U javnoj raspravi je prijedlog novog zakona o Hrvatskoj radio-televiziji, za koji neki kažu kako utjecaj vlasti na program čini ne manjim, ali transparentnijim. Politika, ni vladajuća ni opozicijska, nije još makla svoje šape sa medija u Hrvatskoj, kažu naši sugovornici.
Široka javna rasprava i dva saborska čitanja - to je za neke dokaz da nove hrvatske vlasti ozbiljno i transparentno pristupaju izradi novog zakona o Hrvatskoj radio-televiziji (HRT), čiji je nacrt već objavljen na internetskim stranicama Ministarstva kulture.
Međutim, nekima je novi zakon prema rješenjima koje nudi postojeći zakon – korak unatrag.
„On vraća saborskoj političkoj većini odluku o ravnatelju. Od ravnatelja ide na glavnog urednika, glavni urednik - kako za sada prijedlog Zakona predviđa – ide na izjašnjavanje „kreativnom osoblju“ (urednicima i novinarima), ali to njihovo izjašnjavanje nije obvezujuće. Dakle, mnogo je – da tako kažem – superordiniranija struktura ona koja se predlaže nego ova koja je sada na snazi. Dakle, ono što politika odluči, to će i biti!“, kaže za RSE predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka.
Članica Izvršnog odbora ogranka novinarskog društva na Hrvatskoj televiziji Maja Sever u izjavi za naš radio vjeruje u dobru volju aktualnih vlasti da dorade zakon, za što je dokaz i ova javna rasprava.
Niti ona nije zadovoljna rješenjem po kojem novinari i urednici imaju tek savjetodavnu fukciju pri izboru glavnog urednika, a ne i obligatornu, a smeta joj i povećanje broja upravljačkih funkcija.
„Uvodi se veći broj upravljačkih funkcija na HRT-u, i ne znam zbog čega je to potrebno. Govorim recimo o novoj funkciji glavnog urednika Hrvatske radio-televizije, pored glavnog urednika Hrvatskog radija i Hrvatske televizije. Ne znam zbog čega je to potrebno!“, naglašava Maja Sever.
Lijeva opcija demokratskija
Profesorica Etike novinarstva na studiju novinarstva na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Gordana Vilović kaže nam kako novo rješenje ne mora biti lošije.
„Zapravo mi se čini da je puno bolje da se vidi opozicija i pozicija, nego li da se to radi na sulud način 'pet plus šest', 'naši-vaši'... Pa ako je to vraćanje, neka to onda bude i vidljivo i valjda će ti ljudi koji budu izravno delegirani biti odgovorniji, ali definitivno – nikada politika ne izlazi iz naših medija“, ocjenjuje Gordana Vilović.
I Maja Sever se slaže sa ocjenom da je politika i dalje jako prisutna u medijima, što nikako nije dobro za hrvatsko društvo:
„Smatram da je još uvijek na žalost jako prisutna i da utječe na slobodu medija u Hrvatskoj, i to i vladajuća i oporbena, što smo vidjeli prilikom ovih unutarstranačkih izbora u HDZ-u. Isto tako, mislim da ne treba zanemariti utjecajjakih gospodarskih subjekata koji je možda i jači od onog političkog.“
Utjecaj na medije sladak je svakoj vlasti, ali Duka upozorava da ipak postoji ozbiljna razlika.
„Lijeva opcija je tu uvijek ipak bila demokratskija, mislim da se teško može opovrgnuti da su oni imali manji utjecaj. Ali, u principu su ga tu i tamo voljeli imati u pojedinim medijima“, napominje Duka.
Profesorica Vilović konstatira da utjecaj politike nije onako sirov kao ranije, ali je prisutan preko vlasnika medija, i to branjenjem političkih i gospodarskih poteza vladajućih i prešućivanjem njihovih – pogotovo gospodarskih promašaja i s tim povezanih troškova.
Široka javna rasprava i dva saborska čitanja - to je za neke dokaz da nove hrvatske vlasti ozbiljno i transparentno pristupaju izradi novog zakona o Hrvatskoj radio-televiziji (HRT), čiji je nacrt već objavljen na internetskim stranicama Ministarstva kulture.
Međutim, nekima je novi zakon prema rješenjima koje nudi postojeći zakon – korak unatrag.
„On vraća saborskoj političkoj većini odluku o ravnatelju. Od ravnatelja ide na glavnog urednika, glavni urednik - kako za sada prijedlog Zakona predviđa – ide na izjašnjavanje „kreativnom osoblju“ (urednicima i novinarima), ali to njihovo izjašnjavanje nije obvezujuće. Dakle, mnogo je – da tako kažem – superordiniranija struktura ona koja se predlaže nego ova koja je sada na snazi. Dakle, ono što politika odluči, to će i biti!“, kaže za RSE predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka.
„Uvodi se veći broj upravljačkih funkcija na HRT-u, i ne znam zbog čega je to potrebno", kaže Maja Sever.
Niti ona nije zadovoljna rješenjem po kojem novinari i urednici imaju tek savjetodavnu fukciju pri izboru glavnog urednika, a ne i obligatornu, a smeta joj i povećanje broja upravljačkih funkcija.
„Uvodi se veći broj upravljačkih funkcija na HRT-u, i ne znam zbog čega je to potrebno. Govorim recimo o novoj funkciji glavnog urednika Hrvatske radio-televizije, pored glavnog urednika Hrvatskog radija i Hrvatske televizije. Ne znam zbog čega je to potrebno!“, naglašava Maja Sever.
Lijeva opcija demokratskija
Profesorica Etike novinarstva na studiju novinarstva na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Gordana Vilović kaže nam kako novo rješenje ne mora biti lošije.
„Zapravo mi se čini da je puno bolje da se vidi opozicija i pozicija, nego li da se to radi na sulud način 'pet plus šest', 'naši-vaši'... Pa ako je to vraćanje, neka to onda bude i vidljivo i valjda će ti ljudi koji budu izravno delegirani biti odgovorniji, ali definitivno – nikada politika ne izlazi iz naših medija“, ocjenjuje Gordana Vilović.
I Maja Sever se slaže sa ocjenom da je politika i dalje jako prisutna u medijima, što nikako nije dobro za hrvatsko društvo:
„Smatram da je još uvijek na žalost jako prisutna i da utječe na slobodu medija u Hrvatskoj, i to i vladajuća i oporbena, što smo vidjeli prilikom ovih unutarstranačkih izbora u HDZ-u. Isto tako, mislim da ne treba zanemariti utjecajjakih gospodarskih subjekata koji je možda i jači od onog političkog.“
Utjecaj na medije sladak je svakoj vlasti, ali Duka upozorava da ipak postoji ozbiljna razlika.
„Lijeva opcija je tu uvijek ipak bila demokratskija, mislim da se teško može opovrgnuti da su oni imali manji utjecaj. Ali, u principu su ga tu i tamo voljeli imati u pojedinim medijima“, napominje Duka.
Profesorica Vilović konstatira da utjecaj politike nije onako sirov kao ranije, ali je prisutan preko vlasnika medija, i to branjenjem političkih i gospodarskih poteza vladajućih i prešućivanjem njihovih – pogotovo gospodarskih promašaja i s tim povezanih troškova.