Na suđenju bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću svjedočenje je dovršio nakon četiri radna dana Christian Nielsen, istraživač haškog tužiteljstva koji je napravio analizu raspada bosanskohercegovačke policije te stvaranje MUP-a Republike Srpske.
U završetku višednevnog unakrsnog ispitivanja u kojem se trudio osporiti odgovornost i učešće policije u etničkom čišćenju te formiranju logora, Karadžić je ustvrdio kako počinjenje zločina nije bilo organizirano, već je za njih odgovoran ratni kaos u kojem je svatko radio što je htio.
Karadžić se trudio osporiti odgovornost policije bosanskih Srba za više logora koji su uspostavljeni početkom rata 1992.godine, poput onih u području prijedorske općine.
„Slažete li se da se policija zalagala, i uglavnom uspjela, da se ona ograniči na osiguravanje onih nad kojima se vrše istrage? Odnosno na ljudima koji mogu kazneno odgovarati. A da ratne zarobljenike mora čuvati vojska“, upitao je optuženi i dobio pojašnjenje svjedoka.
„Slažem se da je to ono što je policija željela raditi. Ali do kraja kolovoza 1992.godine oni nisu bili uspješni u tome da se uspiju baviti samo tim aktivnostima. Oni su svakako u tome nastojali“, objasnio je Nielsen koji je tijekom glavnog ispitivanja opisao uspostavu i funkcioniranje logora te ulogu policije RS-a u spomenutom.
Karadžić je želio umanjiti užas koji se događao u logorima, dovodeći u pitanje njihovu namjenu. Poput primjerice logora Trnopolje, nazvavši ga – prihvatnim centrom za osobe nesrpske nacionalnosti koje su u njega same otišle iz drugih logora Keraterma i Omarske, budući da ih se bilo strah vratiti kućama.
„Pa imamo doktore Nielsen dokaze da su oni sami htjeli ići u Trnopolje da budu sigurni. Da se nisu htjeli vratiti kućama gdje nisu mogli dobiti policijsku zaštitu jer nije bilo dovoljno policije. Znate li da je Trnopolje bio kamp koji su sami zatvorenici formirali?“, ustvrdio je i upitao optuženi.
„Takav opis Trnopolja ne odgovara opisima Trnopolja koji ja nalazim u policijskoj dokumentaciji“, odbacio je takav opis logora svjedok.
„To je Stanica javne bezbjednosti općine Centar u Sarajevu. I ovdje u drugom odlomku opisuje kako je paravojnu formaciju doveo lokalni čovjek iz Apatina i Vojvodine. I oni su se prozvali četnicima i počeli raditi samoinicijativno. Počeli su da privode ljude. Čak su i predsjednika općine Petrovića uhitili i priveli i to je 6.8.1992.godine“, prikazao je optuženi nakon čega mu je svjedok potvrdio kako se radi o trendu u spomenutom razdoblju.
No kako bi prikazalo da je većina paravojnih, dugotrajnijih jedinica, stvorena prema direktivama i uz blagoslov dužnosnika Republike Srpske, u dodatnom ispitivanju svjedoka tužiteljstvo je prikazalo video snimak proslave godišnjice uspostave paravojne skupine Vukovi s Vučjaka.
Na proslavi se pripadnicima paravojne jedinice obratio visoki dužnosnik SDS-a i suradnik optuženog Momčilo Krajišnik.
Iza Nielsena suđenje se nastavilo iskazom Isaka Gašija, bivšeg veslačkog reprezentativca Jugoslavije koji je tijekom rata zatočen u logoru Luka.
Uz svjedočenje o ubijanju i mučenju zatočenika, tužiteljstvo je najavilo da će njegovim iskazom dodatno prikazati koordinaciju između vojske i policije bosanskih Srba s paravojnim jedinicama tijekom progona bosanskih Hrvata i Bošnjaka, u ovom slučaju u općini Brčko.
Iskaz Gašija nastaviti će se u petak.
