je najkatstrofalnije kad Božo Ljubić priča o legalitetu i o legitimitetu“, ocjenjuje Šagolj.
Šagolj dodaje kako je lider “devedesetke” Božo Ljubić danas sporedna politička figura na političkoj pozornici u BiH, što je najbolje pokazao i savez SDP-a i HDZ-a BiH, o kojem se Ljubić nije konsultirao. Njegovo izostajanje iz javnosti, s druge strane, opravdava se i strahom od mogućih posljedica istrage hrvatskog Uskoka po HDZ 1990, koja bi mogla pokazati da je više od milion eura iz Hrvatske proslijeđeno na ruke Bože Ljubića. Zbog bojazni po vlastitu sudbinu, predsjednik je zaboravio na stranku, dodaje Šagolj.
„Dobio je financijska sredstva iz Republike Hrvatske i zloupotrijebio ih – dakle, nije formirao stranku“, navodi Šagolj.
Iako se nakon utemeljenja HDZ 1990 činilo da je HDZ BiH dobio ozbiljnu političku alternativu, nešto više od dva mjeseca pred općinske izbore sasvim je jasno kako je Dragan Čović i dalje na čelu jedine ozbiljne politička opcije među Hrvatima u BiH. Jure Gudelj, kolumnista "Oslobođenja", zaključuje:
„Vrijedi napomenuti da svojevrsno političko jednoumlje kod bh. Hrvata nije samo njihova krivica, odnosno krivica samo toga naroda, nego je dijelom za takvo stanje odgovorna cjelokupna politička situacija u zemlji, ponajviše djelovanje SDP-a BiH nakon posljednjih izbora koje je prisililo sve političke stranke bh. Hrvata da djeluju u jednom smjeru, a to je sada smjer koji vodi HdZ Dragana Čovića.“