Haški sud je u srijedu objavio odluku kojom je predsjednik suda Theodor Meron odobrio norveškim vlastima da puste na prijevremenu slobodu osuđenog masovnog silovatelja i trgovca zarobljenim bošnjačkim ženama i djevojčicama – Radomira Kovača.
Odluku je Meron potpisao u srijedu, a ticala se oslobađanja Kovača nakon odslužene dvije trećine kazne od 20 godina zbog ratnog zločina u Bosni i Hercegovini. U vrijeme mu se uračunalo vrijeme provedeno u pritvoru tako da je ukupno odslužio 14 godina zatvora.
Kovač je, podsjetimo, osuđen u Den Haagu zajedno s Dragoljubom Kunarcem, Zoranom Vukovićem, Draganom Zelenovićem, Gojkom Jankovićem, Jankom Janjićem, Radovanom Stankovićem i Draganom Gagovićem.
Ti pripadnici srpskih snaga su u seksualnom ropstvu držali niz zarobljenih bošnjačkih žena i djevojčica, a njihov slučaj pokazao je obrazac koji je korišten za ponižavanje druge nacionalne grupe degradirajućim zločinom protiv najranjivijeg dijela populacije.
U ovom slučaju masovna zlostavljanja i silovanja dogodila su se na prostoru Foče, koja je tijekom rata (1992-1995) preimenovana u Srbinje, dok je sličan obrazac s rezultatom od nekoliko desetaka tisuća silovanih primjenjivan i u drugim općinama preuzetih od strane vlasti bosanskih Srba.
Kovač je uhićen od strane SFOR-a 1999.godine i prebačen u pritvor Haškog suda (ICTY). Raspravno vijeće ga je osudilo 2001.godine na 20 godina zatvora - za zločine protiv čovječnosti (porobljavanje i silovanje) te kršenja zakona i običaja ratovanja (silovanje i povredu osobnog dostojanstva).
Prema nalazu suda jedan od primjera Kovačevih zločina bio je višestruko silovanje maloljetnih djevojčica, između ostalih i dvanaestogodišnjakinje koju je potom prodao, nakon čega joj se izgubio svaki trag. Žalbeno vijeće mu je 2002.godine, potvrdilo kaznu od 20 godina zatvora, nakon čega je Kovač prebačen u Norvešku na odsluženje kazne.
O zločinima u KP Domu Foča nije se samo slušalo na njegovom suđenju, nego se o sistematskom zlostavljanju pod okriljem vojnih vlasti bosanskih Srba moglo čuti na niz suđenja, kao i na zadnjem u nizu za zločine u Bosni i Hercegovini – zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću.
Iako je oko 40 posto haških optužnica uključivalo i silovanje kao ratni zločin, samo se fočanskoj grupi sudilo prvenstveno zbog tih zločina, dok su primjerice neki višestruki silovatelji, poput Milana Lukića koji je počinio niz zločina u Višegradu – procesuirani samo za ubojstva zbog skraćivanja dokaznog postupka tužiteljstva.
U svom zahtjevu za prijevremenim puštanjem na slobodu Kovač je, stoji u odluci Merona – izrazio žaljenje zbog nedjela koje je učinio i za koja je osuđen. No napomenuto je da se u razgovoru sa ostalim zatvorenicima žalio na nepravedan tretman Haškog suda „budući da je prekomjerno osuđen za zločine“, koje priznaje da je počinio, ali ne u takvoj mjeri kako je zaključeno.
Također, u zahtjevu je izrazio uvjerenje da je rehabilitiran, spominjući kako je završio tečaj za stolara – s najvišom mogućom ocjenom. Osuđeni ratni zločinac je izrazio želju da se stolarskim zanimanjem i dalje bavi na slobodi, kao i da vodi obiteljsku farmu.
Norveške zatvorske vlasti su napomenule u svojoj preporuci Meronu za Kovačevim ranijim puštanjem – da je već izlazio iz zatvora u šest navrata i da je „sve svaki put bilo u redu“.
