U hrvatskoj političkoj javnosti pozitivno je ocijenjeno što je na mostarskom skupu Hrvatskog narodnog vijeća u srijedu izbjegnuta radikalizacija stavova. Hrvatska je predugo bila bez politike prema Bosni i Hercegovini, upozoravaju naši sugovornici.
Prve reakcije hrvatske političke javnosti na zaključke skupa u Mostaru su odmjerene.
Politički analitičar i bivši dugogodišnji ministar vanjskih poslova Mate Granić kaže za RSE kako je – po njegovoj ocjeni - nesporna činjenica da se sve hrvatske stranke u Bosni i Hercegovini – osim onih marginalnih, Katolička crkva i sve hrvatske kulturne institucije u toj zemlji slažu da su Hrvati kao narod u Bosni i Hercegovini ugroženi.
“Da se postepeno od konstitutivnog naroda pretvaraju u manjinu, te da je potrebna dogradnja daytonskog sporazuma. Otprilike to je kazao i ovaj sabor. A što se tiče načina kako riješiti ovaj problem – sasvim je sigurno da postoji više načina kojima bi se osigurala suverenost i konstitutivnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini”, rekao je Granić.
“Sama činjenica da se na jučerašnjem mostarskom skupu nije išlo na radikalizaciju je pozitivna, jer mislim da radikalizacija ne koristi nikome u Bosni i Hercegovini,” kaže za RSE član Glavnog odbora oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske Arsen Bauk i dodaje:
“Drugo je pitanje zašto je sabor trebao biti uopće sazvan, jer to se dogodilo zadnji puta pred desetak godina. Ali tadašnje su konotacije bile i nešto drugačije, pa - vjerojatno poučeni tim iskustvom od prije deset godina - ljudi koji su odlučili sazvati sabor ipak su dva puta razmislili prije nego što bi išli s nekim radikalnim stavovima. Prijedlozi koje smo čuli legitimni su politički prijedlozi koji u proceduri promjene ili donošenja novog ustava BiH trebaju biti raspravljeni, a hoće li biti prihvaćeni – ovisi naravno i o volji drugih naroda u Bosni i Hercegovini.”
Ulaskom u Europu do rješenja problema
Postavlja se pitanje kako Hrvatska može pomoći susjednoj zemlji.
Bauk ocjenjuje da je Bosna i Hercegovina vjerojatno najvažniji hrvatski susjed, upravo zato što se unutarnja situacija u BiH najviše od svih ostalih susjeda može reflektirati na situaciju u Hrvatskoj.
“Jednom politikom koja bi s jedne strane štitila jednakopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, a s druge strane podrškom europskom putu i europskom unutarnjem uređenju Bosne i Hercegovine i njenim približavanjem Europi najviše je što Hrvatska može napraviti za BiH. Pri tome nemam iluzije da bi se - ako ostanu ovakve unutarnje tenzije u Državi Bosni i Hercegovini – ulaskom u Europu neke stvari riješile same od sebe”, kaže Bauk.
Naime, on podsjeća da višenacionalna Belgija, iako je jedna od osnivačica Europske unije, nije riješila unutarnje odnose među svojim narodima, i danas je u njoj slična situacija kao u BiH, naime da se vlast formira više od 6 mjeseci nakon izbora.
Što Mate Granić misli o hrvatskom odnosu prema BiH?
“Hrvatska dugo vremena nije imala nikakvu politiku prema Bosni i Hercegovini. A to znači da su procesi koji su se odvijali išli na štetu Hrvata”, smatra on.
Zajednička izjava predsednika Ive Josipovića i premijerke Jadranke Kosor o BiH izrazito je pozitivan iskorak, a nakon toga treba koristiti mehanizme Daytona i tihu diplomaciju usmjerenu u prvom redu prema Sjedinjenim državama, kaže naš sugovornik.
Granić dijeli naš dojam da Bosna i Hercegovina nije prisutna ni u razmišljanjima hrvatskih političara ni u hrvatskom medijskom prostoru, i sugerira objašnjenje.
“Jedno vrijeme nitko se nije ozbiljno bavio Hrvatima u Bosni i Hercegovini i time kako riješiti otvorena pitanja koja postoje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao države. Ovi zadnji potezi i Vlade i predsjednika Josipovića su pozitivni, ali nisu dovoljni. Treba puno više učiniti, jer inače će se to Hrvatskoj obiti o glavu”, ocjenjuje on.
