Suđenje Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske, nastavljeno je iskazom zaštićenog svjedoka pod pseudonimom KDZ 182.
Kao bivši pripadnik UNROFOR-a u Sarajevu 1994.i 1995.godine svjedok je opisao strategiju napada na sarajevske civile od strane Vojske Republike Srpske, koja je prema njemu kao i tužiteljstvu, posebno osmišljena i sprovođena svakodnevno.
„Napadi na sarajevske civile nisu bili slučajni nego namjerni“, izjavio je bivši pripadnik UNPROFOR-a čije je svjedočenje često prekidano za javnost kako izrečeni podaci ne bi otkrili njegov zaštićeni identitet, budući da se vjerovatno radi o još uvijek djelatnoj vojnoj osobi.
Prema njegovim opisima, život u Sarajevu se za vrijeme rata nije normalno odvijao jer je prolaz humanitarnih konvoja bio loš, a brojni incidenti granatiranja i snajperiranja u kojem su ginuli stanovnici grada, ali i neki pripadnici UN-a - bili su svakodnevni.
„Uopće nisam imao osjećaj da se gađaju isključivo vojni objekti nego da je i civilno stanovništvo cilj granatiranja. Po meni nije bilo selektivnosti u granatiranju“, izjavio je svjedok.
Zaštićeni svjedok KDZ 182 detaljno je opisao svoja saznanja o snajperskom djelovanju Vojske Republike Srpske po civilima protiv čega je i UNPROFOR formirao strategiju i poduzeo akciju kako bi se stalni napadi smanjili.
„Ti snajperi su bili srpski snajperi, koji su dakle bili članovi vojne organizacije. I gađali su na temelju zapovjedi koje su dobivali. Po meni te zapovjedi su bile da gađaju civilno stanovništvo i kasnije i UNROFOR-ove vojnike. Smatram dakle da su ti snajperi djelovali u sklopu opće taktike koju je definirao general (Dragomir) Milošević i da su imali pojedinačnu diskreciju u izboru meta“, objasnio je svoje nalaze tijekom službe u Sarajevu zaštićeni svjedok.
Optuženi: Svjedok donosi zaključke prema osjećajima
Podsjetimo, spomenuti general Sarajevsko romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske Dragomir Milošević, pravomoćno je osuđen u Hagu na 29 godina zatvora zbog terora nad sarajevskim stanovništvom, a haško tužiteljstvo za tisuće poginulih civila drži zapovjedno odgovornim Karadžića kao predsjednika u sporno vrijeme.
No on je tijekom unakrsnog ispitivanja svjedoka pokušao ukazati kako nije imao spomenutu odgovornost budući da su prema njegovoj tvrnji -odnosi između vojnog i političkog rukovodstva bosanskih Srba bili napeti. Pogotovo na lokalnim nivoima.
„General (Ratko) Mladić je čuo da se civilne vlasti petljaju u vojna pitanja. Raspolaže saznanjima, dakle čuo je, i upozorava vojne strukture da se to ne radi. Da Vas pitam drugo pitanje. Da li ste bili upoznati s napetostima između srpskih vlasti i srpske vojske u to vrijeme?“, konstatirao je i upitao Karadžić.
„To je nešto što ja apsolutno nisam imao u vidu“, odgovorio je, pak, svjedok.
Tijekom unakrsnog ispitivanja optuženi, koji se brani sam, je za pogibiju brojnih Sarajlija okrivio Armiju BiH tvrdeći kako je po gradu imala niz položaja iz kojih je borbeno djelovala, skrivajući se iza vlastitih civila. S tom tezom se zaštićeni svjedok tužiteljstva nije složio.
Karadžić je tijekom ispitivanja spomenuo kako zaštićeni svjedok „donosi zaključke na temelju slutnji i osjećanja“, a ne na temelju dokaza. Zaštićeni svjedok je odgovorio kako je jedini dokaz koji ima „veliki broj poginulih civila“ od incidenata poput snajperskih hitaca.
Spomenimo na kraju da će Karadžiću uskoro (predviđeno od 21.ožujka 2011.) početi dvomjesečna pauza koju mu je sudsko vijeće odobrilo kako bi proučio dodano priložene dokazne dokumente tužiteljstva.
Iako je dobio pauzu, optuženi je i nakon toga u petom po redu zahtjevu (objavljenog ovu srijedu na Haškom sudu) zatražio dodatno vrijeme, odnosno da se dvomjesečna pauza produži za još šest tjedana. O tome će sud uskoro odlučiti.
