U Sarajevu se održava međunarodna konferencija "Humanost u akciji”, koja je okupila više od 200 mladih aktivista za ljudska prava iz Evrope i SAD-a. Učesnici skupa govore o svom viđenju Bosne i Hercegovine, posebno događaja iz ratnog perioda, i analiziraju ostvarivanje osnovnih prava i sloboda čovjeka na globalnom nivou. Učesnicima konferencije se putem video linka obratio i bivši američki predsjednik Bil Klinton.
Ljudska prava su narušena u brojnim zemljama svijeta, među kojim je Bosna i Hercegovina, koja još uvijek liječi rane ratnih zločina i genocida.
Više od dvije stotine mladi ljudi iz evropskih zemalja i SAD, koji učestvuju u radu konferencije “Humanost u akciji“, kao temelj za svoj angažman na polju ljudskih prava moraju naučiti lekcije iz rata u Bosni i Hercegovini, smatra Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta Srbije.
„Vrlo važno je to da mladi ljudi koji će za deset godina biti lideri u Evropi, u raznim zemljama, zavisno odakle dolaze, da razumeju šta se desilo ovde i da shodno tome budu u prilici da koriguju neka neadekvatna rešenja koja se pokazuju svakim danom, posebno ovde u Bosni. Sve dok se Bosna kao problem ne zatvori, Evropa će lutati u vlastitim rešenjima. Nije Bosna samo pitanje bivše Jugoslavije, nego pitanje Evrope“, kaže Biserko.
„Ovdje se može uživo vidjeti kako su ljudska prava bila i jesu ugrožena. Jedna ekipa ide u Srebrenicu, u Potočare, jedna ekipa ide u Mostar, da vidi moderan podijeljeni grad, jedna ekipa obilazi Sarajevo, okolo, da vidi kakva je to bila opsada Sarajeva, tako da će oni uživo da vide kako se može u Evropi, na kraju dvadesetog vijeka napraviti takve stvari kao što su napravljene“, ocjenjuje Lamija Tanović.
Mladi ljudi iz BiH će svojim vršnjacima iz svijeta govoriti o pocijepanom sistemu obrazovanja, podijeljenim školama i učenicima odvojenim prema nacionalnoj pripadnosti, kaže profesorica Tanović:
„To je naprosto jedna od mnogih činjenica segregacije u Bosni i Hercegovini, koje su direktne posljedice Dejtonskog sporazuma. Dejton je nama sve ovo dizajnirao, zavezao nam ruke - kao građanima – i sad, dok to neko sa strane ne promijeni, nema šanse da se promijeni. I to obrazovanje će ostati ovakvo, a ono je, ustvari, sigurnost zemlje. Nije ni vojska, ni policija, nego je obrazovanje. A mi već dvadeset godina obrazujemo djecu na najgori mogući način.“
Na greškama prošlosti u budućnost
Direktor udruženja “Obrazovanje gradi BiH” Jovan Divjak smatra da se o prošlosti treba govoriti najviše zbog pouka za budućnost.
„Na greškama prošlosti treba da se ide u budućnost. Sa ovim političarima koji su sada na vlasti, koji se svađaju o foteljama, ne vidim da imaju zajedničku viziju Bosne i Hercegovine. Znamo da postoje ekstremne politike, unitarizacija i separacija, odvajanje, što se dešava kod Bosne, da se ništa ne menja u politici naših susednih zemalja. Naravno, Srbija ne odustaje da svi Srbi treba da žive u jednoj državi. Nema ni kod Hrvata nekakvih promena u tome – što piše u njihovom Ustavu da oni odgovaraju za sve Hrvate diljem sveta, znači nešto što nije ni demokratski“, naglašava Divjak.
„Ja sam Aisha Turner, doletjela sam iz Washingtona. Znam da se organizacija „Humanost u akciji“ fokusira uglavnom na Zapadnu Evropu, ali je lijepo biti ovdje i govoriti o nedavnoj istoriji, a također, ovo je prilika i da naučimo nešto o dijelu svijeta o kojem mi u SAD ne slušamo baš često i ne učimo mnogo o tome u školama“, navodi ova mlada Amerikanka.
„Ja sam Kemal Önel. Dolazim iz Berlina, iz Njemačke. Mi u organizaciji „Humanost u akciji“ smatramo da postoje određene moralne vrijednosti koje bi trebale biti prihvaćene u cijelom svijetu. Biti danas u Bosni i Hercegovini u Sarajevu, posebno je važno za sve nas, učesnike konferencije“, smatra ovaj mladić.
„Studirala sam komunikologiju. Osjećajući atmosferu u Bosni i Hercegovini, smatrala sam nekako da je moja dužnost da se više obrazujem u ovoj oblasti ljudskih prava i prava manjina, što mislim da je u Bosni i Hercegovini potpuno zanemareno i nešto što je uvijek posljednje na listi nekih stvari na koje se treba gledati“, mišljenja je Dajana Džindo iz Sarajeva.
Fondacija “Humanost u akciji” (HIA), ima sedam ogranka – u SAD-u, Danskoj, Holandiji, Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj i BiH. Bh. organizacija je najmlađa u ovom lancu čija je misija da obrazuje, inspiriše i povezuje studente i uopšte mlade ljude - borce za ljudska prava.
Ljudska prava su narušena u brojnim zemljama svijeta, među kojim je Bosna i Hercegovina, koja još uvijek liječi rane ratnih zločina i genocida.
