Na hrvatskom Jadranu je manje svijeta nego posljednjih godina u ovo doba, ali to ne znači da je i mirnije. Malo, malo pa se zabilježi poneki incident.
U utorak je usred Šibenika, pod jednim automobilom u vožnji, eksplodirala bomba. Ozlijeđeni su domaći čovjek i dvoje austrijskih turista. Prije toga oštećen je automobil srpskom turisti u Župi Dubrovačkoj, slovenskim turistima su pokidane gume na Visu, nogometaš zagrebačkog Dinama s društvom je napadnut u Vodicama...
A ni svi turisti nisu nevinašca. Prije neki dan na Braču je jedan Slovenac izvrijeđao policajce, a u srijedu uveče u Baškoj Vodi su bosanskohercegovački turisti nožem izboli oca i sina, vlasnike turističkog broda.
Zajedničko svim ovim incidentima je da se ljudi obračunavaju s neznancima. Jesu li za to krive ljetne vrućine, pitali smo psihijatra iz Splita, doktora Ivana Urlića:
"Rekao bih da više nego vrućina je krivo jedno masivnije prisustvo ljudi iz krajeva s kojima imamo, ili smo imali, neke napete odnose. Onda ljudi na neki način iskazuju svoje negodovanje, neslaganje i protivljenje, pa i kroz ovakve vandalske čine."
Što kaže policija - jesu li ljeti statistički u porastu slični vandalski čini?
Glasnogovornica Splitsko-dalmatinske policijske uprave, Marina Kraljević Gudelj:
"Nemamo evidentiran značajan porast prekršaja tijekom ljetnih sezona, ovo nam je neka stalna konstanta. Imamo pojačan broj evidentiranih krađa s plaže, što spada u domenu turističkog kriminaliteta. Svake godine zbog toga, prije samog početka turističke sezone, radimo plan postupanja, tako da angažiramo veći broj policijskih službenika, što u uniformi, što u civilu, da opserviraju nekakva područja. Smatramo da bi moglo doći do nekakvih incidenata, u disko-klubovima, nekim narodnjačkim klubovima i slično."
Psihozu stvaraju mediji
Hrvatsko Ministarstvo turizma, u nastojanju da spasi ovu sezonu, propagiralo je hrvatski Jadran i u Srbiji. Oštećenje automobila beogradskih registracija u Župi Dubrovačkoj, predstavljao je kontra napor jer reklamiranje u Srbiji je dalo rezultata, kaže nam državni tajnik u Ministarstvu turizma, Ivo Mujo:
"U šestom mjesecu prošle godine je s tog tržišta zabilježen porast od 17 posto. U ovoj godini je, s tog tržišta, ostvareno 35 posto noćenja više nego u istom mjesecu prošle godine."
Sa zapadnim hrvatskim susjedima - Slovencima - priča je drugačija:
"Imamo određeni pad sa slovenskog tržišta u šestom mjesecu ove godine u odnosu na šesti mjesec prošle godine u iznosu od osam posto. Ne bih to povezivao sa političkom situacijom, nego bi takav rezultat i takvo kretanje broja dolazaka i broja noćenja sa slovenskog tržišta, kao i drugih tržišnih, mogao povezati sa ukupnom gospodarskom situacijom u Evropi i šire."
Ipak, nisu sva objašnjenja u ekonomskoj krizi, kaže saborski zastupnik iz Istarskog demokratskog sabora, Damir Kajin:
"Ono na Visu što se dogodilo, gdje su Slovencima rezane gume, je jedna psihoza koju stvaraju mediji. To je direktna posljedica Sanaderove politike i njegovih govora o Slovencima, kao što je Milošević na Gazimestanu govorio o Albancima ili građanima Kosova. Činjenica je da je slovenska vlada bezobrazna glede nekih pristupnih pregovora Republike Hrvatske, ali nisu samo Slovenci krivi što Hrvatska ne može zakoračiti u Europsku uniju - prvenstveno je kriv naš kriminal."
Strah od ponovnog jačanja nacionalizma
Kriza se odražava i na Hrvatsku, te ona izaziva bojazan i kad je u pitanju odnos prema turistima, kaže Damir Kajin:
"Pred Hrvatskom su godine štrajkova, prosvjeda, odricanja, pada standarda i bojim se ponovnog jačanja jednog primitivnog nacionalizma, koji će ići, ne samo prema našim susjedima i nacionalnim zajednicama na hrvatskom prostoru, koje su ionako prepolovljene, ili su gotovo u cijelosti asimilirane, nego, kada nam ponestane vanjskog neprijatelja, onda je jasno da se moramo sukobiti između sebe."
Za sada - ističu u Ministarstvu turizma i Kajin to ističe - Hrvatska je, unatoč ovim izdvojenim incidentima, sigurna zemlja.
Ipak, trebalo bi turizam, kao privrednu granu, propagirati i među samim njenim građanima - govoriti o njegovoj ekonomskoj važnosti, ali govoriti i o nužnoj kulturnoj razini, potrebnoj da bi se s njim učinkovito bavilo.
Doktor Urlić misli da su incidenti statistički beznačajni, ali i da nisu beznačajni sami po sebi:
"Oni imaju značaj kao izraz jedne kulture koja još uvijek nije našla, ili nema još uvijek tolikog daha da može dozvoliti da neki krugovi naprave nešto s čime se ljudi ne slažu. Zato se ne treba osvećivati na prvom na koga se naiđe, a koji pripada takvim krugovima."
