Hrvatska se boji za ovogodišnju turističku sezonu i promidžbenu kampanju maksimalno usmjerava prema regiji, što potvrđuje i dosad najmasovniji nastup na aktualnom sajmu turizma u Beogradu. Na upit - hoće li Srbi spasiti hrvatsko turističko ljeto - turistički radnici iz Dalmacije i Hrvatskog primorja odgovaraju: "Rat je davno završio i treba živjeti, a put do Jadrana najkraći je upravo prvim susjedima".
"Ako će Srbi biti ti koji će nam spasiti sezonu – ja ću biti jako sretan."
Ive Cvitanić je direktor Turističke zajednice Supetar, na Braču:
"Normalno. Rat je završio i kao civilizacija i kao društvo naravno da trebamo liječiti svoje rane, oprostiti kome se može oprostiti, ne zaboraviti i idemo dalje. U vrijeme rata sam imao devet godina. Meni to ne stvara jednake asocijacije, kao možda nekome ko je imao nekakve bliže kontakte u tom smislu. Meni osobno, kao turističkom djelatniku i profesionalcu, takve stvari apsolutno ne smetaju."
Dorijan Dragojević, direktor Turističke zajednice Vela Luka na otoku Korčuli:
"Mi smo turistička zajednica i prije nekoliko dana je naša klapa otišla na turistički sajam sa našom ponudom. Radi se nekakva promidžba, više na tim bližim tržištima – Bosna, Slovenija, Srbija. Očekujemo neke pozitivne pomake, ali zasigurno ne nešto ekstra. U Veloj Luci Slovenci imaju 25 posto od svih ukupnih noćenja, dok je Bosna, Srbija i Crna Gora puno manje zastupljena."
Službeni podaci govore da je broj srpskih turista u Hrvatskoj porastao lani čak za 14 posto, ali to je još uvijek malen red veličina i radi se tek o približno 90.000 gostiju na hrvatskoj obali, no trend i dalje raste.
Glasnogovornica Ministarstva turizma, Jasna Fila:
"To su nama rastuća tržišta. Podaci od 1. mjeseca govore da Japan ima 91 posto više dolazaka, Srbija 11 posto više dolazaka i 28 posto više noćenja, Slovačka 45 posto."
U turističku promidžbu i oglašavanje u regiji Hrvatska je ove godine izdvojila pet puta više sredstava no lani:
Naša kampanja e znatno povećana ove godine za zemlje iz šireg okruženja – Ukrajina, Makedonija, Rumunjska, Srbiji i Bosna i Hercegovina.
"Naša kampanja za ovogodišnju sezonu, koja će u svakom slučaju biti teška, zahtjevna i jedna od najtežih u posljednjih nekoliko desetaka godina, je znatno povećana ove godine za zemlje iz šireg okruženja – Ukrajina, Makedonija, Rumunjska, Srbiji i Bosna i Hercegovina – a iznosi dva miliona kuna. Naravno, nije bez razloga toliko novca uloženo upravo u tu promidžbu jer svi pokazatelji govore da su to tržišta s kojih nam broj putnika raste."
Direktor turističke zajednice Supetar na Braču, Ive Cvitanić, misli da bi se trebalo razmišljati i o uvođenju avionskih čarter linija iz Beograda prema hrvatskim turističkim destinacijama. Za sada ih je bilo tek nekoliko prema Puli:
"To tržište nam je, ne samo bitno, nego na tom tržištu imamo već nekakve kontakte i neke emotivne veze, bez obzira na rat i sve što se događalo. Nekako smatramo da nam je vrlo važno u tom segmentu, ne samo da vratimo one koji su bili prije rata tu, nego i nove, mlade turiste, ono mlado tržište koje je do sada odlazilo u Budvu, Crnu Goru, Albaniju i Grčku. Cilj nam je obratiti to tržište da ne izgubimo onu sponu koju smo imali."
Marina Zupan iz Crikvenice, agencija Turist, kaže da je i proteklih godina bilo nešto gostiju iz Srbije i da nisu zabilježili ekscese, ali sve je to, kaže, još uvijek vrlo, vrlo malen broj, gotovo zanemariv:
"Zna biti beogradskih tablica i tablica iz Srbije, ali to su uglavnom individualci koji ne dolaze organizirano. Za sada nije bilo nikakvih problema."
Unatoč povećanoj kampanji, direktor Turističke zajednice Vela Luka, Dorijan Dragojević, ne vjeruje da bi Srbi, kako pišu neki mediji, mogli "spasiti sezonu":
"Osobno nisam uvjeren. Mislim da se to više može reflektirati na Istru. Ovdje vjerujem da će biti pomaka, ali ne prevelikog. Puno se toga promijenilo i mislim da će to kroz par godina biti na puno većem nivou, ali za sada su to jako male, minimalne brojke."