Niti osamnaest godina nakon ubojstva 23 srpska civila u selu Medari u akciji Bljesak počinitelji nisu kažnjeni. Zna se koje su hrvatske postrojbe nastupale na tom pravcu, kažu sugovornici RSE, ali nije se maklo od kaznene prijave protiv nepoznatog počinitelja.
Prvoga dana akcije Hrvatske vojske i policije „Bljesak“ u zapadnoj Slavoniji, 1. svibnja 1995. godine u 6 ujutro pripadnici hravtskih snaga ušli su u selo Medari u novogradiškoj općini i ubili 23 mještana srpske nacionalnosti. Među žrtvama troje je djece i 11 žena. Preživjele su samo dvije mlade djevojke koje je jedan hrvatski vojnik prepoznao i zaštitio. Nevladine udruge za ljudska prava, kao i nevladine udruge srpske manjine u Hrvatskoj pitaju – kako to da se 18 godina od počinjenog zločina nije maklo dalje od kaznene prijave protiv nepoznatog počinitelja?
Za RSE govori predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula, i sam rodom iz Zapadne Slavonije.
„U Medarima se dogodio velik zločin. Znači, mnogi civili su pobijeni, nad kojima je izvršena i ekshumacija i identifikacija. Prema tome, vidljivo je tko je ubijen i kako su ubijeni. Pošto je srpsko tužilaštvo prikupilo informacije i izjave svjedoka, malo začuđuje što hrvatsko pravosuđe još uvijek ne pokreće optužnicu protiv počinitelja zločina, mada je to sve svima poznato ko je napredovao tim pravcem.“
Postupak se vodi u Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku. Glasnogovornik tog odvjetništva, zamjenik županijskog državnog odvjetnika Zvonko Kuharić za RSE kaže kako je 15. rujna 2010. podnesena kaznena prijava protiv nepoznatog počinitelja temeljem koje je po nalogu državnog odvjetništva provedeno više istražnih radnji, a od policije je zatražena intenzivna kriminalističa obrada. Također, hrvatski i srpski istražni organi saslušali su članove obitelji žrtava, kaže Kuharić za naš radio.
„Također, zatražena je dostava dokumentacije kojom raspolaže Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu. Nadležno Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku nastavlja s provođenjem izvida u cilju utvrđivanja okolnosti smrtnog stradavanja civila tijekom vojno-redarstvene akcije 'Bljesak', a radi donošenja odgovarajuće državnoodvjetničke odluke, o kojoj će javnost biti pravovremeno obaviještena“, navodi on.
Nevladina udruga za suočavanje s prošlošću Documenta upozorava da su neki članovi obitelji ubijenih u Medarima podnijeli zahtjev za naknadu nematerijalne štete zbog smrti najbližih od države, međutim kako je zahtjev odbijen, moraju platiti parnične troškove. A kako nemaju novaca – prijeti im ovrha. Praksa da hrvatsko pravosuđe civilnim žrtvama rata umjesto materijalne i sudske satisfakcije ispostavlja račun za parnične troškova nakon izgubljenih građanskih parnica, još uvijek je pravilo, a ne iznimka, s ogorčenjem upozoravaju iz Documente.
Džakula podsjeća da je prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava u akciji Bljesak stradalo do sto civila.
„Najviše na potezu kod Prašnika, a bilo je ubistava i na području grada Pakraca. Tamo je u selu Skenderovci ubijen bračni par, muž i žena, a njihova pokretna imovina opljačkana je vojnim kamionom. Zna se koja je jedinica bila, zna se registracija vojnog kamiona, zna se ko je taj kamion vozio, ali se ne zna kada će tužilaštvo pokrenuti i taj postupak“.
Također, kaže naš sugovornik, nakon Bljeska je 500 od ukupno 1700 zarobljenih Srba bilo odvedeno u Varaždin, od kojih su neki bili prebijani i maltretirani.
