Hrvatski Sabor gotovo je jednoglasno usvojio arbitražni sporazum o granici sa Slovenijom, te to više neće biti prepreka na hrvatskom putu u EU, rečeno je u raspravi.
Sve parlamentarne stranke osim Istarskog demokratskog sabora i marginalne desne Glavaševe stranke usvojile su sa 129 glasova za i 6 glasova protiv arbitražni sporazum o granici sa Slovenijom. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor naglasila je kako se ovim sporazumom konačno odvajaju pregovori o granici od hrvatskih pristupnih pregovora sa Europskom unijom. Ona je pojasnila i najsporniju točku – određivanje članova arbitražnog tijela koje će odrediti granicu.
„Dobili smo uvjeravanja da će taj popis kandidata za arbitre biti sastavljen isključivo prema kriterijima stručnosti, nepristranosti i neovisnosti, i da će pri tome voditi konzultacije i sa Hrvatskom i sa Slovenijom na otvoren i transparentan način", rekla je Kosor.
Prvi socijaldemokrat Zoran Milanović imao je ozbiljnu primjedbu:
„Ali znate što je problem? Toga nema u sporazumu! Pa zašto niste ispregovarali da i to uđe u sporazum, nego i to moramo naknadno – u maniri lošeg gospodara – dogovarati u nekakvim pismima koja šaljete nakon što ste potpisali sporazum?“
JEFTINIJE ZADUŽIVANJE?
Socijaldemokrati su ipak podržali sporazum, a Milanović je pojasnio njihove motive.
„Zašto na kraju glasati, ili glasovati za ovaj – ah! – arbitražni sporazum? Zato da Hrvatska nastavi pregovore? Vjerojatno! Zato da se ministar financija Šuker, kao što je jučer rekao u ovom Saboru, može – kada uđemo u Europsku uniju – nastaviti zaduživati, ali ovoga puta jeftinije?!?“
Među šestoricom zastupnika koji su glasali protiv arbitraže bili su i socijaldemokratski predsjednički kandidat Ivo Josipović i potpredsjednik oporbenog Istarskog demokratskog sabora i njihov predsjednički kandidat Damir Kajin.
„Cilj slovenske politike bio je svo vrijeme samo jedan: kako se domoći jednog dijela hrvatskog teritorija, odnosno hrvatskih teritorijalnih voda. Ja se bojim da će im to i poći za rukom!“
Slovenski političari ništa ne daju za uzvrat, upozorava Kajin.
„Oni do dana današnjeg drže vojsku na Svetoj Geri. Oni do dana današnjeg ne žele razriješiti pitanje štednje za 115.000 hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci. Dapače, idu korak dalje i vjerojatno će se i to pitanje rješavati kroz sukcesiju, dakle onim zajedničkim novcem ili zajedničkom imovinom koja je ostala iza eks-Jugoslavije.“
Politički analitičar Branko Caratan u izjavi za naš program pozdravlja ovu saborsku odluku.
„Da se to nije napravilo, pregovori s Europskom unijom bili bi odgođeni na neodređeno vrijeme. Drugo, odnosi sa Slovenijom su time bitno popravljeni, a oni su važni jer je Slovenija susjedna zemlja, jer je važan trgovinski partner i jer iz Slovenije u Hrvatsku dolazi ogroman broj turista. To je – naravno – važno i za stabilnost u regiji.“
U Hrvatskoj je dakle sve obavljeno oko sporazuma o arbitraži. U Sloveniji sporazum o arbitražiu mora još na Ustavni sud, a potom će se o njemu održati i neobavezujući referendu. Vodeći slovenski oporbenjak Janez Janša već se usprotivio održavanju referenduma.
Sve parlamentarne stranke osim Istarskog demokratskog sabora i marginalne desne Glavaševe stranke usvojile su sa 129 glasova za i 6 glasova protiv arbitražni sporazum o granici sa Slovenijom. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor naglasila je kako se ovim sporazumom konačno odvajaju pregovori o granici od hrvatskih pristupnih pregovora sa Europskom unijom. Ona je pojasnila i najsporniju točku – određivanje članova arbitražnog tijela koje će odrediti granicu.
„Dobili smo uvjeravanja da će taj popis kandidata za arbitre biti sastavljen isključivo prema kriterijima stručnosti, nepristranosti i neovisnosti, i da će pri tome voditi konzultacije i sa Hrvatskom i sa Slovenijom na otvoren i transparentan način", rekla je Kosor.
Prvi socijaldemokrat Zoran Milanović imao je ozbiljnu primjedbu:
„Ali znate što je problem? Toga nema u sporazumu! Pa zašto niste ispregovarali da i to uđe u sporazum, nego i to moramo naknadno – u maniri lošeg gospodara – dogovarati u nekakvim pismima koja šaljete nakon što ste potpisali sporazum?“
JEFTINIJE ZADUŽIVANJE?
Socijaldemokrati su ipak podržali sporazum, a Milanović je pojasnio njihove motive.
„Zašto na kraju glasati, ili glasovati za ovaj – ah! – arbitražni sporazum? Zato da Hrvatska nastavi pregovore? Vjerojatno! Zato da se ministar financija Šuker, kao što je jučer rekao u ovom Saboru, može – kada uđemo u Europsku uniju – nastaviti zaduživati, ali ovoga puta jeftinije?!?“
Među šestoricom zastupnika koji su glasali protiv arbitraže bili su i socijaldemokratski predsjednički kandidat Ivo Josipović i potpredsjednik oporbenog Istarskog demokratskog sabora i njihov predsjednički kandidat Damir Kajin.
„Cilj slovenske politike bio je svo vrijeme samo jedan: kako se domoći jednog dijela hrvatskog teritorija, odnosno hrvatskih teritorijalnih voda. Ja se bojim da će im to i poći za rukom!“
Slovenski političari ništa ne daju za uzvrat, upozorava Kajin.
„Oni do dana današnjeg drže vojsku na Svetoj Geri. Oni do dana današnjeg ne žele razriješiti pitanje štednje za 115.000 hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci. Dapače, idu korak dalje i vjerojatno će se i to pitanje rješavati kroz sukcesiju, dakle onim zajedničkim novcem ili zajedničkom imovinom koja je ostala iza eks-Jugoslavije.“
Politički analitičar Branko Caratan u izjavi za naš program pozdravlja ovu saborsku odluku.
„Da se to nije napravilo, pregovori s Europskom unijom bili bi odgođeni na neodređeno vrijeme. Drugo, odnosi sa Slovenijom su time bitno popravljeni, a oni su važni jer je Slovenija susjedna zemlja, jer je važan trgovinski partner i jer iz Slovenije u Hrvatsku dolazi ogroman broj turista. To je – naravno – važno i za stabilnost u regiji.“
U Hrvatskoj je dakle sve obavljeno oko sporazuma o arbitraži. U Sloveniji sporazum o arbitražiu mora još na Ustavni sud, a potom će se o njemu održati i neobavezujući referendu. Vodeći slovenski oporbenjak Janez Janša već se usprotivio održavanju referenduma.