Visoka nezaposlenost mladih do 29 godina jedan je od najvećih problema hrvatskog tržišta rada i hrvatskog društva. Hrvatska za mjesec dana ulazi u Europsku uniju i upravo će pripreme i primjena dijela europske strategije zapošljavanja mladih „Garancija za mlade“ biti jedan od prvih koraka kojima se Hrvatska uključuje u europske politike i korištenje fondova Europske unije. Sindikati pozdravljaju strategiju, ali upozoravaju da njena primjena još nije razrađena.
Hrvatska već sa 1. srpnjem, prvim danom svog članstva u Europskoj uniji počinje sa pripremama i primjenom aktivnih mjera zapošljavanja mladih iz europske strategije „Garancija za mlade“.
Iako su u Europskoj uniji ciljana grupa ove strategije mladi do 25 godina, zbog specifičnosti hrvatskog tržišta rada biti će obuhvaćeni svi mladi do 29 godina, koji čine trećinu svih nezaposlenih u Hrvatskoj.
„Uz desetak postojećih mjera poticanja zapošljavanja mladih u ovom projektu,sada nudimo još desetak novih“, kaže za naš radio pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Tatjana Dalić.
Jedna od njih je zapošljavanje nezaposlenih završenih srednjoškolaca i prvostupnika kao pomagača u nastavi za djecu s poteškoćama i romsku djecu, uz već postojeće pomagače.
„Oni će dobiti posao koji će trajati dok traje školska godina, dakle 10 mjeseci, Hrvatski zavod za zapošljavanje će njihovu plaću sufinancirati u stopostotnom iznosu bruto minimalne plaće plus troškovi prijevoza, a ova djeca koja imaju poteškoće i romska djeca imat će odličnog suradnika, dovoljno obrazovanog da bude pravi pomagač u nastavi. Tom mjerom zapošljavamo ljude i istovremeno djeci omogućujemo redovno školovanje u redovnom sustavu obrazovanja, što je za njih jako važno", naglašava Tatjana Dalić.
Zatim, država će pokrivati pola godine pola plaće za mlade koji se zaposle u civilnom sektoru na EU projektima i sufinancirati njihovo obrazovanje za taj posao.
„Znači, s time dobivamo zapošljavanje mladih ljudi, jačanje njihovih znanja i vještina za nove poslove i jačamo civilni sektor za povlačenje sredstava iz EU fondova", dodaje Tatjana Dalić.
Treći oblik su mini-javni radovi za mlade gdje bi se nezaposlene bez fakulteta angažiralo u ekoindustriji, ekopoljoprivredi, gospodarenju otpadom i obnovljivim izvorima energije, ali i obrazovalo za dadilje, pomagače starijim i slično – za hrvatsko tržište rada, ali i za tržište rada Europske unije.
Država će radi bolje pokretljivosti nezaposlenih mladih iz ruralnih sredina preuzeti na sebe troškove prijevoza na stručno osposobljavanje za rad, poslodavcima iz realnog sektora koji zaposle mladu osobu na 2 godine platiti će 15 posto davanja za tog zaposlenog, organizirati će se tečajevi za opismenjavanje, ali i za poduzetnike u poduzetničkim zonama, država će platiti dodatno obrazovanje za novozaposlene mlade kao i 50 posto plaće za novozaposlene mlade u socijalnom poduzetništvu. I to nije sve:
„Također imamo mjeru 'Tvoja inicijativa je tvoje novo radno mjesto' , dakle potpore za samozapošljavanje mladih. Nastavit će se mjere stručnog osposobljavanja kao i druge mjere koje već postoje, dakle nijedna od njih nakon 1. srpnja neće prestati“, navodi Tatjana Dalić.
Ovaj projekt još nije službeno predstavljen hrvatskoj javnosti, ali je Ministarstvo organiziralo prezentaciju za eksperte iz sindikata. Stručni suradnik za eurointegracije u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske Darko Šeperić za naš radio kaže kako je velik dio ovih mjera nadomjestak za nedostatke obrazovnog sustava, a postoji i bojazan da bi se angažiranjem mladih na stručnom osposobljavanju u javnom sektoru supstituirati rad stalno zaposlenih:
„Te mjere se nama čine načelno pozitivne. Međutim, te mjere su za sada samo ideje koje još treba razraditi i vidjeti kako ih praktično implementirati. Mi smo skeptični prema najavi Ministarstva da će se te mjere uspjeti u tako kratkom roku razraditi i operacionalizirati i da ćemo ih moći primjenjivati već 1. srpnja", konstatira Šeperić.
