Ovaj tjedan Raspravno vijeće Haškog suda (ICTY) odbacilo je zahtjev za oslobađanjem na polovici suđenja Gorana Hadžića, bivšeg predsjednika tzv. Republike Srpska Krajina, područja na pobunjenom dijelu Hrvatske 1991. godine.
Suci su zahtjev za oslobađanjem odbacili zbog greške obrane, ali i izvedenih dokaza tužiteljstva, za koje su utvrdili da su dostatni da bilo kakvo razumno vijeće utvrdi da su se zločini iz optužnice dogodili - poput Hadžićevog sudjelovanja u udruženom zločinačkom poduhvatu stvaranja Velike Srbije, vođenog od strane bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića (nasilnim progonom građana nesrpske nacionalnosti iz onih dijelova Hrvatske na koje su polagali pravo).
Haški suci su pojasnili kako je formalni razlog odbacivanja zahtjeva taj što ga je obrana u pisanoj formi sročila na pogrešan način. Naime, obrana, predvođena Kanađaninom Chrisom Gosnellom, zatražila je usmeno prilikom Rasprave po pravilu 98 bis, oslobađanje Hadžića po svih 14 točaka optužnice za progone nesrpskog stanovništva u istočnom dijelu Hrvatske. No potom je u pisanom obliku zatražila odbacivanje samo dijelova točki od druge do devete, naveo je predsjedavajući sudac Guy Delvoiea:
"S obzirom na činjenicu da odbrana u ovom predmetu nije osporila nijednu tačku optužnice u cijelosti, ne postoji mogućnost da se izrekne oslobađajuća presuda ni po jednoj pojedinačnoj tački, niti po svim tačkama optužnice."
Unatoč tome što su odlučili odbaciti zahtjev obrane zbog njegove forme, suci su ipak preispitali bi li se mogla utvrditi odgovornost Hadžića na temelju dosad izvedenih dokaza haškog tužiteljstva za zločine na području Opatovca, Lovasa, Veleprometa i Ovčare. Obrana je prilikom argumentacije prebacivala zapovjednu odgovornost sa Hadžića na Jugoslavensku narodnu armiju, JNA, no suci su utvrdili da postoje dokazi o njihovoj konstantnoj suradnji. Pogotovo prilikom zauzimanja Vukovara i zločina koji su potom počinjeni, poput ubojstava u Veleprometu i na Ovčari:
Suci su zaključili i da je haško tužiteljstvo u godinu dana postupka, koji je završio prošle godine, priložilo dovoljno dokaza da su rasprostranjeni zločini bili organizirani. Odnosno da je postojao udruženi zločinački pothvat vođen Slobodanom Miloševićem, a u kojem su, uz optuženog Hadžića, sudjelovali srbijanski dužnosnici, poput šefa carine Mihalja Kertesa, pripadnika DB-a Radovana Stojičića, vođe radikala Vojislava Šešelja i suradnika DB-a Željka Ražnjatovića Arkana, a koji su surađivali na ostvarenju velike Srbije, protjerujući nesrpsko stanovništvo:
"U jednom insertu iz TV vijesti Arkan je u prisutnosti generalpotpukovnika Andrije Biorčevića, komandanta novosadskog korpusa JNA, rekao: ’Mislim da svi imamo jedan zajednički cilj, a to su ujedinjene srpske države koje bi se sastojale od Srbije, Crne Gore, Srpske republike Krajine i Srpske republike u Bosni kako bi se stvorila jedinstvena srpska država.’"
Iako je utvrđeno da postoji dovoljno izvedenih dokaza da bi se mogla utvrditi odgovornost Hadžića, te da su se zločini iz optužnice dogodili, suci su naglasili da nisu procjenjivali njihovu vjerodostojnost ili proturječnost, što znači da ova odbijenica zahtjeva obrane za oslobađanjem na polovici suđenja neće utjecati na konačnu presudu. Nakon kraće pauze, suđenje će se ubrzo nastaviti izvođenjem dokaza obrane.
