Ljudska prava hrvatskih građana najviše ugrožava siromaštvo, upozorilo je na zajedničkoj konferenciji za novinare svo četvero hrvatskih ombudsmana, a tu nisu pošteđene ni najranjivije skupine poput djece i invalida.
Prava srpske manjine krše se najviše u stambenom zbrinjavanju, upozoravaju u Srpskom demokratskom forumu.
Opasnost od siromaštva i socijalne isključenosti danas prijeti svakom petom građaninu Hrvatske, a reforma sustava socijalne pomoći nije dala značajnije rezultate, upozoreno je na zajedničkoj konferenciji za novinare četvero ombudsmana. Pučki pravobranitelj Jurica Malčić upozorava da siromaštvo nije samo ekonomsko i socijalno pitanje, nego su siromašnima ugrožena i ljudska prava.
„Sredstva za socijalnu pomoć su oskudna i mala i onda je i njihovo neracionalno korištenje jedan od razloga za vrlo niske iznose socijalne pomoći i naknada“, naglašava Malčić.
Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić upozorila je kako se ekonomska kriza vrlo rano počela prelamati na djeci.
„Vidljivo je to zapravo već iz prvih rezova. Prvi rezovi za kojima se posezalo odnosili su se na djecu! Ukinuti su besplatni školski udžbenici, ukinut je besplatan javni prijevoz učenika srednjih škola, ukinut je i besplatan smještaj i prehrana učenika u učeničkim domovima. Istodobno, neke jedinice lokalne i područne samouprave smanjile su zbog krize svoj udio u subvencioniranju troškova dječjih vrtića“, kazala je Jelavić.
Diskriminacija Roma i dalje učestala
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak kazala je kako visok iznos koji se iz proračuna izdvaja za invalide vara, jer se on najvećim dijelom troši na invalidske mirovine, dok je kod naknada problem što su male i ne daju se ciljano po individualnoj procjeni.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić naglasila je da su tri najčešće skupine osoba koje ulaze u kategoriju siromaštva - žene žrtve obiteljskog nasilja, trudnice i umirovljenice, a ovako je opisala ukupno stanje ženske populacije u Hrvatskoj:
„Žene se teže zapošljavaju, češće rade na određeno vrijeme, imaju niže prosječne plaće pa time i osnovicu za mirovinu“.
Predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula je za RSE kao najakutniji slučaj kršenja ljudskih prava srpske manjine naveo da vlasti u otkupljene kuće besplatno useljuju Hrvate iz BiH, dok se Srbima, bivšim nositeljima stanarskog prava, kvadrat stana naplaćuje 300-400 eura u ratom pogođenim područjima, a dvostruko više izvan tog područja.
„To je protivno Ustavnom zakonu o ljudskim pravima i međunarodnim standardima ljudskih prava. Mi smo upozoravali vlasti na to, međutim oni se prave gluhi i slijepi. Srpski demokratski forum će na to, pored ustavne tužbe, reagovati i prema Evropskoj komisiji“, rekao je Džakula.
Saborski zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi za RSE kaže kako je diskriminacija Roma i dalje učestala, bilo da se radi o institucionalnoj diskriminaciji, ili onoj od strane većinskog naroda.
„Imali smo incidente u Međimurju, u Škabrnji, u Istri, u Lici... Svi nam ovi slučajevi dokazuju da je diskriminacija prema Romima još uvijek jako česta pojava koja se u velikom broju slučajeva uopće niti ne evidentira, dakle i ne sankcionira“, navodi on.
Dodajmo i da su aktivisti za ljudska prava napravili koridor od zgrada Državnog odvjetništva do Vrhovnog suda Hrvatske, kojim traže da se konačno prizna prava za oko 8 tisuća civilnih žrtava rata, pola hrvatske, a pola srpske nacionalnosti i da se nastavi sa suđenjima za ratne zločine.
Prava srpske manjine krše se najviše u stambenom zbrinjavanju, upozoravaju u Srpskom demokratskom forumu.
Opasnost od siromaštva i socijalne isključenosti danas prijeti svakom petom građaninu Hrvatske, a reforma sustava socijalne pomoći nije dala značajnije rezultate, upozoreno je na zajedničkoj konferenciji za novinare četvero ombudsmana. Pučki pravobranitelj Jurica Malčić upozorava da siromaštvo nije samo ekonomsko i socijalno pitanje, nego su siromašnima ugrožena i ljudska prava.
„Sredstva za socijalnu pomoć su oskudna i mala i onda je i njihovo neracionalno korištenje jedan od razloga za vrlo niske iznose socijalne pomoći i naknada“, naglašava Malčić.
Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić upozorila je kako se ekonomska kriza vrlo rano počela prelamati na djeci.
„Vidljivo je to zapravo već iz prvih rezova. Prvi rezovi za kojima se posezalo odnosili su se na djecu! Ukinuti su besplatni školski udžbenici, ukinut je besplatan javni prijevoz učenika srednjih škola, ukinut je i besplatan smještaj i prehrana učenika u učeničkim domovima. Istodobno, neke jedinice lokalne i područne samouprave smanjile su zbog krize svoj udio u subvencioniranju troškova dječjih vrtića“, kazala je Jelavić.
Diskriminacija Roma i dalje učestala
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak kazala je kako visok iznos koji se iz proračuna izdvaja za invalide vara, jer se on najvećim dijelom troši na invalidske mirovine, dok je kod naknada problem što su male i ne daju se ciljano po individualnoj procjeni.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić naglasila je da su tri najčešće skupine osoba koje ulaze u kategoriju siromaštva - žene žrtve obiteljskog nasilja, trudnice i umirovljenice, a ovako je opisala ukupno stanje ženske populacije u Hrvatskoj:
Veljko Džakula, foto: Enis Zebić
„Žene se teže zapošljavaju, češće rade na određeno vrijeme, imaju niže prosječne plaće pa time i osnovicu za mirovinu“.
Predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula je za RSE kao najakutniji slučaj kršenja ljudskih prava srpske manjine naveo da vlasti u otkupljene kuće besplatno useljuju Hrvate iz BiH, dok se Srbima, bivšim nositeljima stanarskog prava, kvadrat stana naplaćuje 300-400 eura u ratom pogođenim područjima, a dvostruko više izvan tog područja.
„To je protivno Ustavnom zakonu o ljudskim pravima i međunarodnim standardima ljudskih prava. Mi smo upozoravali vlasti na to, međutim oni se prave gluhi i slijepi. Srpski demokratski forum će na to, pored ustavne tužbe, reagovati i prema Evropskoj komisiji“, rekao je Džakula.
Saborski zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi za RSE kaže kako je diskriminacija Roma i dalje učestala, bilo da se radi o institucionalnoj diskriminaciji, ili onoj od strane većinskog naroda.
„Imali smo incidente u Međimurju, u Škabrnji, u Istri, u Lici... Svi nam ovi slučajevi dokazuju da je diskriminacija prema Romima još uvijek jako česta pojava koja se u velikom broju slučajeva uopće niti ne evidentira, dakle i ne sankcionira“, navodi on.
Dodajmo i da su aktivisti za ljudska prava napravili koridor od zgrada Državnog odvjetništva do Vrhovnog suda Hrvatske, kojim traže da se konačno prizna prava za oko 8 tisuća civilnih žrtava rata, pola hrvatske, a pola srpske nacionalnosti i da se nastavi sa suđenjima za ratne zločine.