U više do deset hrvatskih gradova, uz obalu i na kontinentu, održane su u srijedu u podne press konferencije na kojima su zeleni i ostale udruge za zaštitu okoliša upozorili na štetnost ponovnog pokretanja naftnog projekta Družba Adria, što je hrvatska premijerka Jadranka Kosor najavila nakon svog nedavnog posjeta Moskvi.
U otvorenom pismu Vladi traže da se pod hitno odustane od obnavljanja projekta izvoza ruske nafte preko Jadranskog mora kojeg smatraju ekološki izrazito rizičnim, a financijski malo isplativim.
„Družba-Adria' je stavljanje jedne naftne omče oko vrata ne samo Hrvatskoj, nego cijelom Jadranu", ustvrdio je u Zagrebu Toni Vidan iz Zelene akcije Hrvatska, a slične poruke upućene su u srijedu hrvatskoj Vladi iz Šibenika, Rijeke, Splita, Pule, Zadra, Dubrovnika, Makarske, Hvara, Ploča, Karlovca, Siska i Koprivnice.
„Ključna teza koju je predsjednik Mesić svojedobno, kao zagovornik tog projekta, ponavljao 'ako mi odbijemo taj projekt preuzet će ga Talijani' to se nije dogodilo i nijedna talijanska luka nije u ovih pet godina preuzela posao izvoza ruske nafte. Prema tome, ta teza je laž“, ističe Vidan.
Upozorenjima zelenih pridružili su se nedavno i hrvatski biskupi i Franjevački svjetovni red čija članica Antica Nada Ćepulić navodi najmanje četiri golema rizika koja sa sobom nosi projekt 'Druzba Adria'. Na prvom mjestu su balastne vode, zatim ugrožavanje pitke vode uGorskom Kotaru, oslobađanje toksičnih plinova kod pretovara i opasnost od havarije tankera i izlijevanja nafte u more.
„S druge strane, dobit koja se najavljuje za Hrvatsku od tog projekta može se mjeriti s godišnjim prihodom nekolicine hotela na Jadranu, dakle, prema tome, to su toliko zanemarive svote da je zbilja smiješno izlagati zemlju i more tolikim rizicima za tako malu cijenu“, ističe Ćepulić.
Pronaći kompromis
Nevladine udruge podsjećaju premijerku Kosor na njezine izjave o tom projektu u predsjedničkoj kampanji kad je, nadmetanju s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem, isticala kako će, ako postane predsjednica Hrvatske 'jasno i nedvosmisleno tražiti istupanje iz projekta Družba Adria'. 2005-e godine vladina je komisija za procjenu Studije utjecaja na okoliš projekta Družba Adria odbacila tu Studiju kao ekološki neprihvatljivu. Zeleni pitaju 'što se od onda dogodilo, osim što je HDZ-ova kandidatkinja za predsjednicu države postala premijerka'?!
„Od te 2005-e apsolutno se ništa nije promijenilo u tehnologiji ,dakle,da bi uopće moglo biti govora o uklanjanju tih ekoloških prepreka“, kaže Željka Leljak Gracin.
Predsjednik Zelene akcije Tomislav Tomašević ističe da se od Družbe Adria ne treba odustati, nitko nije protiv nafte, ali pravac bi, kaže, bilo najbolje, negdje iznad Karlovca usmjeriti kopnenim putem prema Europi, ali to je onda već novi projekt.
„Zaista smatramo da je neophodno da premijerka Kosor pojasni kakvo je pravo stanje stvari i da hitno hrvatskoj javnosti dade čvrsta uvjerenja da će njezina Vlada odustati od ovog projekta“, kaže Tomašević.
U izjavi za naš radio naftni stručnjk Davorin Stern smatra da treba iznaći kompromis i u razradu projekta obavezno uključiti ekološke udruge.
„Prema tome, jedan kompromis između tehnologije i opravdanosti i geopolitičkih interesa mislim da bi se morao naći. A 'Družba Adria' kao takva ima svoje mjesto na energetskoj karti Europe, pogotovo ako se spoji cjevovodom kroz Gorski Kotar ili drugim putem prema Trstu. Time bi se, zaključuje Štern, drastično smanjio i broj tankera koji danas prolaze Jadranom, oni koji i ne dolaze do Omišlja već uzduž Jadrana plove do Trsta“, zaključuje Štern.
