Novi sloj društvene nepravde

  • Ankica Barbir-Mladinović
U Hrvatskoj će najveći teret gospodarske krize ponijeti oni koji su su za nju najmanje krivi, upozoravaju sociolozi, sindikalisti i građani
Na upit tko će podnijeti najveći teret gospodarske krize u Hrvatskoj, slučajno zaustavljena, mlada Zagrepčanka bez razmišljanja odgovara:

„Pa, ja, vjerojatno ...haha, jer ne mogu nać' posao. Baš sad kad završavam faks i trebam naći posao je –krizaaaaaaa!“

„Svima je teško, al' mislim da su najviše pogođeni mladi ljudi i ti jadni penzioneri s malim mirovinama. To je jako loš korak da im prvi potez bude da baš smanjuju plaće i penzije, ko god državu vodio da vodio.“


Još se ne zna hoće li se manjak u hrvatskom državnom proračunu krpati i rezanjem plaća i mirovina od 5 do 10 posto, kako se ovih dana neslužbeno govori, a vladajući uglavnom opovrgavaju ili izbjegavaju izravan odgovor, no ta mogućnost je obične ljude toliko ogorčila da je mnogi ne žele ni komentitrati.

„Pa, joooooj, joooj...teško, teško. Narod se mora dignut i nek se diže, ja sam prva među njima!“


Zagreb, Foto: Enis Zebić
Sociolog Renato Matić:

«Najveći teret krize uvijek podnesu one kategorije i društveni slojevi koji su najmanje 'zaslužni' za krizu, koji i inače najviše podnose, a stvaraju najmanje problema, dok će oni koji su uveli društvo u krizu zapravo nastaviti živjeti kao što su živjeli i do sada. I to je novi sloj društvene nepravde koju naše društvo jednostavno neće moći izbjeći.»


Nemoralne plać
e u vrhu vlasti


U cijeloj toj priči većina građana koje smo zamolili za komentar smatra i nemoralnim što će Hrvatska idućih 6 mjeseci isplaćivati i dvije premijerske plaće po 3.000 eura novoj premijerki, ali i bivšem premijeru Ivi Sanaderu koji je, kako obično govore, napuštajući tonući brod, po drugi put odlučio zamrznuti svoj zastupnički mandat u hrvatskom Saboru u koji se mogao nakon ostavke vratiti ili ići u mirovinu. Vladajući to opravdavaju njegovim zakonskim pravom, a oporba osporava i zakonski i moralno. SDP-ovka Ingrid Antičević Marinović:

«Bez obzira da li odlazi na dužnost premijera ili ide kući čuvati bolesnu baku, dva puta se ne može vraćati!»

Sve je po zakonu, odgovoara HDZ-ov potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks:

«To je njegovo pravo, može optirati da li će koristiti ovih 6 plus 6 mjeseci ili ići u zastupničku mirovinu.»


Ivo Sanader
SDP-ovac Arsen Bauk:

«Ova rasprava o tome je zapravo posljednji čin farse nazvane 'ostavka premijera dr Ive Sanadera' za koju hrvatska javnost još dan -danas nije saznala prave i nedvosmislene razloge.»


Evo što o Sanaderovom korištenju zakonskih mogućnosti misli većina anketiranih građana:

„Pa, ako mu je to zakonsko pravo, nemam niš' protiv.“
„Mislim da je to u redu jer mu to zakon omogućava, a što se tiče morala mislim da smo od Ive Sanadera već previše vidjeli.“
„Kakav moral! Da je moral ne bi se to ni događalo što se događa, nema nikakavog morala.“


Svjesni su da se od rezanja funkcionerskih i menadžerskih plaća ne bi spasio državni proračun, možda bi se uštedio koji milijun kuna, a budžetska rupa je velika - čak 2 milijarde eura, ali bi ulilo neku nadu ljudima da će teret krize nositi svi jednako.


Besramne menadžerske plaće


Sociolog Matić:

«Nikada nije bila tolika odvojenost između ljudi koji imaju zadaću i obvezu upravljati društvom od svih ostalih građana.»


Hrvatski mediji pišu i o slučaju bivšeg direktora zagrebačke Zračne luke Boška Matkovića čija je mjesečna plaća, uz razne dodatke, iznosila čak 105.000 kuna, oko 15.000 eura!

Bilo bi previše i da je i privatna tvrtka, a kamoli državna, kaže predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević i ističe da sindikati odavno već upozoravaju na besramne menadžerske plaće u državnim tvrtkama, iako ni neki sindikalisti nisu nedužni:

«Nikakvi rebalansi proračuna, poput ovih koji se najavljuju kroz zamrzavanje plaća ili smanjivanje mirovina, ne bi dolazili u obzir niti bi nam, u konačnici, trebala intervencija MMF-a, da se istinski obračunamo s korupcijom i kriminalom.»


Kod dijela građana potpuna rezignacija:

«Kaj me briga, nek delaju kaj hoćeju! Imam 2.000 kuna mirovine i nek mi sad 5 ili 10 posto na jesen uzmeju i, mogu se šljivit!»