Prve reakcije hrvatske političke javnosti na zaključke skupa u Mostaru su odmjerene.
Politički analitičar i bivši dugogodišnji ministar vanjskih poslova Mate Granić kaže za RSE kako je – po njegovoj ocjeni - nesporna činjenica da se sve hrvatske stranke u Bosni i Hercegovini – osim onih marginalnih, Katolička crkva i sve hrvatske kulturne institucije u toj zemlji slažu da su Hrvati kao narod u Bosni i Hercegovini ugroženi.
“Da se postepeno od konstitutivnog naroda pretvaraju u manjinu, te da je potrebna dogradnja daytonskog sporazuma. Otprilike to je kazao i ovaj sabor. A što se tiče načina kako riješiti ovaj problem – sasvim je sigurno da postoji više načina kojima bi se osigurala suverenost i konstitutivnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini”, rekao je Granić.
Bauk: Sama činjenica da se na jučerašnjem mostarskom skupu nije išlo na radikalizaciju je pozitivna, jer mislim da radikalizacija ne koristi nikome u BiH.
“Sama činjenica da se na jučerašnjem mostarskom skupu nije išlo na radikalizaciju je pozitivna, jer mislim da radikalizacija ne koristi nikome u Bosni i Hercegovini,” kaže za RSE član Glavnog odbora oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske Arsen Bauk i dodaje:
“Drugo je pitanje zašto je sabor trebao biti uopće sazvan, jer to se dogodilo zadnji puta pred desetak godina. Ali tadašnje su konotacije bile i nešto drugačije, pa - vjerojatno poučeni tim iskustvom od prije deset godina - ljudi koji su odlučili sazvati sabor ipak su dva puta razmislili prije nego što bi išli s nekim radikalnim stavovima. Prijedlozi koje smo čuli legitimni su politički prijedlozi koji u proceduri promjene ili donošenja novog ustava BiH trebaju biti raspravljeni, a hoće li biti prihvaćeni – ovisi naravno i o volji drugih naroda u Bosni i Hercegovini.”
Ulaskom u Europu do rješenja problema
Postavlja se pitanje kako Hrvatska može pomoći susjednoj zemlji.
Bauk ocjenjuje da je Bosna i Hercegovina vjerojatno najvažniji hrvatski susjed, upravo zato što se unutarnja situacija u BiH najviše od svih ostalih susjeda može reflektirati na situaciju u Hrvatskoj.
“Jednom politikom koja bi s jedne strane štitila jednakopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, a s druge strane podrškom europskom putu i europskom unutarnjem uređenju Bosne i Hercegovine i njenim približavanjem Europi najviše je što Hrvatska može napraviti za BiH. Pri tome nemam iluzije da bi se - ako ostanu ovakve unutarnje tenzije u Državi Bosni i Hercegovini – ulaskom u Europu neke stvari riješile same od sebe”, kaže Bauk.
Naime, on podsjeća da višenacionalna Belgija, iako je jedna od osnivačica Europske unije, nije riješila unutarnje odnose među svojim narodima, i danas je u njoj slična situacija kao u BiH, naime da se vlast formira više od 6 mjeseci nakon izbora.
Što Mate Granić misli o hrvatskom odnosu prema BiH?
“Hrvatska dugo vremena nije imala nikakvu politiku prema Bosni i Hercegovini. A to znači da su procesi koji su se odvijali išli na štetu Hrvata”, smatra on.
Zajednička izjava predsednika Ive Josipovića i premijerke Jadranke Kosor o BiH izrazito je pozitivan iskorak, a nakon toga treba koristiti mehanizme Daytona i tihu diplomaciju usmjerenu u prvom redu prema Sjedinjenim državama, kaže naš sugovornik.
Granić dijeli naš dojam da Bosna i Hercegovina nije prisutna ni u razmišljanjima hrvatskih političara ni u hrvatskom medijskom prostoru, i sugerira objašnjenje.
“Jedno vrijeme nitko se nije ozbiljno bavio Hrvatima u Bosni i Hercegovini i time kako riješiti otvorena pitanja koja postoje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao države. Ovi zadnji potezi i Vlade i predsjednika Josipovića su pozitivni, ali nisu dovoljni. Treba puno više učiniti, jer inače će se to Hrvatskoj obiti o glavu”, ocjenjuje on.