„Uzete su izjave svjedoka, zna se tko je tamo dovodio i tko je mlatio, ali ni nakon godinu i po dana tužilaštvo nije pokrenulo radnje koje bi rezultirane krivičnom prijavom“, ističe Džakula.
Prvoga dana akcije Hrvatske vojske i policije „Bljesak“ u zapadnoj Slavoniji, 1. svibnja 1995. godine u 6 ujutro pripadnici hravtskih snaga ušli su u selo Medari u novogradiškoj općini i ubili 23 mještana srpske nacionalnosti. Među žrtvama troje je djece i 11 žena. Preživjele su samo dvije mlade djevojke koje je jedan hrvatski vojnik prepoznao i zaštitio. Nevladine udruge za ljudska prava, kao i nevladine udruge srpske manjine u Hrvatskoj pitaju – kako to da se 18 godina od počinjenog zločina nije maklo dalje od kaznene prijave protiv nepoznatog počinitelja?
Za RSE govori predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula, i sam rodom iz Zapadne Slavonije.
„U Medarima se dogodio velik zločin. Znači, mnogi civili su pobijeni, nad kojima je izvršena i ekshumacija i identifikacija. Prema tome, vidljivo je tko je ubijen i kako su ubijeni. Pošto je srpsko tužilaštvo prikupilo informacije i izjave svjedoka, malo začuđuje što hrvatsko pravosuđe još uvijek ne pokreće optužnicu protiv počinitelja zločina, mada je to sve svima poznato ko je napredovao tim pravcem.“
Veljko Džakula
Postupak se vodi u Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku. Glasnogovornik tog odvjetništva, zamjenik županijskog državnog odvjetnika Zvonko Kuharić za RSE kaže kako je 15. rujna 2010. podnesena kaznena prijava protiv nepoznatog počinitelja temeljem koje je po nalogu državnog odvjetništva provedeno više istražnih radnji, a od policije je zatražena intenzivna kriminalističa obrada. Također, hrvatski i srpski istražni organi saslušali su članove obitelji žrtava, kaže Kuharić za naš radio.
„Također, zatražena je dostava dokumentacije kojom raspolaže Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu. Nadležno Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku nastavlja s provođenjem izvida u cilju utvrđivanja okolnosti smrtnog stradavanja civila tijekom vojno-redarstvene akcije 'Bljesak', a radi donošenja odgovarajuće državnoodvjetničke odluke, o kojoj će javnost biti pravovremeno obaviještena“, navodi on.
Nevladina udruga za suočavanje s prošlošću Documenta upozorava da su neki članovi obitelji ubijenih u Medarima podnijeli zahtjev za naknadu nematerijalne štete zbog smrti najbližih od države, međutim kako je zahtjev odbijen, moraju platiti parnične troškove. A kako nemaju novaca – prijeti im ovrha. Praksa da hrvatsko pravosuđe civilnim žrtvama rata umjesto materijalne i sudske satisfakcije ispostavlja račun za parnične troškova nakon izgubljenih građanskih parnica, još uvijek je pravilo, a ne iznimka, s ogorčenjem upozoravaju iz Documente.
Džakula podsjeća da je prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava u akciji Bljesak stradalo do sto civila.
„Najviše na potezu kod Prašnika, a bilo je ubistava i na području grada Pakraca. Tamo je u selu Skenderovci ubijen bračni par, muž i žena, a njihova pokretna imovina opljačkana je vojnim kamionom. Zna se koja je jedinica bila, zna se registracija vojnog kamiona, zna se ko je taj kamion vozio, ali se ne zna kada će tužilaštvo pokrenuti i taj postupak“.
Također, kaže naš sugovornik, nakon Bljeska je 500 od ukupno 1700 zarobljenih Srba bilo odvedeno u Varaždin, od kojih su neki bili prebijani i maltretirani.
„Uzete su izjave svjedoka, zna se tko je tamo dovodio i tko je mlatio, ali ni nakon godinu i po dana tužilaštvo nije pokrenulo radnje koje bi rezultirane krivičnom prijavom“, ističe Džakula.