Da je sistem vrijednosti u BiH narušen potvrđuje sve veći broj malverzacija unutar humanitarnih akcija. Čovjekovu najprirodniju potrebu da pomogne drugom u nevolji pojedinci su počeli zlopuotrebljavati, pa humani ljudi s oprezom se odlučuju pomoći. Najčešće se zloupotrebljavaju djeca i bolesni, na koje je većina stanovništva uglavnom najosjetljivija. Na sreću postoje i one humanitarne akcije kojima je jedina svrha i cilj pomoći onome kojemu je ta pomoć neophodna.
Porodica Patković iz okoline Viteza jedna je od brojnih za koju je pokrenuta humanitarna akcija. U petočlanoj porodici niko nije zaposlen. Svo troje malodobne djece je bolesno. Četveromjesečna beba rođena je s aktunim megakolonom, te samo za njenu posebnu ishranu neophodne su 64 marke dnevno. Među prvima pomoć im je pružilo udruženje Pomozi.ba, čiji ih aktivisti mjesečno posjećuju i dostavljaju sve što im je potrebno. Almira Patković sjeća se prvog dolaska, za vrijeme kojeg je bila u bolnici sa tek rođenom bebom.
„Vjerujte, ja ne znam u tom momentu u kojem smislu su mi više pomogli - da me neko ne bi pogrešno shvatio - da li u finansijskom da li u psihičkom, jer sam više pošla da ludim - ne mogu me otpustiti, nemam čime bebu da hranim. Ovamo djeca bolesna od vlage, nemaju šta da jedu, a ja jela ne jela, to je manje bitno. Ali kad su mi rekli: ’Mama, bili su nam aktivisti i donijeli nam hrane’, ma ja kad nisam vrištala po onoj bolnici“, priča ona.
Na stotine je humanitarnih akcija koje se svakodnevno pokreću za bolesne, siromašne i unesrećene građane BiH. Jednoj takvoj, za teško bolesnu djevojčicu u Srbiji, pridružili su se i građani BiH. Inicijator je bio bh. glumac Feđa Štukan, koji je do tada skupljeni novac za jednog beskućnika proslijedio za malu Tijanu:
„Onda se desila ta akcija koju je napravio Sergej u Beogradu, i koju je slučajno neko stavio na zid, na facebook, i pitao sam sve ljude: ’Da li želite da prebacimo te pare Tijani?’ Mi smo prebacili pare Tijani jer su svi složili s tim. Tako je krenulo. Kasnije je otišlo na tako jednu divnu stranu.“
Lični profit
S druge strane medalje, u državi apsurda kakva je BiH ni humanitarne akcije ne mogu biti samo to. Prevare i lažno predstavljanje - samo su dio iz široke lepeze malverzacija. Osnivač Fondacije Pomozi.ba Elvir Karalić ističe kako ni oni nisu pošteđeni.
„Nama su neke kutije za dobrotvorne priloge pokradene, neke su razbijene i uzet je novac, neko je došao i predstavio se kao član naše fondacije i odnio kutiju. A toga je puno. Mi smo nedavno pomogli i malome Elvedinu Deronjiću za kojeg preko fudbalera naše reprezentacije skupljeno 30.000, da bi se nakon par dana opet pojavile akcije za tog malog - skuplja se tamo, skuplja se ovamo, neki računi iz Švicarske itd. Moramo biti oprezni i moramo se boriti protiv toga - jer puno, puno novca ode na ta skupljanja koji nikada ne dođe do ljudi kojima je namijenjen“, upozorava Karalić.
Ni Feđu Štukana ne čude zloupotrebe humanitarnih akcija.
„Nije meni to nelogično. Ima nas dosta takvih koji će iskoristiti sve za lični profit. To se ovdje vidi i baš je očigledno. Ne mogu sda kažem da takve akcije ne očekujem od naših ljudi“, kaže Štukan.
