Je li Hrvatska spremna povući pregovaračke dokumente s EU koji su za Sloveniju sporni i zbog čega već osam mjeseci blokira hrvatske pregovore s Europom?! Izvori bliski Vladi tvrde kako je Hrvatska spremna povući dijelove tih dokumenata, drugi pak da je to samo "teoretska opcija". No, većina oporbenih političara smatra da bi se u traženju izlaza iz pat pozicije hrvatska diplomacija trebala usmjeriti baš u tom smjeru.
SDP-ov saborski zastupnik i bivši ministar europskih integracija, Neven Mimica, smatra da je Hrvatska još prije osam mjeseci trebala sjesti sa Slovenijom, bez puno pompe i reflektora, te vidjeti što je to za Sloveniju sporno u dijelovima hrvatskih pregovaračkih dokumenata, a kad nije tada, kaže Mimica, sada su, nakon europskih posrednika i svih propalih pokušaja, obje zemlje opet na početku, kada bi graničnu crtu trebalo ostaviti za mirne razgovore i koncentrirati se upravo na sporne dijelove dokumenata:
"Danas se moramo koncentrirati na to da se pregovori deblokiraju povlačenjem dokumenata, pronalaženjem načina da se dokumenti u pregovaračkom procesu povuku i to ne pojedinačno svaki od njih. Nije niti potpuno jasno koji su to svi pojedinačni dokumenti koji bi mogli biti sporni. Treba vidjeti kako ih povući jednom generalnom, općom i recipročnom izjavom hrvatske i slovenske strane o tome da niti jedan od njih, sve što je od 25. lipnja 1991. godine doneseno, ne prejudicira, niti može prejudicirati granicu."
Mimica tvrdi kako se neki sporni dijelovi dokumenata, kao recimo karta o željezničkoj mreži Hrvatske na kojoj je, bez potrebe, ucrtana i granica teritorijalnog mora po sredini Piranskog zaljeva, mogu bez problema povući, drugi teže, ali tu vrst pregovora treba otvoriti:
"Ne može se, po meni, govoriti o tome da pronalazak načina za povlačenje ili anuliranje tih dokumenata znači popuštanje sa hrvatske strane. To znači pronalaženje načina za deblokadu pregovora, a to ništa ne znači i ništa ne prejudicira u pogledu povlačenje crte, u pogledu našeg zahtjeva da se stvari u pogledu crtanja granica trebaju rješavati pred Međunarodnim pravosudnim tijelom."
U izjavi Hrvatskom radiju, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova, Davor Božinović, podsjeća da je hrvatski premijer Ivo Sanader u prošlom posjetu Bruxellesu izišao sa sličnom inicijativom:
"Da, ili obje države, parlamenti, vlade, daju jednu zajedničku izjavu da niti jedan dokument koji je usvojen nakon 25. 6. 1991. godine ne prejudicira rješenja graničnog pitanja, ili da pravne službe Evropske komisije i tajništva Evropskog vijeća donesu odluku o tome da li je moguće da se u pregovaračkim procesima prejudicira granica. A ako je, koji su to dokumenti i Hrvatska ih je u tom slučaju spremna maknuti."
Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pristupnih pregovora, Vesna Pusić, podsjeća da je Europski parlament ovog trenutka zabavljen sam sobom, u fazi konstituiranja, i svi drugi poslovi su u zastoju, a osobito oni po pitanju proširenja:
"Prema tome, što god mi radili u ovom trenutku, to se do 10. mjeseca neće očitovati. Da li je naša Vlada u stanju nešto dogovoriti sa slovenskom Vladom - to je drugo pitanje, ali do sada to nije uspijevalo. U tom smislu, ono gdje treba istraživati, tu ima što raditi diplomacija, ali ne na prvim stranicama novina. Treba istražiti što to znači povlačenje dokumenata i u tom pravcu treba ići jedna grana diplomatskog posla. Druga treba ići u pravcu dogovaranja i stvaranja neke vrste savezništva sa Islandom, koji će, skoro sigurno, sada predati zahtjev za punopravnim članstvom."
Stručnjak za međunarodno pravo i član hrvatsko-slovenske mješovite komisije za granicu, akademik Davorin Rudolf:
"Napravio bih sve što pomaže da se Hrvatska učlani u Europsku uniju, ali ne treba sada shvatiti Europsku uniju kao nešto sveto, pred čim bi smo morali pokleknuti. To nije za mene Europska unija. I u popuštanju ima granica. Niko nije dao svoj teritorij za ulazak u Europsku uniju, pa zašto bi Hrvatska trebala da napravi nešto što nije dobro za Uniju."