Više od dvije stotine mladi ljudi iz evropskih zemalja i SAD, koji učestvuju u radu konferencije “Humanost u akciji“, kao temelj za svoj angažman na polju ljudskih prava moraju naučiti lekcije iz rata u Bosni i Hercegovini, smatra Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta Srbije.
„Vrlo važno je to da mladi ljudi koji će za deset godina biti lideri u Evropi, u raznim zemljama, zavisno odakle dolaze, da razumeju šta se desilo ovde i da shodno tome budu u prilici da koriguju neka neadekvatna rešenja koja se pokazuju svakim danom, posebno ovde u Bosni. Sve dok se Bosna kao problem ne zatvori, Evropa će lutati u vlastitim rešenjima. Nije Bosna samo pitanje bivše Jugoslavije, nego pitanje Evrope“, kaže Biserko.
Lamija Tanović na konferenciji 'Humanost u akciji'
Predsjednica Upravnog odbora bh. organizacije „Humanost u akciji“, prof. Lamija Tanović, ističe da je izbor Sarajeva kao domaćina međunarodne konferencije, sama po sebi značajna poruka.„Ovdje se može uživo vidjeti kako su ljudska prava bila i jesu ugrožena. Jedna ekipa ide u Srebrenicu, u Potočare, jedna ekipa ide u Mostar, da vidi moderan podijeljeni grad, jedna ekipa obilazi Sarajevo, okolo, da vidi kakva je to bila opsada Sarajeva, tako da će oni uživo da vide kako se može u Evropi, na kraju dvadesetog vijeka napraviti takve stvari kao što su napravljene“, ocjenjuje Lamija Tanović.
Mladi ljudi iz BiH će svojim vršnjacima iz svijeta govoriti o pocijepanom sistemu obrazovanja, podijeljenim školama i učenicima odvojenim prema nacionalnoj pripadnosti, kaže profesorica Tanović:
„To je naprosto jedna od mnogih činjenica segregacije u Bosni i Hercegovini, koje su direktne posljedice Dejtonskog sporazuma. Dejton je nama sve ovo dizajnirao, zavezao nam ruke - kao građanima – i sad, dok to neko sa strane ne promijeni, nema šanse da se promijeni. I to obrazovanje će ostati ovakvo, a ono je, ustvari, sigurnost zemlje. Nije ni vojska, ni policija, nego je obrazovanje. A mi već dvadeset godina obrazujemo djecu na najgori mogući način.“
Na greškama prošlosti u budućnost
Direktor udruženja “Obrazovanje gradi BiH” Jovan Divjak smatra da se o prošlosti treba govoriti najviše zbog pouka za budućnost.
„Na greškama prošlosti treba da se ide u budućnost. Sa ovim političarima koji su sada na vlasti, koji se svađaju o foteljama, ne vidim da imaju zajedničku viziju Bosne i Hercegovine. Znamo da postoje ekstremne politike, unitarizacija i separacija, odvajanje, što se dešava kod Bosne, da se ništa ne menja u politici naših susednih zemalja. Naravno, Srbija ne odustaje da svi Srbi treba da žive u jednoj državi. Nema ni kod Hrvata nekakvih promena u tome – što piše u njihovom Ustavu da oni odgovaraju za sve Hrvate diljem sveta, znači nešto što nije ni demokratski“, naglašava Divjak.
Konferencija 'Humanost u akciji'
„Na ovoj konferenciji osjećam se kao da sam došla u posjetu svojoj porodici, osjećam taj duh aktivizma, humanizma, odnosno humanosti. Ja radim trenutno u Berlinu, u Institutu, na podizanju svijesti o HIV-u i slična pitanja. U tom smislu sam ostvarila aktivni dio u sklopu „Humanost u akciji““, kaže nam Johanna Lissa iz Frankfurta u Njemačkoj.„Ja sam Aisha Turner, doletjela sam iz Washingtona. Znam da se organizacija „Humanost u akciji“ fokusira uglavnom na Zapadnu Evropu, ali je lijepo biti ovdje i govoriti o nedavnoj istoriji, a također, ovo je prilika i da naučimo nešto o dijelu svijeta o kojem mi u SAD ne slušamo baš često i ne učimo mnogo o tome u školama“, navodi ova mlada Amerikanka.
„Ja sam Kemal Önel. Dolazim iz Berlina, iz Njemačke. Mi u organizaciji „Humanost u akciji“ smatramo da postoje određene moralne vrijednosti koje bi trebale biti prihvaćene u cijelom svijetu. Biti danas u Bosni i Hercegovini u Sarajevu, posebno je važno za sve nas, učesnike konferencije“, smatra ovaj mladić.
„Studirala sam komunikologiju. Osjećajući atmosferu u Bosni i Hercegovini, smatrala sam nekako da je moja dužnost da se više obrazujem u ovoj oblasti ljudskih prava i prava manjina, što mislim da je u Bosni i Hercegovini potpuno zanemareno i nešto što je uvijek posljednje na listi nekih stvari na koje se treba gledati“, mišljenja je Dajana Džindo iz Sarajeva.
Fondacija “Humanost u akciji” (HIA), ima sedam ogranka – u SAD-u, Danskoj, Holandiji, Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj i BiH. Bh. organizacija je najmlađa u ovom lancu čija je misija da obrazuje, inspiriše i povezuje studente i uopšte mlade ljude - borce za ljudska prava.