Nakon samo 20 dana od početka akcija prodaje slikovnica i čestitki, od kojih su dio novca trebala dobiti djeca bez roditeljskog stranja u Domu Bjelave, akcija je prekinuta. Vršilac dužnosti direktora ovog doma Seudin Đorđević objašnjava razloge zbog kojih nije želio nastaviti s akcijom:
„Ja sam tražio da se to radi na jednom mjestu, da to bude transparentno, da je na poleđini tačno iznos koji ide u svrhu novčane donacije djeci Dječijeg doma. Međutim, do mene su dopirale vijesti da to se ne radi onako kako treba, na jedan ljudski način – da su se građani zaustavljali po ulicama, da su se obilazile određene institucije itd., i čim sam ja o tome bio informisan, ja sam naložio da se raskinu ugovori. Sve je to što bi se moglo podvesti pod čistu zloupotrebu i manipulaciju određenih osoba.“
Većinu humanitarnih akcija građani uglavnom podrže, međutim, mnogi od njih ne vjeruju da novac uvijek dođe do onih kojima je namijenjen:
Porodica Patković iz okoline Viteza jedna je od brojnih za koju je pokrenuta humanitarna akcija. U petočlanoj porodici niko nije zaposlen. Svo troje malodobne djece je bolesno. Četveromjesečna beba rođena je s aktunim megakolonom, te samo za njenu posebnu ishranu neophodne su 64 marke dnevno. Među prvima pomoć im je pružilo udruženje Pomozi.ba, čiji ih aktivisti mjesečno posjećuju i dostavljaju sve što im je potrebno. Almira Patković sjeća se prvog dolaska, za vrijeme kojeg je bila u bolnici sa tek rođenom bebom.
„Vjerujte, ja ne znam u tom momentu u kojem smislu su mi više pomogli - da me neko ne bi pogrešno shvatio - da li u finansijskom da li u psihičkom, jer sam više pošla da ludim - ne mogu me otpustiti, nemam čime bebu da hranim. Ovamo djeca bolesna od vlage, nemaju šta da jedu, a ja jela ne jela, to je manje bitno. Ali kad su mi rekli: ’Mama, bili su nam aktivisti i donijeli nam hrane’, ma ja kad nisam vrištala po onoj bolnici“, priča ona.
Na stotine je humanitarnih akcija koje se svakodnevno pokreću za bolesne, siromašne i unesrećene građane BiH. Jednoj takvoj, za teško bolesnu djevojčicu u Srbiji, pridružili su se i građani BiH. Inicijator je bio bh. glumac Feđa Štukan, koji je do tada skupljeni novac za jednog beskućnika proslijedio za malu Tijanu:
„Onda se desila ta akcija koju je napravio Sergej u Beogradu, i koju je slučajno neko stavio na zid, na facebook, i pitao sam sve ljude: ’Da li želite da prebacimo te pare Tijani?’ Mi smo prebacili pare Tijani jer su svi složili s tim. Tako je krenulo. Kasnije je otišlo na tako jednu divnu stranu.“
Lični profit
S druge strane medalje, u državi apsurda kakva je BiH ni humanitarne akcije ne mogu biti samo to. Prevare i lažno predstavljanje - samo su dio iz široke lepeze malverzacija. Osnivač Fondacije Pomozi.ba Elvir Karalić ističe kako ni oni nisu pošteđeni.
„Nama su neke kutije za dobrotvorne priloge pokradene, neke su razbijene i uzet je novac, neko je došao i predstavio se kao član naše fondacije i odnio kutiju. A toga je puno. Mi smo nedavno pomogli i malome Elvedinu Deronjiću za kojeg preko fudbalera naše reprezentacije skupljeno 30.000, da bi se nakon par dana opet pojavile akcije za tog malog - skuplja se tamo, skuplja se ovamo, neki računi iz Švicarske itd. Moramo biti oprezni i moramo se boriti protiv toga - jer puno, puno novca ode na ta skupljanja koji nikada ne dođe do ljudi kojima je namijenjen“, upozorava Karalić.
Ni Feđu Štukana ne čude zloupotrebe humanitarnih akcija.
„Nije meni to nelogično. Ima nas dosta takvih koji će iskoristiti sve za lični profit. To se ovdje vidi i baš je očigledno. Ne mogu sda kažem da takve akcije ne očekujem od naših ljudi“, kaže Štukan.
Nakon samo 20 dana od početka akcija prodaje slikovnica i čestitki, od kojih su dio novca trebala dobiti djeca bez roditeljskog stranja u Domu Bjelave, akcija je prekinuta. Vršilac dužnosti direktora ovog doma Seudin Đorđević objašnjava razloge zbog kojih nije želio nastaviti s akcijom:
„Ja sam tražio da se to radi na jednom mjestu, da to bude transparentno, da je na poleđini tačno iznos koji ide u svrhu novčane donacije djeci Dječijeg doma. Međutim, do mene su dopirale vijesti da to se ne radi onako kako treba, na jedan ljudski način – da su se građani zaustavljali po ulicama, da su se obilazile određene institucije itd., i čim sam ja o tome bio informisan, ja sam naložio da se raskinu ugovori. Sve je to što bi se moglo podvesti pod čistu zloupotrebu i manipulaciju određenih osoba.“
Većinu humanitarnih akcija građani uglavnom podrže, međutim, mnogi od njih ne vjeruju da novac uvijek dođe do onih kojima je namijenjen: