Predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH podržali su inicijativu predstavnika gorskih službi spašavanja s područja oba entiteta da se formira gorska služba spašavanja BiH. No, iz Republike Srpske stigle su reakcije kako je riječ o još jednom pokušaju prenošenja nadležnosti na BiH, zbog čega je navedena incijativa dovedena u pitanje.
Unatoč direktivama EU, političko pitanje u BiH je i uvođenje jedinstvenog evropskog broja 112 za hitne slučajeve koji unatoč zakonu, koji je u BiH usvojen još 2008. godine, postoji samo na papiru.
Incijativa o osnivanju gorske službe BiH došla je nakon loših iskustava na terenu od ljudi koji su direkno uključeni u akcije spašavanja i koji nemaju vremena baviti se politikom, kaže Esad Humo, predstavnik Interventne spasilačke službe grada Mostara.
Sa kolegom Zdenkom Marićem, iz Hercegovalčke službe spašavanja, i Nenadom Ikonićem, iz spasilačkog kluba iz Foče, Humo je predstavnicima Ministarstva sigurnosti nedavno predstavio projekat zajedničke gorske službe spašavanja koji bi trebao unaprijediti operativni rad službi na području cijele BiH.
„Mi smo u ovih posljednjih desetak dana radili i na području obadva entiteta i na više opština, i apsurdi su negirati potrebu za objedinjavanjem i uređivanjem ovih službi u jednu cjelinu“, naglasio je on.
Sistem spašavanja u BiH nakon rata sveden je na nekoliko službi, koje su koncentrisane uglavnom na skijališta, dok su ostale spasilačke službe prepuštene same sebi i jedva preživljavaju.
„Sad-zasad imamo na terenu gorske službe spašavanja izuzetno rascjepakne i oslanjaju se isključivo na volonterizam“, navodi pomoćnik ministra sigurnosti BiH Samir Agić.
Iako su inicijativu o osnivanju gorske službe u BiH u Ministarstvu sigurnosti pozdravili, iz Republike Srpske stigle su reakcije kako je riječ o još jednom pokušaju prenošenja nadležnosti na BiH.
„Mi ne možemo izlaziti apsolutno iz Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju i vršiti prenos nadležnosti. Mi imamo sporazum sa Federacijom BiH da ustupamo jedni drugima i vršimo pomoć u svim prirodnim i drugim nesrećama“, kazao je direktor Republičke uprave Civilne zaštite Milimir Doder.
Okvirnim zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nepogoda predviđeno je da se se formira specijalna jednica za zaštitu i spašavanje BiH, ali, kako dodaje Doder, samo ukoliko bi BiH trebala pružiti pomoć drugim državama.
„Npr., nedajbože, havarija neke atomske centrale, Krško i slično, ili neka druga veća havarija - da je možemo upotrijebiti“, kaže on.
Bespotrebna panika
Podsjetimo da je u BiH političko pitanje i jedinstveni broj 112, koji postoji samo na papiru. Iako su delegati Doma naroda Parlamenta BiH polovinom 2008. godine usvojili zakon kojim je predviđeno i uvođenje sistema jedinstvenog evropskog broja za hitne slučajeve 112, do danas je formiran tek Operativno komunikacijski centar, koji još uvijek ne funkcionira.
U Evropi je ovaj broj uveden kako bi se omogućilo građanima u nevolji da pozovu hitne službe /policija, hitna pomoć i vatrogasci/. U BiH pozivom na 112 dobijete:
znak za nepostojeći broj.
„Vi znate da u BiH imamo problem da određene političke strukture odbacuju sve što se zove jedinstven. Tako se u BiH ovaj broj ne može nazvati nikako drugačije nego kako se zove u Evropi, a u Evropi se zove Single European Emergency Call 112. Shodno tome neke naše političke usijane glave su shvatile da je to nešto što se zove centralizacija i apsolutno su protiv toga“, kaže Samir Agić.
Član Odbora za bezbjednost Narodne skupštine Republike Srpske Zoran Đerić kaže kako Republika Srpska ne smije da izgubi svoj sistem civilne zaštite i da servisna priča poput jedinstvenog broja 112 ne smije da postane predmet dnevne politike. S druge strane priznaje da su posljednje nepogode na najgori način pokazale koliko su zaista sposobne postojeće službe spašavanja.
„Nedostaju planovi za takve vrste aktivnosti, nedostaju određena finansijska sredstva, a trošilo se na razne druge gluposti. Treba da se izvrši dobra analiza da bismo na bolji način djelovali u nekim eventualnim budućim nepogodama na prostoru i RS i cijele države BiH“, ocjenjuje Đerić.
Iako bi jedinstven operativni sistem112 pretpostavljao uvezivanje čak 19 centara u BiH s obzirom na kantone u Federaciji i pet službi koje postoje u RS, pomoćnik ministra sigurnosti BiH Samir Agić ne smatra da je riječ o bacanju novca, kako navode neki političari iz RS, naprotiv.
„U Sloveniji ih ima 40-ak. Kad postoji dobra volja i kad postoji sistem, onda postoji i mogućnost“, smatra Agić.
Bez obzira kako incijativa o osnivanju zajedničke gorske sluzbe prošla kod ovdašnjih političara, predstavnici službi spašavanja riješeni su da naprave krovnu organizaciju. Esad Humo, jedan od incijatora, poručuje kako ovaj put neće čekati visoku politiku.
„Mi ćemo se registrovati kao udruženje građana. Bespotrebna je panika bilo koga. Oni na taj način u prvom redu smetaju sami sebi, pa onda svima ostalima“, ocjenjuje Humo.
Unatoč direktivama EU, političko pitanje u BiH je i uvođenje jedinstvenog evropskog broja 112 za hitne slučajeve koji unatoč zakonu, koji je u BiH usvojen još 2008. godine, postoji samo na papiru.
Incijativa o osnivanju gorske službe BiH došla je nakon loših iskustava na terenu od ljudi koji su direkno uključeni u akcije spašavanja i koji nemaju vremena baviti se politikom, kaže Esad Humo, predstavnik Interventne spasilačke službe grada Mostara.
Esad Humo, predstavnik Interventne spasilačke službe Mostara: Mi smo u ovih posljednjih desetak dana radili i na području obadva entiteta i na više opština, i apsurdi su negirati potrebu za objedinjavanjem i uređivanjem ovih službi u jednu cjelinu.
„Mi smo u ovih posljednjih desetak dana radili i na području obadva entiteta i na više opština, i apsurdi su negirati potrebu za objedinjavanjem i uređivanjem ovih službi u jednu cjelinu“, naglasio je on.
Sistem spašavanja u BiH nakon rata sveden je na nekoliko službi, koje su koncentrisane uglavnom na skijališta, dok su ostale spasilačke službe prepuštene same sebi i jedva preživljavaju.
„Sad-zasad imamo na terenu gorske službe spašavanja izuzetno rascjepakne i oslanjaju se isključivo na volonterizam“, navodi pomoćnik ministra sigurnosti BiH Samir Agić.
Iako su inicijativu o osnivanju gorske službe u BiH u Ministarstvu sigurnosti pozdravili, iz Republike Srpske stigle su reakcije kako je riječ o još jednom pokušaju prenošenja nadležnosti na BiH.
„Mi ne možemo izlaziti apsolutno iz Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju i vršiti prenos nadležnosti. Mi imamo sporazum sa Federacijom BiH da ustupamo jedni drugima i vršimo pomoć u svim prirodnim i drugim nesrećama“, kazao je direktor Republičke uprave Civilne zaštite Milimir Doder.
Okvirnim zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nepogoda predviđeno je da se se formira specijalna jednica za zaštitu i spašavanje BiH, ali, kako dodaje Doder, samo ukoliko bi BiH trebala pružiti pomoć drugim državama.
„Npr., nedajbože, havarija neke atomske centrale, Krško i slično, ili neka druga veća havarija - da je možemo upotrijebiti“, kaže on.
Bespotrebna panika
Podsjetimo da je u BiH političko pitanje i jedinstveni broj 112, koji postoji samo na papiru. Iako su delegati Doma naroda Parlamenta BiH polovinom 2008. godine usvojili zakon kojim je predviđeno i uvođenje sistema jedinstvenog evropskog broja za hitne slučajeve 112, do danas je formiran tek Operativno komunikacijski centar, koji još uvijek ne funkcionira.
Snježno nevrijeme u BiH, februar 2012. - ilustracija
U Evropi je ovaj broj uveden kako bi se omogućilo građanima u nevolji da pozovu hitne službe /policija, hitna pomoć i vatrogasci/. U BiH pozivom na 112 dobijete:
znak za nepostojeći broj.
„Vi znate da u BiH imamo problem da određene političke strukture odbacuju sve što se zove jedinstven. Tako se u BiH ovaj broj ne može nazvati nikako drugačije nego kako se zove u Evropi, a u Evropi se zove Single European Emergency Call 112. Shodno tome neke naše političke usijane glave su shvatile da je to nešto što se zove centralizacija i apsolutno su protiv toga“, kaže Samir Agić.
Član Odbora za bezbjednost Narodne skupštine Republike Srpske Zoran Đerić kaže kako Republika Srpska ne smije da izgubi svoj sistem civilne zaštite i da servisna priča poput jedinstvenog broja 112 ne smije da postane predmet dnevne politike. S druge strane priznaje da su posljednje nepogode na najgori način pokazale koliko su zaista sposobne postojeće službe spašavanja.
„Nedostaju planovi za takve vrste aktivnosti, nedostaju određena finansijska sredstva, a trošilo se na razne druge gluposti. Treba da se izvrši dobra analiza da bismo na bolji način djelovali u nekim eventualnim budućim nepogodama na prostoru i RS i cijele države BiH“, ocjenjuje Đerić.
Iako bi jedinstven operativni sistem112 pretpostavljao uvezivanje čak 19 centara u BiH s obzirom na kantone u Federaciji i pet službi koje postoje u RS, pomoćnik ministra sigurnosti BiH Samir Agić ne smatra da je riječ o bacanju novca, kako navode neki političari iz RS, naprotiv.
„U Sloveniji ih ima 40-ak. Kad postoji dobra volja i kad postoji sistem, onda postoji i mogućnost“, smatra Agić.
Bez obzira kako incijativa o osnivanju zajedničke gorske sluzbe prošla kod ovdašnjih političara, predstavnici službi spašavanja riješeni su da naprave krovnu organizaciju. Esad Humo, jedan od incijatora, poručuje kako ovaj put neće čekati visoku politiku.
„Mi ćemo se registrovati kao udruženje građana. Bespotrebna je panika bilo koga. Oni na taj način u prvom redu smetaju sami sebi, pa onda svima ostalima“, ocjenjuje Humo.