Hrvatska javnost pozdravila je podizanje optužnice protiv Aleksandra Vasiljevića i Miroslava Živanovića za ratne zločine. Istraživanje i procesuiranje ratnih zločina nije zapreka, već pretpostavka pomirenju, podsjećaju aktivisti za ljudska prava.
Hrvatska javnost pozdravila je konačno podizanje optužnice protiv bivšeg šefa KOS-a Vasiljevića i njegovog podređenog Miroslava Živanovića za ratne zločine nad hrvatskim ratnim zarobljenicima i civilima u pet logora u Srbiji, kroz koje je u drugoj polovici 1991. i prvoj polovici 1992. prošlo oko 5000 ljudi, a 19 osoba je smrtno stradalo.
“I zakašnjela istraga je dobrodošla,” kaže za RSE voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič.
“Drago mi je da se nešto pomaklo s mrtve točke, jer su to zločini koje treba istražiti i nadam se da bi uskoro moglo doći i do sudskog postupka. Mislim da sve one postupke gdje su osumnjičeni u drugoj zemlji treba voditi u zemlji u kojoj se oni nalaze”, kazala je ona.
Teršelič je komentirala teze prisutne u Hrvatskoj kako je uhićenje hrvatskog ratnog veterana Vukovarca Tihomira Purde bio svojevrsno upozorenje Beograda da se odustane od podizanja optužnice protiv Vasiljevića, kao i izjave srbijanskog ministra policije Ivice Dačića kako nove optužnice ne pridonose pomirbi.
Društveno-političke okolnosti
Po njenoj ocjeni, slučaj Purda je rezultat izuzetno spore revizije starih predmeta u Srbiji i niza s tim povezanih problema.
“Koji god novi postupak se pokrene, on je potencijalno uznemirujući za javnost, ali mislim da na duge staze doprinosi pomirenju jer je utvrđivanje činjenica, posebno kada se utvrđuju pred sudom, izvrstan zalog za kvalitetniju suradnju i razvoj odnosa. U trenu kada istraga počinje, kada se podiže optužnica ili kada kreće suđenje skoro svaki puta to uznemirava javnost, ali mislim da se kao društva možemo s time nositi – kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji”, smatra Teršelič.
Ona očekuje da će se i u Hrvatskoj i u Srbiji nastaviti istrage, jer još ima jako mnogo ratnih zločina koje treba istražiti, pa makar se oko toga dizala prašina i uznemiravala javnost.
Politički analitičar Davor Gjenero u izjavi za RSE ne očekuje da će podizanje optužnice protiv bivšeg šefa KOS-a Aleksandra Vasiljevića ugroziti odnose dviju država, ali dopušta mogućnost da će to imati utjecaja na političke odnose u samoj Srbiji.
“Jasno je da - kada se pod optužnicom nađe netko tko je upravljao tajnim službama i znade mnogo toga o mnogim faktorima i mnogim akterima - dolazi do straha na mnogim razinama. Meni se čini da je strah ovog puta prije svega na strani Beograda, a tek eventualno bi nekakav strah mogli imati nekakvi akteri ovdje, jer bitni akteri u Hrvatskoj koji su imali nekavu bitnu ulogu u tom periodu i tako danas više ne funkcioniraju u hrvatskoj političkoj areni”, ocjenjuje Gjenero.
Ova je optužnica objavljena tri dana pred izricanje prvostupanjske presude hrvatskim generalima za “Oluju” , i u atmosferi pola godine pred izbore, pa je njezin tajming očito ispolitiziran, kaže Vesna Teršelič i zaključuje:
“To su društveno-političke okolnosti u kojima živimo!”
Hrvatska javnost pozdravila je konačno podizanje optužnice protiv bivšeg šefa KOS-a Vasiljevića i njegovog podređenog Miroslava Živanovića za ratne zločine nad hrvatskim ratnim zarobljenicima i civilima u pet logora u Srbiji, kroz koje je u drugoj polovici 1991. i prvoj polovici 1992. prošlo oko 5000 ljudi, a 19 osoba je smrtno stradalo.
“I zakašnjela istraga je dobrodošla,” kaže za RSE voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič.
“Drago mi je da se nešto pomaklo s mrtve točke, jer su to zločini koje treba istražiti i nadam se da bi uskoro moglo doći i do sudskog postupka. Mislim da sve one postupke gdje su osumnjičeni u drugoj zemlji treba voditi u zemlji u kojoj se oni nalaze”, kazala je ona.
Teršelič je komentirala teze prisutne u Hrvatskoj kako je uhićenje hrvatskog ratnog veterana Vukovarca Tihomira Purde bio svojevrsno upozorenje Beograda da se odustane od podizanja optužnice protiv Vasiljevića, kao i izjave srbijanskog ministra policije Ivice Dačića kako nove optužnice ne pridonose pomirbi.
Društveno-političke okolnosti
Po njenoj ocjeni, slučaj Purda je rezultat izuzetno spore revizije starih predmeta u Srbiji i niza s tim povezanih problema.
“Koji god novi postupak se pokrene, on je potencijalno uznemirujući za javnost, ali mislim da na duge staze doprinosi pomirenju jer je utvrđivanje činjenica, posebno kada se utvrđuju pred sudom, izvrstan zalog za kvalitetniju suradnju i razvoj odnosa. U trenu kada istraga počinje, kada se podiže optužnica ili kada kreće suđenje skoro svaki puta to uznemirava javnost, ali mislim da se kao društva možemo s time nositi – kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji”, smatra Teršelič.
Ona očekuje da će se i u Hrvatskoj i u Srbiji nastaviti istrage, jer još ima jako mnogo ratnih zločina koje treba istražiti, pa makar se oko toga dizala prašina i uznemiravala javnost.
Politički analitičar Davor Gjenero u izjavi za RSE ne očekuje da će podizanje optužnice protiv bivšeg šefa KOS-a Aleksandra Vasiljevića ugroziti odnose dviju država, ali dopušta mogućnost da će to imati utjecaja na političke odnose u samoj Srbiji.
“Jasno je da - kada se pod optužnicom nađe netko tko je upravljao tajnim službama i znade mnogo toga o mnogim faktorima i mnogim akterima - dolazi do straha na mnogim razinama. Meni se čini da je strah ovog puta prije svega na strani Beograda, a tek eventualno bi nekakav strah mogli imati nekakvi akteri ovdje, jer bitni akteri u Hrvatskoj koji su imali nekavu bitnu ulogu u tom periodu i tako danas više ne funkcioniraju u hrvatskoj političkoj areni”, ocjenjuje Gjenero.
Ova je optužnica objavljena tri dana pred izricanje prvostupanjske presude hrvatskim generalima za “Oluju” , i u atmosferi pola godine pred izbore, pa je njezin tajming očito ispolitiziran, kaže Vesna Teršelič i zaključuje:
“To su društveno-političke okolnosti u kojima živimo!”