Najava lokalnih vlasti u Apatinu o izgradnji poslovne zone i luke na Dunavu izazvala je negativne reakcije vlasti u Osječko-baranjskoj županiji koje upozoravaju da je dio zemljišta na kojem se planira izgradnja – katastarski hrvatsko. Primjedbi imaju i ekolozi.
Osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić kazao je pred koji dan kako se te objekte planira graditi na katastarski neprijeporno hrvatskoj teritoriji, i kako je to otimačina hrvatskog teritorija koja se mora zaustaviti, a da na lijevoj obali Dunama ima još preko 10.000 hektara zemlje koja pripada Hrvatskoj.
Danas je njegov zamjenik Željko Kraljičak u izjavi za naš radio pojasnio poziciju regionalnih vlasti.
„Stav Osječko-baranjske županije, a čvrsto vjerujemo da je to stav i hrvatske Vlade jest da je to teritorij Republike Hrvatske i da sve nadležne službe i ministarstva trebaju poduzeti sve potrebne korake kako bi se pravno, ako je potrebno i na međunarodnim sudovima, dokazalo kako je to dio teritorija Republike Hrvatske. Zo što se u ovom trenutku događa u Apatinu, gdje netko želi izvoditi različite investicije na teritoriju Republike Hrvatske je totalno nedopustivo. Imamo tamo ljude, imamo stanovnike i gruntovna prava.“
UPUĆENA I PROSVJEDNA NOTA BEOGRADU
Srbijanske vlasti već su dio područja na kojem se planira graditi robno-transportni centar i luku posebnom uredbom isključile iz područja Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje i prenamijenile ga u građevno zemljište, a jučer je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova tim povodom uručilo notu srbijanskom veleposlaniku u Hrvatskoj, izvijestio nas je ravnatelj Uprave za susjedne zemlje i jugoistočnu Europu u tom ministarstvu Davor Vidiš. Naime, dio teritorija obuhvaćenog ovom prenamjenom spada u katastarsku općinu u Republici Hrvatskoj.
„U tom smislu smo ih zamolili da se suzdrže od takvih aktivnosti, podsjetili smo ih na dokumente koje smo dogovorili i potpisali – između ostaloga u toj noti smo citirali i Protokol o načelima za identifikaciju, odnosno utvrđivanje granične crte, gdje bi temelj za utvrđivanje buduće državne granice trebale biti granice katastarskih općina. U tom smislu smo također zamolili da što prije ponovno pokrenemo rad međudržavne diplomatske komisije, kako bismo otklonili sve te nesuglasice.“
„Nikakva uvjetovanja, pogotovo ne da danas-sutra bilateralni problemi budu dio pregovaračkog procesa Republike Srbije, koja je istakla svoju kandidaturu za EU. Postoji želja da se dijalog otvori na svim razinama, i da takva pitanja ne budu problem. Zainteresirani smo što prije pokrenuti dijalog i da se ta pitanja zatvore.“
Ekolozi u Hrvatskoj konsternirani su najavom gradnje terminala i luke na Dunavu kod Apatina. Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode je donedavno bio stručni voditelj Kopačkog rita, ovog drugog po važnosti i ljepoti parka prirode na cijelom dunavskom slivu i on upozorava i na izuzetno ozbiljnu ekološku komponentu ove priče.
„Apatin, kao i bilo koji drugi grad, ima pravo na svoj gospodarski razvoj. Međutim, onda mora planirati takve aktivnosti koje nemaju utjecaja na zaštićena područja kao što je Kopački rit. Drugi problem je vezan uz bilo kakav zahvat koji se odvija u zaštićenim područjima ili u njihovoj blizini, gdje takvi zahvati – sukladno današnjim standardima zaštite prirode/ okoliša – podliježu čitavom nizu procjena utjecaja na okoliš/prirodu, a za te zahvate to još uopće nije napravljeno.“
Mikuška upozorava kako bi posebno neprihvatljivo bilo da se u industrijskoj zoni u Apatinu napravi i spalionica otpada, za što postoji interes u pojedinim državama članicama Europske unije.
Osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić kazao je pred koji dan kako se te objekte planira graditi na katastarski neprijeporno hrvatskoj teritoriji, i kako je to otimačina hrvatskog teritorija koja se mora zaustaviti, a da na lijevoj obali Dunama ima još preko 10.000 hektara zemlje koja pripada Hrvatskoj.
Danas je njegov zamjenik Željko Kraljičak u izjavi za naš radio pojasnio poziciju regionalnih vlasti.
„Stav Osječko-baranjske županije, a čvrsto vjerujemo da je to stav i hrvatske Vlade jest da je to teritorij Republike Hrvatske i da sve nadležne službe i ministarstva trebaju poduzeti sve potrebne korake kako bi se pravno, ako je potrebno i na međunarodnim sudovima, dokazalo kako je to dio teritorija Republike Hrvatske. Zo što se u ovom trenutku događa u Apatinu, gdje netko želi izvoditi različite investicije na teritoriju Republike Hrvatske je totalno nedopustivo. Imamo tamo ljude, imamo stanovnike i gruntovna prava.“
UPUĆENA I PROSVJEDNA NOTA BEOGRADU
Srbijanske vlasti već su dio područja na kojem se planira graditi robno-transportni centar i luku posebnom uredbom isključile iz područja Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje i prenamijenile ga u građevno zemljište, a jučer je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova tim povodom uručilo notu srbijanskom veleposlaniku u Hrvatskoj, izvijestio nas je ravnatelj Uprave za susjedne zemlje i jugoistočnu Europu u tom ministarstvu Davor Vidiš. Naime, dio teritorija obuhvaćenog ovom prenamjenom spada u katastarsku općinu u Republici Hrvatskoj.
„U tom smislu smo ih zamolili da se suzdrže od takvih aktivnosti, podsjetili smo ih na dokumente koje smo dogovorili i potpisali – između ostaloga u toj noti smo citirali i Protokol o načelima za identifikaciju, odnosno utvrđivanje granične crte, gdje bi temelj za utvrđivanje buduće državne granice trebale biti granice katastarskih općina. U tom smislu smo također zamolili da što prije ponovno pokrenemo rad međudržavne diplomatske komisije, kako bismo otklonili sve te nesuglasice.“
Hrvatska ne namjerava svoju podršku Srbiji na putu u Europu uvjetovati teritorijalnim ustupcima (Sjedište Vlade Hrvatske, foto zoomzg)
Vidiš ponavlja kako Hrvatska ne namjerava svoju podršku Srbiji na putu u Europu uvjetovati teritorijalnim ustupcima.
„Nikakva uvjetovanja, pogotovo ne da danas-sutra bilateralni problemi budu dio pregovaračkog procesa Republike Srbije, koja je istakla svoju kandidaturu za EU. Postoji želja da se dijalog otvori na svim razinama, i da takva pitanja ne budu problem. Zainteresirani smo što prije pokrenuti dijalog i da se ta pitanja zatvore.“
Ekolozi u Hrvatskoj konsternirani su najavom gradnje terminala i luke na Dunavu kod Apatina. Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode je donedavno bio stručni voditelj Kopačkog rita, ovog drugog po važnosti i ljepoti parka prirode na cijelom dunavskom slivu i on upozorava i na izuzetno ozbiljnu ekološku komponentu ove priče.
„Apatin, kao i bilo koji drugi grad, ima pravo na svoj gospodarski razvoj. Međutim, onda mora planirati takve aktivnosti koje nemaju utjecaja na zaštićena područja kao što je Kopački rit. Drugi problem je vezan uz bilo kakav zahvat koji se odvija u zaštićenim područjima ili u njihovoj blizini, gdje takvi zahvati – sukladno današnjim standardima zaštite prirode/ okoliša – podliježu čitavom nizu procjena utjecaja na okoliš/prirodu, a za te zahvate to još uopće nije napravljeno.“
Mikuška upozorava kako bi posebno neprihvatljivo bilo da se u industrijskoj zoni u Apatinu napravi i spalionica otpada, za što postoji interes u pojedinim državama članicama Europske unije.