U završetku višednevnog unakrsnog ispitivanja u kojem se trudio osporiti odgovornost i učešće policije u etničkom čišćenju te formiranju logora, Karadžić je ustvrdio kako počinjenje zločina nije bilo organizirano, već je za njih odgovoran ratni kaos u kojem je svatko radio što je htio.
Karadžić se trudio osporiti odgovornost policije bosanskih Srba za više logora koji su uspostavljeni početkom rata 1992.godine, poput onih u području prijedorske općine.
„Slažete li se da se policija zalagala, i uglavnom uspjela, da se ona ograniči na osiguravanje onih nad kojima se vrše istrage? Odnosno na ljudima koji mogu kazneno odgovarati. A da ratne zarobljenike mora čuvati vojska“, upitao je optuženi i dobio pojašnjenje svjedoka.
„Slažem se da je to ono što je policija željela raditi. Ali do kraja kolovoza 1992.godine oni nisu bili uspješni u tome da se uspiju baviti samo tim aktivnostima. Oni su svakako u tome nastojali“, objasnio je Nielsen koji je tijekom glavnog ispitivanja opisao uspostavu i funkcioniranje logora te ulogu policije RS-a u spomenutom.
Karadžić je želio umanjiti užas koji se događao u logorima, dovodeći u pitanje njihovu namjenu. Poput primjerice logora Trnopolje, nazvavši ga – prihvatnim centrom za osobe nesrpske nacionalnosti koje su u njega same otišle iz drugih logora Keraterma i Omarske, budući da ih se bilo strah vratiti kućama.
„Pa imamo doktore Nielsen dokaze da su oni sami htjeli ići u Trnopolje da budu sigurni. Da se nisu htjeli vratiti kućama gdje nisu mogli dobiti policijsku zaštitu jer nije bilo dovoljno policije. Znate li da je Trnopolje bio kamp koji su sami zatvorenici formirali?“, ustvrdio je i upitao optuženi.
„Takav opis Trnopolja ne odgovara opisima Trnopolja koji ja nalazim u policijskoj dokumentaciji“, odbacio je takav opis logora svjedok.
Momčilo Krajišnik na snimku proslave uspostave skupine Vukovi s Vučjaka, prikazanom u sudnici 14. srpnja 2011
Karadžić je pokušao prikazati kako su u općine koje se spominju u optužnici za genocid protiv njega, paravojne jedinice došle samoinicijativno ili su ih doveli lokalni ljudi, a ne čelništvo Srpske demokratske stranke, SDS-a, što pak tvrdi tužiteljstvo. U svojim tvrdnjama također se služio dokumentima policije kao i istraživač Nielsen.
„To je Stanica javne bezbjednosti općine Centar u Sarajevu. I ovdje u drugom odlomku opisuje kako je paravojnu formaciju doveo lokalni čovjek iz Apatina i Vojvodine. I oni su se prozvali četnicima i počeli raditi samoinicijativno. Počeli su da privode ljude. Čak su i predsjednika općine Petrovića uhitili i priveli i to je 6.8.1992.godine“, prikazao je optuženi nakon čega mu je svjedok potvrdio kako se radi o trendu u spomenutom razdoblju.
No kako bi prikazalo da je većina paravojnih, dugotrajnijih jedinica, stvorena prema direktivama i uz blagoslov dužnosnika Republike Srpske, u dodatnom ispitivanju svjedoka tužiteljstvo je prikazalo video snimak proslave godišnjice uspostave paravojne skupine Vukovi s Vučjaka.
Na proslavi se pripadnicima paravojne jedinice obratio visoki dužnosnik SDS-a i suradnik optuženog Momčilo Krajišnik.
Iza Nielsena suđenje se nastavilo iskazom Isaka Gašija, bivšeg veslačkog reprezentativca Jugoslavije koji je tijekom rata zatočen u logoru Luka.
Uz svjedočenje o ubijanju i mučenju zatočenika, tužiteljstvo je najavilo da će njegovim iskazom dodatno prikazati koordinaciju između vojske i policije bosanskih Srba s paravojnim jedinicama tijekom progona bosanskih Hrvata i Bošnjaka, u ovom slučaju u općini Brčko.
Iskaz Gašija nastaviti će se u petak.