Kao bivši pripadnik UNROFOR-a u Sarajevu 1994.i 1995.godine svjedok je opisao strategiju napada na sarajevske civile od strane Vojske Republike Srpske, koja je prema njemu kao i tužiteljstvu, posebno osmišljena i sprovođena svakodnevno.
„Napadi na sarajevske civile nisu bili slučajni nego namjerni“, izjavio je bivši pripadnik UNPROFOR-a čije je svjedočenje često prekidano za javnost kako izrečeni podaci ne bi otkrili njegov zaštićeni identitet, budući da se vjerovatno radi o još uvijek djelatnoj vojnoj osobi.
Prema njegovim opisima, život u Sarajevu se za vrijeme rata nije normalno odvijao jer je prolaz humanitarnih konvoja bio loš, a brojni incidenti granatiranja i snajperiranja u kojem su ginuli stanovnici grada, ali i neki pripadnici UN-a - bili su svakodnevni.
„Uopće nisam imao osjećaj da se gađaju isključivo vojni objekti nego da je i civilno stanovništvo cilj granatiranja. Po meni nije bilo selektivnosti u granatiranju“, izjavio je svjedok.
Zaštićeni svjedok KDZ 182 detaljno je opisao svoja saznanja o snajperskom djelovanju Vojske Republike Srpske po civilima protiv čega je i UNPROFOR formirao strategiju i poduzeo akciju kako bi se stalni napadi smanjili.
„Ti snajperi su bili srpski snajperi, koji su dakle bili članovi vojne organizacije. I gađali su na temelju zapovjedi koje su dobivali. Po meni te zapovjedi su bile da gađaju civilno stanovništvo i kasnije i UNROFOR-ove vojnike. Smatram dakle da su ti snajperi djelovali u sklopu opće taktike koju je definirao general (Dragomir) Milošević i da su imali pojedinačnu diskreciju u izboru meta“, objasnio je svoje nalaze tijekom službe u Sarajevu zaštićeni svjedok.
Optuženi: Svjedok donosi zaključke prema osjećajima
Podsjetimo, spomenuti general Sarajevsko romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske Dragomir Milošević, pravomoćno je osuđen u Hagu na 29 godina zatvora zbog terora nad sarajevskim stanovništvom, a haško tužiteljstvo za tisuće poginulih civila drži zapovjedno odgovornim Karadžića kao predsjednika u sporno vrijeme.
No on je tijekom unakrsnog ispitivanja svjedoka pokušao ukazati kako nije imao spomenutu odgovornost budući da su prema njegovoj tvrnji -odnosi između vojnog i političkog rukovodstva bosanskih Srba bili napeti. Pogotovo na lokalnim nivoima.
„General (Ratko) Mladić je čuo da se civilne vlasti petljaju u vojna pitanja. Raspolaže saznanjima, dakle čuo je, i upozorava vojne strukture da se to ne radi. Da Vas pitam drugo pitanje. Da li ste bili upoznati s napetostima između srpskih vlasti i srpske vojske u to vrijeme?“, konstatirao je i upitao Karadžić.
„To je nešto što ja apsolutno nisam imao u vidu“, odgovorio je, pak, svjedok.
Tijekom unakrsnog ispitivanja optuženi, koji se brani sam, je za pogibiju brojnih Sarajlija okrivio Armiju BiH tvrdeći kako je po gradu imala niz položaja iz kojih je borbeno djelovala, skrivajući se iza vlastitih civila. S tom tezom se zaštićeni svjedok tužiteljstva nije složio.
Karadžić je tijekom ispitivanja spomenuo kako zaštićeni svjedok „donosi zaključke na temelju slutnji i osjećanja“, a ne na temelju dokaza. Zaštićeni svjedok je odgovorio kako je jedini dokaz koji ima „veliki broj poginulih civila“ od incidenata poput snajperskih hitaca.
Spomenimo na kraju da će Karadžiću uskoro (predviđeno od 21.ožujka 2011.) početi dvomjesečna pauza koju mu je sudsko vijeće odobrilo kako bi proučio dodano priložene dokazne dokumente tužiteljstva.
Iako je dobio pauzu, optuženi je i nakon toga u petom po redu zahtjevu (objavljenog ovu srijedu na Haškom sudu) zatražio dodatno vrijeme, odnosno da se dvomjesečna pauza produži za još šest tjedana. O tome će sud uskoro odlučiti.