Tri slučaja kaznenih djela počinjenih ilegalnim oružjem u Hrvatskoj, dva vatrenim oružjem i jedno ručnom bombom, iznova su aktualizirali pitanje ilegalnog oružja kod građana.
Do sada je kroz preventivne akcije unazad 16 godina vraćeno samo 360.000 komada vatrenog oružja, ali problem i dalje nije riješen. Koliko je još ilegalnog oružja skriveno po tavanima i kućama?
Upravo to pitanje se postavlja nakon što su tri tragična kaznena djela počinjena ilegalnim oružjem potresla Hrvatsku posljednjih desetak dana.
Naime, umirovljeni policajac kojem je kod prethodnog slučaja obiteljskog nasilja oduzeto oružje, pa je ilegalno nabavljenim pištoljem teško je ranio mladića. Muškarac koji je ručnom bombom ubio bivšu partnericu i sebe i muškarac koji je automatskim oružjem jednu osobu ubio i četiri teže, a četiri lakše povrijedio.
Prikupljeno 360.000 komada ilegalnog oružja
Kampanje za povrat oružja najčešći su način da se pokuša ilegalno oružje maknuti sa hrvatskih ulica i iz domova.
"Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) već 16 godina provodi preventivne aktivnosti prikupljanja oružja, kao što je akcija 'Manje oružja, manje tragedija'. Do sada je prikupljeno oko 360.000 komada vatrenog oružja, preko šest tona eksploziva, preko šest milijuna komada streljiva. Dakle, to su brojke koje su impozantne", ocijenio je u izjavi novinarima rezultate dosadašnjih kampanja pomoćnik glavnog ravnatelja policije Antonio Gerovac.
Policija prijavi, sudovi osude uvjetno
U javnosti se nakon ovih kaznenih djela počinjenih ilegalnim oružjem odmah povela diskusija o tome jesu li kazne za posjedovanje ilegalnog vatrenog dovoljno rigorozne.
"Kazne su dovoljno visoke, ali problem je na sudovima koji najveći broj onih koje mi prijavimo – uvjetno osude", rekao je 2. srpnja ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Davor Božinović
Gerovac je rekao da na godišnjoj razini podnesu 400 prijava za ilegalno posjedovanje vatrenog oružja.
"U pet godina to je preko 2.000. Naše aktivnosti sasvim sigurno utječu na smanjenje broja, međutim, očito ga još ima u dovoljnoj količini da počinitelji do njega mogu doći", kaže Gerovac.
Nakon toga na scenu stupaju sudovi.
"Od ukupnog broja podnesenih prijava imate 93 posto uvjetnih osuda. Na taj način se možda neće postići svrha kažnjavanja, odnosno generalna i specijalna prevencija. Generalna prevencija općenito u smislu da ljude odvrati od takvih ponašanja, i specijalna - da konkretne počinitelje odvrati od ponavljanja tog kaznenog djela", prenosi Gerovac zabrinutost svog Ministarstva.
Vrhovni sud: Policija ne smije kritizirati sudove
Iz Vrhovnog suda su odmah odgovorili MUP-u da su takve odluke zakonite, da po načelu trodiobe vlasti MUP nema što komentirati "kaznenu politiku" sudova, da visinu i vrstu kazne ne predlaže sud već Državno odvjetništvo, i da MUP, ako misli da treba, može predložiti da se izmjenom zakona uvedu i teže kazne.
Policija ne misli da su strože kazne dobro rješenje.
"Kazne su dovoljno visoke. Za osnovni oblika kaznenog djela možete izreći kaznu od tri mjeseca do tri godine zatvora. Mislim da je to sasvim dovoljno i da nekakva dalja represija u tom dijelu ne bi postigla učinke", odgovora Gerovac.
Tko ima najviše oružja?
Sva trojica počinitelja s početka ove priče su ratni veterani.
Odvjetnik i nekadašnji sudac Branko Šerić sa gotovo pet decenija rada u pravosuđu u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) slaže se s procjenama da je najviše ilegalnog oružja koncentrirano upravo kod "populacije koja je bila u kontaktu sa Domovinskim ratom (rat u Hrvatskoj 1991-1995) na direktan ili indirektan način", i da bi trebalo naći načina da ih se uvjeri da predaju oružje.
Pročitajte i ovo: Uhićen zbog pokušaja ubojstva u TrogiruU Ministarstvu hrvatskih branitelja su toga svjesni.
"MUP i Ministarstvo hrvatskih branitelja apeliraju na sve koji još imaju ilegalno oružje zaostalo iz rata da ga predaju i te su akcije stalne", kazao je novinarima državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Špiro Janović.
"Mi tu pružamo veliku potporu i braniteljskim udrugama koje međusobno apeliraju na svoje članove da predaju oružje koje posjeduju, jer to je oružje opasnost za svakoga", poručio je državni tajnik.
"Ministarstvo hrvatskih branitelja trebalo bi pokrenuti dodatne kampanje osvještavanja ratnih veterana o opasnosti od neprijavljenog oružja i njegove zlupotrebe. Kako se radi o oružju zaostalom iza Domovinskog rata, trebalo bi inzistirati na tome da svi oni koji ga imaju budu stimulirani da vrate sve, osim trofejnog oružja", sugerira Šerić.
Kako spriječiti trgovinu ilegalnim oružjem?
"A da bi se spriječilo trgovinu ilegalnim oružjem, treba zahvatiti u strukturu njegovih vlasnika", sugerira Šerić.
"To treba učiniti na direktan ili indirektan način. Jer, kako se ono nađe na tržištu? Nisu u polju rodili ni kalašnjikovi ni revolveri, nego ih je netko prodao", podsjeća Šerić.
Pročitajte i ovo: 'I drugi su naoružani': Mnogi u BiH se teško odriču oružjaU Hrvatskoj 186.000 komada neprijavljenog oružja
Službenih procjena o količini ilegalnog vatrenog oružja nema. Specijalizirana stranica smallarmssurvey.org za praćenje oružja za osobnu upotrebu procjenjuje kako je u ožujku 2020. godine bilo 186.000 komada neprijavljenog oružja, uz brojku od 390.000 komada prijavljenog.
Akciji "Manje oružja, manje tragedija" prethodila je desetgodišnja akcija "Zbogom, oružje", tijekom koje su građani policiji predali ukupno 34.000 komada automatskog i poluautomatskog oružja, 6.700 kilograma eksploziva i više od 4,5 milijuna metaka.
Nakon toga je krajem 2007. godine u suradnji s programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) pokrenuta nova akcija "Manje oružja - manje tragedija".