Kovač je prema pušten iz norveškog zatvora prije par dana nakon čega je prema medijskim informacijama avionom doletio u Sarajevo.
Odluku je Meron potpisao u srijedu, a ticala se oslobađanja Kovača nakon odslužene dvije trećine kazne od 20 godina zbog ratnog zločina u Bosni i Hercegovini. U vrijeme mu se uračunalo vrijeme provedeno u pritvoru tako da je ukupno odslužio 14 godina zatvora.
Kovač je, podsjetimo, osuđen u Den Haagu zajedno s Dragoljubom Kunarcem, Zoranom Vukovićem, Draganom Zelenovićem, Gojkom Jankovićem, Jankom Janjićem, Radovanom Stankovićem i Draganom Gagovićem.
Ti pripadnici srpskih snaga su u seksualnom ropstvu držali niz zarobljenih bošnjačkih žena i djevojčica, a njihov slučaj pokazao je obrazac koji je korišten za ponižavanje druge nacionalne grupe degradirajućim zločinom protiv najranjivijeg dijela populacije.
U ovom slučaju masovna zlostavljanja i silovanja dogodila su se na prostoru Foče, koja je tijekom rata (1992-1995) preimenovana u Srbinje, dok je sličan obrazac s rezultatom od nekoliko desetaka tisuća silovanih primjenjivan i u drugim općinama preuzetih od strane vlasti bosanskih Srba.
Kovač je uhićen od strane SFOR-a 1999.godine i prebačen u pritvor Haškog suda (ICTY). Raspravno vijeće ga je osudilo 2001.godine na 20 godina zatvora - za zločine protiv čovječnosti (porobljavanje i silovanje) te kršenja zakona i običaja ratovanja (silovanje i povredu osobnog dostojanstva).
Prema nalazu suda jedan od primjera Kovačevih zločina bio je višestruko silovanje maloljetnih djevojčica, između ostalih i dvanaestogodišnjakinje koju je potom prodao, nakon čega joj se izgubio svaki trag. Žalbeno vijeće mu je 2002.godine, potvrdilo kaznu od 20 godina zatvora, nakon čega je Kovač prebačen u Norvešku na odsluženje kazne.
O zločinima u KP Domu Foča nije se samo slušalo na njegovom suđenju, nego se o sistematskom zlostavljanju pod okriljem vojnih vlasti bosanskih Srba moglo čuti na niz suđenja, kao i na zadnjem u nizu za zločine u Bosni i Hercegovini – zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću.
Iako je oko 40 posto haških optužnica uključivalo i silovanje kao ratni zločin, samo se fočanskoj grupi sudilo prvenstveno zbog tih zločina, dok su primjerice neki višestruki silovatelji, poput Milana Lukića koji je počinio niz zločina u Višegradu – procesuirani samo za ubojstva zbog skraćivanja dokaznog postupka tužiteljstva.
U svom zahtjevu za prijevremenim puštanjem na slobodu Kovač je, stoji u odluci Merona – izrazio žaljenje zbog nedjela koje je učinio i za koja je osuđen. No napomenuto je da se u razgovoru sa ostalim zatvorenicima žalio na nepravedan tretman Haškog suda „budući da je prekomjerno osuđen za zločine“, koje priznaje da je počinio, ali ne u takvoj mjeri kako je zaključeno.
Također, u zahtjevu je izrazio uvjerenje da je rehabilitiran, spominjući kako je završio tečaj za stolara – s najvišom mogućom ocjenom. Osuđeni ratni zločinac je izrazio želju da se stolarskim zanimanjem i dalje bavi na slobodi, kao i da vodi obiteljsku farmu.
Norveške zatvorske vlasti su napomenule u svojoj preporuci Meronu za Kovačevim ranijim puštanjem – da je već izlazio iz zatvora u šest navrata i da je „sve svaki put bilo u redu“.
Kovač je prema pušten iz norveškog zatvora prije par dana nakon čega je prema medijskim informacijama avionom doletio u Sarajevo.