Hrvatska danas obilježava prvu godinu članstva u NATO-u. Zajednička je ocjena političara i analitičara da je međunarodni položaj Hrvatske znatno ojačao članstvom u toj obrambenoj asocijaciji. Najviše interesa u javnosti pobuđuje hrvatska misija u Afganistanu, gdje kao zanimljivost izdvojimo da pod hrvatskim zapovjedništvom služe i vojnici američke Nacionalne garde iz Minesotte.
Hrvatska Vlada uskoro će poslati Saboru na odobrenje zahtjev za slanje dodatnih dvadeset vojnih instruktora u NATO misiju u Afganistanu, a očekuje se da oni nastupe na dužnost u kolovozu ili rujnu. S njima će se broj hrvatskih vojnika u misiji popeti na 320.
Dva su strateška cilja - koncentrirati sve hrvatske vojnike u Kabulu i Mazaar al Sharifu na sjeveru zemlje i - slanjem dva obučna policijsko-vojna tima koja su već na pripremama, slanjem ovih dvadeset instruktora i restrukturiranjem postojećih snaga koje bi unutar postojećeg broja uključile 17 dodatnih instruktora - povećati broj instruktora na oko stotinu, kaže državni tajnik u Ministarstvu obrane Pjer Šimunović.
„U NATO-u imate kalkulaciju koliki je stvarno po 'specifičnoj težini' doprinos koje zemlje i – ako dajete doprinos u instruktorima – taj jedan pojedinačni instruktor vrijedi mnogostruko više nego običan vojnik.“
O kakvim bi se instruktorima radilo?
„Radilo bi se o topničkoj obuci – tamo gdje smo mi stvarno specijalizirani na haubicama 122 milimetra, i obuci helikopterskih timova. Znači, bez angažmana konkretnih helikoptera, nego na obuci na helikopterima sovjetskog tipa MI serije – 'Mi -17' i 'MI-8'.“
Snažna potpora građana
Proračun za obranu smanjen je u ovoj godini sa 1,8 posto državnog proračuna na 1,3 posto, pa je ponuđena američka pomoć dobrodošla, kazao je Šimunović.
„Mi smo već dobili u besplatni najam od naših američkih saveznika oklopljene Hum-veeje, a upravo sada, slijedom inicijative američkog ministra obrane Gatesa sa ministarskog sastanka u Istambulu gdje je to ponudio saveznicima, mi prema našim američkim partnerima izražavamo interes da budemo korisnici i njihovih specijalnih oklopnih vozila za zaštitu od minskih improviziranih naprava, takozvanih 'MRAK'“.
Odnosi Hrvatske i NATO-a su dobri i nema pritisaka na prekomjerno hrvatsko sudjelovanje u misijama, kazao je danas i predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Ivo Josipović.
Inače, najnovija istraživanja pokazuju snažnu potporu hrvatskih građana članstvu u NATO-u i sudjelovanju hrvatskih vojnika u misijama u svijetu.
„Amerikancima je u interesu da i njihovi saveznici sudjeluju u misiji u Afganistanu, a u situaciji kada svugdje u svijetu 'padaju' obrambeni proračuni, pogotovo u malim državama, njihovo pojačano djelovanje je jako teško za očekivati, pogotovo ako izostane potpora izvana“, kaže za RSE vojni analitičar Igor Tabak.
„U tom kontekstu, američka dodatna pomoć Hrvatskoj je jako logična, i Hrvatskoj – ako misli sudjelovati, a svi vele izričito da mislimo - ta pomoć jako dobro dođe. Hoće li se ona svesti na dodatna vozila, hoće li se ona svesti na obuku? Recimo, mi imamo zajedničke timove – što baš nije često i standardno – mi imamo američku Nacionalnu gardu pod hrvatskim zapovjedništvom – ali u takvom mješovitom timu uvijek je pitanje ako treba recimo podrška iz zraka (iako to zadnjih mjeseci nije baš najpopularniji način djelovanja) – Hrvati je ne znaju navesti.“
Dakle, intenzivno se uvježbava komunikaciju pripadnika hrvatskog kontingenta sa ostalim granama oružanih snaga koje tamo djeluju.