U otvorenom pismu Vladi traže da se pod hitno odustane od obnavljanja projekta izvoza ruske nafte preko Jadranskog mora kojeg smatraju ekološki izrazito rizičnim, a financijski malo isplativim.
„Družba-Adria' je stavljanje jedne naftne omče oko vrata ne samo Hrvatskoj, nego cijelom Jadranu", ustvrdio je u Zagrebu Toni Vidan iz Zelene akcije Hrvatska, a slične poruke upućene su u srijedu hrvatskoj Vladi iz Šibenika, Rijeke, Splita, Pule, Zadra, Dubrovnika, Makarske, Hvara, Ploča, Karlovca, Siska i Koprivnice.
„Ključna teza koju je predsjednik Mesić svojedobno, kao zagovornik tog projekta, ponavljao 'ako mi odbijemo taj projekt preuzet će ga Talijani' to se nije dogodilo i nijedna talijanska luka nije u ovih pet godina preuzela posao izvoza ruske nafte. Prema tome, ta teza je laž“, ističe Vidan.
Upozorenjima zelenih pridružili su se nedavno i hrvatski biskupi i Franjevački svjetovni red čija članica Antica Nada Ćepulić navodi najmanje četiri golema rizika koja sa sobom nosi projekt 'Druzba Adria'. Na prvom mjestu su balastne vode, zatim ugrožavanje pitke vode u
Dobit koja se najavljuje za Hrvatsku od tog projekta može se mjeriti s godišnjim prihodom nekolicine hotela na Jadranu, kaže Nada Ćepulić.
„S druge strane, dobit koja se najavljuje za Hrvatsku od tog projekta može se mjeriti s godišnjim prihodom nekolicine hotela na Jadranu, dakle, prema tome, to su toliko zanemarive svote da je zbilja smiješno izlagati zemlju i more tolikim rizicima za tako malu cijenu“, ističe Ćepulić.
Pronaći kompromis
Nevladine udruge podsjećaju premijerku Kosor na njezine izjave o tom projektu u predsjedničkoj kampanji kad je, nadmetanju s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem, isticala kako će, ako postane predsjednica Hrvatske 'jasno i nedvosmisleno tražiti istupanje iz projekta Družba Adria'. 2005-e godine vladina je komisija za procjenu Studije utjecaja na okoliš projekta Družba Adria odbacila tu Studiju kao ekološki neprihvatljivu. Zeleni pitaju 'što se od onda dogodilo, osim što je HDZ-ova kandidatkinja za predsjednicu države postala premijerka'?!
„Od te 2005-e apsolutno se ništa nije promijenilo u tehnologiji ,dakle,da bi uopće moglo biti govora o uklanjanju tih ekoloških prepreka“, kaže Željka Leljak Gracin.
'Družba Adria' kao takva ima svoje mjesto na energetskoj karti Europe, pogotovo ako se spoji cjevovodom kroz Gorski Kotar ili drugim putem prema Trstu, ocjenjuje Davor Stern.
Predsjednik Zelene akcije Tomislav Tomašević ističe da se od Družbe Adria ne treba odustati, nitko nije protiv nafte, ali pravac bi, kaže, bilo najbolje, negdje iznad Karlovca usmjeriti kopnenim putem prema Europi, ali to je onda već novi projekt.
„Zaista smatramo da je neophodno da premijerka Kosor pojasni kakvo je pravo stanje stvari i da hitno hrvatskoj javnosti dade čvrsta uvjerenja da će njezina Vlada odustati od ovog projekta“, kaže Tomašević.
U izjavi za naš radio naftni stručnjk Davorin Stern smatra da treba iznaći kompromis i u razradu projekta obavezno uključiti ekološke udruge.
„Prema tome, jedan kompromis između tehnologije i opravdanosti i geopolitičkih interesa mislim da bi se morao naći. A 'Družba Adria' kao takva ima svoje mjesto na energetskoj karti Europe, pogotovo ako se spoji cjevovodom kroz Gorski Kotar ili drugim putem prema Trstu. Time bi se, zaključuje Štern, drastično smanjio i broj tankera koji danas prolaze Jadranom, oni koji i ne dolaze do Omišlja već uzduž Jadrana plove do Trsta“, zaključuje Štern.