Vesna Pusić:
"Rješenje mora biti kompromis. Čini mi se da je ovo jedan kompromis, u kojem je slovenska strana originalno tražila da se povuku dokumenti za koje oni smatraju da prejudiciraju granice - to bi se dogodilo. Hrvatska strana je tražila da se odvoje pregovori od rješavanja pitanja granice - što bi se dogodilo. Niko nije dobio sve što je tražio, ali je svako dobio nešto što je tražio."
Nije niti potpuno jasno koji su to svi pojedinačni dokumenti koji bi mogli biti sporni.
"Danas se moramo koncentrirati na to da se pregovori deblokiraju povlačenjem dokumenata, pronalaženjem načina da se dokumenti u pregovaračkom procesu povuku i to ne pojedinačno svaki od njih. Nije niti potpuno jasno koji su to svi pojedinačni dokumenti koji bi mogli biti sporni. Treba vidjeti kako ih povući jednom generalnom, općom i recipročnom izjavom hrvatske i slovenske strane o tome da niti jedan od njih, sve što je od 25. lipnja 1991. godine doneseno, ne prejudicira, niti može prejudicirati granicu."
Mimica tvrdi kako se neki sporni dijelovi dokumenata, kao recimo karta o željezničkoj mreži Hrvatske na kojoj je, bez potrebe, ucrtana i granica teritorijalnog mora po sredini Piranskog zaljeva, mogu bez problema povući, drugi teže, ali tu vrst pregovora treba otvoriti:
Ne može se govoriti o tome da pronalazak načina za povlačenje ili anuliranje tih dokumenata znači popuštanje sa hrvatske strane.
"Ne može se, po meni, govoriti o tome da pronalazak načina za povlačenje ili anuliranje tih dokumenata znači popuštanje sa hrvatske strane. To znači pronalaženje načina za deblokadu pregovora, a to ništa ne znači i ništa ne prejudicira u pogledu povlačenje crte, u pogledu našeg zahtjeva da se stvari u pogledu crtanja granica trebaju rješavati pred Međunarodnim pravosudnim tijelom."
U izjavi Hrvatskom radiju, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova, Davor Božinović, podsjeća da je hrvatski premijer Ivo Sanader u prošlom posjetu Bruxellesu izišao sa sličnom inicijativom:
"Da, ili obje države, parlamenti, vlade, daju jednu zajedničku izjavu da niti jedan dokument koji je usvojen nakon 25. 6. 1991. godine ne prejudicira rješenja graničnog pitanja, ili da pravne službe Evropske komisije i tajništva Evropskog vijeća donesu odluku o tome da li je moguće da se u pregovaračkim procesima prejudicira granica. A ako je, koji su to dokumenti i Hrvatska ih je u tom slučaju spremna maknuti."
Treba istražiti što to znači povlačenje dokumenata i u tom pravcu treba ići jedna grana diplomatskog posla.
Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pristupnih pregovora, Vesna Pusić, podsjeća da je Europski parlament ovog trenutka zabavljen sam sobom, u fazi konstituiranja, i svi drugi poslovi su u zastoju, a osobito oni po pitanju proširenja:
"Prema tome, što god mi radili u ovom trenutku, to se do 10. mjeseca neće očitovati. Da li je naša Vlada u stanju nešto dogovoriti sa slovenskom Vladom - to je drugo pitanje, ali do sada to nije uspijevalo. U tom smislu, ono gdje treba istraživati, tu ima što raditi diplomacija, ali ne na prvim stranicama novina. Treba istražiti što to znači povlačenje dokumenata i u tom pravcu treba ići jedna grana diplomatskog posla. Druga treba ići u pravcu dogovaranja i stvaranja neke vrste savezništva sa Islandom, koji će, skoro sigurno, sada predati zahtjev za punopravnim članstvom."
Stručnjak za međunarodno pravo i član hrvatsko-slovenske mješovite komisije za granicu, akademik Davorin Rudolf:
"Napravio bih sve što pomaže da se Hrvatska učlani u Europsku uniju, ali ne treba sada shvatiti Europsku uniju kao nešto sveto, pred čim bi smo morali pokleknuti. To nije za mene Europska unija. I u popuštanju ima granica. Niko nije dao svoj teritorij za ulazak u Europsku uniju, pa zašto bi Hrvatska trebala da napravi nešto što nije dobro za Uniju."
Vesna Pusić:
"Rješenje mora biti kompromis. Čini mi se da je ovo jedan kompromis, u kojem je slovenska strana originalno tražila da se povuku dokumenti za koje oni smatraju da prejudiciraju granice - to bi se dogodilo. Hrvatska strana je tražila da se odvoje pregovori od rješavanja pitanja granice - što bi se dogodilo. Niko nije dobio sve što je tražio, ali je svako dobio nešto što je tražio."