„Osim toga, naš Domovinski rat je jako dobra osnova za bilo kakva kompleksnija djelovanja. Ali bio je davno, a to su vještine koje treba periodički osvježavati. To su stvari gdje nam opet prvenstveno treba novac. Sve u obrani uvijek se u konačnici – kao i drugdje - svede na novac. Prema tome, u momentu kada mislimo raditi, novac je dobrodošao.“
Hrvatska Vlada uskoro će poslati Saboru na odobrenje zahtjev za slanje dodatnih dvadeset vojnih instruktora u NATO misiju u Afganistanu, a očekuje se da oni nastupe na dužnost u kolovozu ili rujnu. S njima će se broj hrvatskih vojnika u misiji popeti na 320.
Dva su strateška cilja - koncentrirati sve hrvatske vojnike u Kabulu i Mazaar al Sharifu na sjeveru zemlje i - slanjem dva obučna policijsko-vojna tima koja su već na pripremama, slanjem ovih dvadeset instruktora i restrukturiranjem postojećih snaga koje bi unutar postojećeg broja uključile 17 dodatnih instruktora - povećati broj instruktora na oko stotinu, kaže državni tajnik u Ministarstvu obrane Pjer Šimunović.
„U NATO-u imate kalkulaciju koliki je stvarno po 'specifičnoj težini' doprinos koje zemlje i – ako dajete doprinos u instruktorima – taj jedan pojedinačni instruktor vrijedi mnogostruko više nego običan vojnik.“
O kakvim bi se instruktorima radilo?
„Radilo bi se o topničkoj obuci – tamo gdje smo mi stvarno specijalizirani na haubicama 122 milimetra, i obuci helikopterskih timova. Znači, bez angažmana konkretnih helikoptera, nego na obuci na helikopterima sovjetskog tipa MI serije – 'Mi -17' i 'MI-8'.“
Snažna potpora građana
Proračun za obranu smanjen je u ovoj godini sa 1,8 posto državnog proračuna na 1,3 posto, pa je ponuđena američka pomoć dobrodošla, kazao je Šimunović.
„Mi smo već dobili u besplatni najam od naših američkih saveznika oklopljene Hum-veeje, a upravo sada, slijedom inicijative američkog ministra obrane Gatesa sa ministarskog sastanka u Istambulu gdje je to ponudio saveznicima, mi prema našim američkim partnerima izražavamo interes da budemo korisnici i njihovih specijalnih oklopnih vozila za zaštitu od minskih improviziranih naprava, takozvanih 'MRAK'“.
Odnosi Hrvatske i NATO-a su dobri i nema pritisaka na prekomjerno hrvatsko sudjelovanje u misijama, kazao je danas i predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Ivo Josipović.
Inače, najnovija istraživanja pokazuju snažnu potporu hrvatskih građana članstvu u NATO-u i sudjelovanju hrvatskih vojnika u misijama u svijetu.
„Amerikancima je u interesu da i njihovi saveznici sudjeluju u misiji u Afganistanu, a u situaciji kada svugdje u svijetu 'padaju' obrambeni proračuni, pogotovo u malim državama, njihovo pojačano djelovanje je jako teško za očekivati, pogotovo ako izostane potpora izvana“, kaže za RSE vojni analitičar Igor Tabak.
„U tom kontekstu, američka dodatna pomoć Hrvatskoj je jako logična, i Hrvatskoj – ako misli sudjelovati, a svi vele izričito da mislimo - ta pomoć jako dobro dođe. Hoće li se ona svesti na dodatna vozila, hoće li se ona svesti na obuku? Recimo, mi imamo zajedničke timove – što baš nije često i standardno – mi imamo američku Nacionalnu gardu pod hrvatskim zapovjedništvom – ali u takvom mješovitom timu uvijek je pitanje ako treba recimo podrška iz zraka (iako to zadnjih mjeseci nije baš najpopularniji način djelovanja) – Hrvati je ne znaju navesti.“
Dakle, intenzivno se uvježbava komunikaciju pripadnika hrvatskog kontingenta sa ostalim granama oružanih snaga koje tamo djeluju.
„Osim toga, naš Domovinski rat je jako dobra osnova za bilo kakva kompleksnija djelovanja. Ali bio je davno, a to su vještine koje treba periodički osvježavati. To su stvari gdje nam opet prvenstveno treba novac. Sve u obrani uvijek se u konačnici – kao i drugdje - svede na novac. Prema tome, u momentu kada mislimo raditi, novac je dobrodošao.“