Iako službeni podaci o turističkim rezultatima u Hrvatskoj daju temelja za optimistične izjave resornog ministra o ovogodišnjoj sezoni, povratak Grčke, Turske i Egipta na tržišta znači da je doba dobre konjunkture za Hrvatsku prošlo, i da treba jačati istinsku hotelsku industriju i kvalitetu destinacija, poručuju eksperti. Turista iz Srbije ove je godine na Jadranu 30 posto više nego godinu ranije.
- Gradonačelnici Sarajeva, Beograda i Zagreba o turističkom uvezivanju
- Diskriminacija gay turista se nije isplatila
Nakon što su se na tržište vratile Turska, Grčka i Egipat, hrvatski turizam neće više bilježiti dvoznamenkaste cifre rasta i dva do tri upita za jedan krevet kao primjerice prošle godine, opća je ocjena za prvih osam mjeseci. Ministar turizma Gari Capelli ne opterećuje se činjenicom da je početkom kolovoza popunjenost hotela i kampova bila koji postotak manja nego prošle rekordne godine.
„Procjena Svjetske turističke organizacije za ovu godinu za Hrvatsku bila je porast od oko tri posto, a mi smo negdje na 5-6 posto, dakle – gotovo dvostruko. Rezervacije i booking do kraja godine i za božićne blagdane u Zagrebu daju nam argumente za dobra očekivanja, a najbitniji su prihodi. Cijene su malo rasle, kvaliteta je rasla, i prihodi su za prvi kvartal bili 14 posto viši nego godinu ranije. A u špici sezone i ne možemo očekivati više od onoga što već imamo.“
Prošle je godine u hrvatski turizam investirano 870 milijuna eura, ove godine puna milijarda eura. Kao rezultat - hoteli s pet zvjezdica nemaju praznih kreveta, baš kao ni vrhunski apartmani i kuće za odmor. Sezona je na nizu lokacija produljena u proljeće i u jesen, ali - je li to dovoljno? Profesor ekonomske politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu Mladen Vedriš za Radio Slobodna Europa kaže kako sa smirivanjem političke situacije i povratkom na tržište Turske, Grčke i Egipta, i uz veliku devalvaciju turske lire Hrvatska mnogima više neće biti prvi izbor.
„Jedna struktura publike na koju je Hrvatska turistički računala - a to su oni skromnijih prohtjeva koji su išli u privatni smještaj koji je vrlo često bio suspektne kvalitete – nestaju, a postaju im dostupni hoteli u ovim zemljama koje smo pobrojali. A za onu vrhunsku klijentelu koju bismo htjeli niti izdaleka nemamo primjerenih kapaciteta, a tu ne mislim samo na hotele.“
Porto Montenegro, elitni dio crnogorskog primorja
Naime, vrlo je važna i zabava, izazovi, kvalitetni shopping...
„Dovoljno je zaviriti u one veće ili manje zemlje za koje smatramo da su nam konkurencija – Crnu Goru, Italiju ili Austriju pa da vidimo koja je to ponuda koja atraktira takvu klijentelu. Neću govoriti o onim hrvatskim 'evergreen' pitanjima – da nemate suvislog golf-terena na čitavoj obali… Znači, mi naprosto po svom apsorpcijskom kapacitetu nemamo kvalitetu da uzmemo onu srednju i višu kategoriju turista“, kaže Vedriš.
Kako god, situacija i dalje uopće nije loša. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, ove godine zaključno s 18. kolovozom ostvareno je 14 milijuna dolazaka i 76,5 milijuna noćenja. To je porast od šest posto u dolascima i četiri posto u noćenjima.
U dosadašnjem dijelu godine najviše je noćenja ostvareno s tržišta Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Poljske, Češke, Italije, Velike Britanije i Nizozemske, a destinacije s najviše ostvarenih noćenja su Rovinj, Dubrovnik, Poreč, Medulin i Umag.
U prvih 18 dana kolovoza ostvareno je 2,9 milijuna dolazaka i 20,1 milijun noćenja što predstavlja rast u dolascima od pet posto, a broj noćenja je porastao za jedan posto.
Što se država regije tiče, turisti iz Slovenije ostvarili su ove godine 2,3 milijuna noćenja, što je porast od tri posto. Turisti iz BiH ostvarili su 187.000 noćenja što je porast od 16 posto, turisti iz Srbije 174.000 noćenja što je porast od 30 posto prema prošloj godini, makedonski turisti ostvarili su 29.000 noćenja što je porast od osam posto, a na začelju su turisti s Kosova sa 5500 noćenja što je porast od 13 posto i iz Crne Gore sa 4.400 noćenja što je porast od 21 posto prema prvih osam mjeseci prošle godine.