Suci su zahtjev za oslobađanjem odbacili zbog greške obrane, ali i izvedenih dokaza tužiteljstva, za koje su utvrdili da su dostatni da bilo kakvo razumno vijeće utvrdi da su se zločini iz optužnice dogodili - poput Hadžićevog sudjelovanja u udruženom zločinačkom poduhvatu stvaranja Velike Srbije, vođenog od strane bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića (nasilnim progonom građana nesrpske nacionalnosti iz onih dijelova Hrvatske na koje su polagali pravo).
Haški suci su pojasnili kako je formalni razlog odbacivanja zahtjeva taj što ga je obrana u pisanoj formi sročila na pogrešan način. Naime, obrana, predvođena Kanađaninom Chrisom Gosnellom, zatražila je usmeno prilikom Rasprave po pravilu 98 bis, oslobađanje Hadžića po svih 14 točaka optužnice za progone nesrpskog stanovništva u istočnom dijelu Hrvatske. No potom je u pisanom obliku zatražila odbacivanje samo dijelova točki od druge do devete, naveo je predsjedavajući sudac Guy Delvoiea:
"S obzirom na činjenicu da odbrana u ovom predmetu nije osporila nijednu tačku optužnice u cijelosti, ne postoji mogućnost da se izrekne oslobađajuća presuda ni po jednoj pojedinačnoj tački, niti po svim tačkama optužnice."
Unatoč tome što su odlučili odbaciti zahtjev obrane zbog njegove forme, suci su ipak preispitali bi li se mogla utvrditi odgovornost Hadžića na temelju dosad izvedenih dokaza haškog tužiteljstva za zločine na području Opatovca, Lovasa, Veleprometa i Ovčare. Obrana je prilikom argumentacije prebacivala zapovjednu odgovornost sa Hadžića na Jugoslavensku narodnu armiju, JNA, no suci su utvrdili da postoje dokazi o njihovoj konstantnoj suradnji. Pogotovo prilikom zauzimanja Vukovara i zločina koji su potom počinjeni, poput ubojstava u Veleprometu i na Ovčari:
Insert iz video snimke: Goran Hadžić u Vukovaru
"Pred Vijećem su izvedeni dokazi da su 20. novembra 1991. vojnici JNA, lokalne snage srpske TO i drugi zatočenike na poljoprivrednom dobru Ovčara podvrgnuli zatvaranju, mučenju, nečovječnim djelima i okrutnom postupanju, gdje su pod vođstvom zamjenika komandanta vukovarske TO Stanka Vujanovića strijeljali njih najmanje 194."Suci su zaključili i da je haško tužiteljstvo u godinu dana postupka, koji je završio prošle godine, priložilo dovoljno dokaza da su rasprostranjeni zločini bili organizirani. Odnosno da je postojao udruženi zločinački pothvat vođen Slobodanom Miloševićem, a u kojem su, uz optuženog Hadžića, sudjelovali srbijanski dužnosnici, poput šefa carine Mihalja Kertesa, pripadnika DB-a Radovana Stojičića, vođe radikala Vojislava Šešelja i suradnika DB-a Željka Ražnjatovića Arkana, a koji su surađivali na ostvarenju velike Srbije, protjerujući nesrpsko stanovništvo:
"U jednom insertu iz TV vijesti Arkan je u prisutnosti generalpotpukovnika Andrije Biorčevića, komandanta novosadskog korpusa JNA, rekao: ’Mislim da svi imamo jedan zajednički cilj, a to su ujedinjene srpske države koje bi se sastojale od Srbije, Crne Gore, Srpske republike Krajine i Srpske republike u Bosni kako bi se stvorila jedinstvena srpska država.’"
Iako je utvrđeno da postoji dovoljno izvedenih dokaza da bi se mogla utvrditi odgovornost Hadžića, te da su se zločini iz optužnice dogodili, suci su naglasili da nisu procjenjivali njihovu vjerodostojnost ili proturječnost, što znači da ova odbijenica zahtjeva obrane za oslobađanjem na polovici suđenja neće utjecati na konačnu presudu. Nakon kraće pauze, suđenje će se ubrzo nastaviti izvođenjem dokaza obrane.