U utorak je usred Šibenika, pod jednim automobilom u vožnji, eksplodirala bomba. Ozlijeđeni su domaći čovjek i dvoje austrijskih turista. Prije toga oštećen je automobil srpskom turisti u Župi Dubrovačkoj, slovenskim turistima su pokidane gume na Visu, nogometaš zagrebačkog Dinama s društvom je napadnut u Vodicama...
A ni svi turisti nisu nevinašca. Prije neki dan na Braču je jedan Slovenac izvrijeđao policajce, a u srijedu uveče u Baškoj Vodi su bosanskohercegovački turisti nožem izboli oca i sina, vlasnike turističkog broda.
Zajedničko svim ovim incidentima je da se ljudi obračunavaju s neznancima. Jesu li za to krive ljetne vrućine, pitali smo psihijatra iz Splita, doktora Ivana Urlića:
"Rekao bih da više nego vrućina je krivo jedno masivnije prisustvo ljudi iz krajeva s kojima imamo, ili smo imali, neke napete odnose. Onda ljudi na neki način iskazuju svoje negodovanje, neslaganje i protivljenje, pa i kroz ovakve vandalske čine."
Što kaže policija - jesu li ljeti statistički u porastu slični vandalski čini?
Glasnogovornica Splitsko-dalmatinske policijske uprave, Marina Kraljević Gudelj:
"Nemamo evidentiran značajan porast prekršaja tijekom ljetnih sezona, ovo nam je neka stalna konstanta. Imamo pojačan broj evidentiranih krađa s plaže, što spada u domenu turističkog kriminaliteta. Svake godine zbog toga, prije samog početka turističke sezone, radimo plan postupanja, tako da angažiramo veći broj policijskih službenika, što u uniformi, što u civilu, da opserviraju nekakva područja. Smatramo da bi moglo doći do nekakvih incidenata, u disko-klubovima, nekim narodnjačkim klubovima i slično."
Psihozu stvaraju mediji
Hrvatsko Ministarstvo turizma, u nastojanju da spasi ovu sezonu, propagiralo je hrvatski Jadran i u Srbiji. Oštećenje automobila beogradskih registracija u Župi Dubrovačkoj, predstavljao je kontra napor jer reklamiranje u Srbiji je dalo rezultata, kaže nam državni tajnik u Ministarstvu turizma, Ivo Mujo:
"U šestom mjesecu prošle godine je s tog tržišta zabilježen porast od 17 posto. U ovoj godini je, s tog tržišta, ostvareno 35 posto noćenja više nego u istom mjesecu prošle godine."
Sa zapadnim hrvatskim susjedima - Slovencima - priča je drugačija:
"Imamo određeni pad sa slovenskog tržišta u šestom mjesecu ove godine u odnosu na šesti mjesec prošle godine u iznosu od osam posto. Ne bih to povezivao sa političkom situacijom, nego bi takav rezultat i takvo kretanje broja dolazaka i broja noćenja sa slovenskog tržišta, kao i drugih tržišnih, mogao povezati sa ukupnom gospodarskom situacijom u Evropi i šire."
Ipak, nisu sva objašnjenja u ekonomskoj krizi, kaže saborski zastupnik iz Istarskog demokratskog sabora, Damir Kajin:
"Ono na Visu što se dogodilo, gdje su Slovencima rezane gume, je jedna psihoza koju stvaraju mediji. To je direktna posljedica Sanaderove politike i njegovih govora o Slovencima, kao što je Milošević na Gazimestanu govorio o Albancima ili građanima Kosova. Činjenica je da je slovenska vlada bezobrazna glede nekih pristupnih pregovora Republike Hrvatske, ali nisu samo Slovenci krivi što Hrvatska ne može zakoračiti u Europsku uniju - prvenstveno je kriv naš kriminal."
Strah od ponovnog jačanja nacionalizma
Kriza se odražava i na Hrvatsku, te ona izaziva bojazan i kad je u pitanju odnos prema turistima, kaže Damir Kajin:
"Pred Hrvatskom su godine štrajkova, prosvjeda, odricanja, pada standarda i bojim se ponovnog jačanja jednog primitivnog nacionalizma, koji će ići, ne samo prema našim susjedima i nacionalnim zajednicama na hrvatskom prostoru, koje su ionako prepolovljene, ili su gotovo u cijelosti asimilirane, nego, kada nam ponestane vanjskog neprijatelja, onda je jasno da se moramo sukobiti između sebe."
Za sada - ističu u Ministarstvu turizma i Kajin to ističe - Hrvatska je, unatoč ovim izdvojenim incidentima, sigurna zemlja.
Ipak, trebalo bi turizam, kao privrednu granu, propagirati i među samim njenim građanima - govoriti o njegovoj ekonomskoj važnosti, ali govoriti i o nužnoj kulturnoj razini, potrebnoj da bi se s njim učinkovito bavilo.
Doktor Urlić misli da su incidenti statistički beznačajni, ali i da nisu beznačajni sami po sebi:
"Oni imaju značaj kao izraz jedne kulture koja još uvijek nije našla, ili nema još uvijek tolikog daha da može dozvoliti da neki krugovi naprave nešto s čime se ljudi ne slažu. Zato se ne treba osvećivati na prvom na koga se naiđe, a koji pripada takvim krugovima."