Hrvatska već sa 1. srpnjem, prvim danom svog članstva u Europskoj uniji počinje sa pripremama i primjenom aktivnih mjera zapošljavanja mladih iz europske strategije „Garancija za mlade“.
Iako su u Europskoj uniji ciljana grupa ove strategije mladi do 25 godina, zbog specifičnosti hrvatskog tržišta rada biti će obuhvaćeni svi mladi do 29 godina, koji čine trećinu svih nezaposlenih u Hrvatskoj.
„Uz desetak postojećih mjera poticanja zapošljavanja mladih u ovom projektu,sada nudimo još desetak novih“, kaže za naš radio pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Tatjana Dalić.
Jedna od njih je zapošljavanje nezaposlenih završenih srednjoškolaca i prvostupnika kao pomagača u nastavi za djecu s poteškoćama i romsku djecu, uz već postojeće pomagače.
„Oni će dobiti posao koji će trajati dok traje školska godina, dakle 10 mjeseci, Hrvatski zavod za zapošljavanje će njihovu plaću sufinancirati u stopostotnom iznosu bruto minimalne plaće plus troškovi prijevoza, a ova djeca koja imaju poteškoće i romska djeca imat će odličnog suradnika, dovoljno obrazovanog da bude pravi pomagač u nastavi. Tom mjerom zapošljavamo ljude i istovremeno djeci omogućujemo redovno školovanje u redovnom sustavu obrazovanja, što je za njih jako važno", naglašava Tatjana Dalić.
Zatim, država će pokrivati pola godine pola plaće za mlade koji se zaposle u civilnom sektoru na EU projektima i sufinancirati njihovo obrazovanje za taj posao.
„Znači, s time dobivamo zapošljavanje mladih ljudi, jačanje njihovih znanja i vještina za nove poslove i jačamo civilni sektor za povlačenje sredstava iz EU fondova", dodaje Tatjana Dalić.
Treći oblik su mini-javni radovi za mlade gdje bi se nezaposlene bez fakulteta angažiralo u ekoindustriji, ekopoljoprivredi, gospodarenju otpadom i obnovljivim izvorima energije, ali i obrazovalo za dadilje, pomagače starijim i slično – za hrvatsko tržište rada, ali i za tržište rada Europske unije.
Država će radi bolje pokretljivosti nezaposlenih mladih iz ruralnih sredina preuzeti na sebe troškove prijevoza na stručno osposobljavanje za rad, poslodavcima iz realnog sektora koji zaposle mladu osobu na 2 godine platiti će 15 posto davanja za tog zaposlenog, organizirati će se tečajevi za opismenjavanje, ali i za poduzetnike u poduzetničkim zonama, država će platiti dodatno obrazovanje za novozaposlene mlade kao i 50 posto plaće za novozaposlene mlade u socijalnom poduzetništvu. I to nije sve:
„Također imamo mjeru 'Tvoja inicijativa je tvoje novo radno mjesto' , dakle potpore za samozapošljavanje mladih. Nastavit će se mjere stručnog osposobljavanja kao i druge mjere koje već postoje, dakle nijedna od njih nakon 1. srpnja neće prestati“, navodi Tatjana Dalić.
Ovaj projekt još nije službeno predstavljen hrvatskoj javnosti, ali je Ministarstvo organiziralo prezentaciju za eksperte iz sindikata. Stručni suradnik za eurointegracije u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske Darko Šeperić za naš radio kaže kako je velik dio ovih mjera nadomjestak za nedostatke obrazovnog sustava, a postoji i bojazan da bi se angažiranjem mladih na stručnom osposobljavanju u javnom sektoru supstituirati rad stalno zaposlenih:
„Te mjere se nama čine načelno pozitivne. Međutim, te mjere su za sada samo ideje koje još treba razraditi i vidjeti kako ih praktično implementirati. Mi smo skeptični prema najavi Ministarstva da će se te mjere uspjeti u tako kratkom roku razraditi i operacionalizirati i da ćemo ih moći primjenjivati već 1. srpnja", konstatira Šeperić.