Crkveni velikodostojnici o politici i kulturi

Slobodan Štambuk

Katolička crkva u Hrvatskoj se proteklog vikenda kroz propovijedi svoja dva visoka velikodostojnika - kardinala Josipa Bozanića i hvarsko-bračko-viškog biskupa Slobodana Štambuka - otvoreno, i gotovo diktirajući, uplela u područje politike i kulture.

Prvo je u subotu, u Udbini, na euharistijskom slavlju u povodu Dana hrvatskih mučenika, biskup Slobodan Štambuk, govorio o profilu budućeg hrvatskog predsjednika:

„Ne bi li bilo normalno i poželjno da u katoličkoj Hrvatskoj njezin predsjednik bude katolik, ali ne samo po svjedočanstvu krsnoga lista, nego po svjedočanstvu života, po vjeri.“


Ovaj Štambukov istup podsjeća na to da crkva olako zaboravlja da je hrvatska laička država, komentira sociolog religije, Boris Vušković:

„Insistirati da baš predsjednik republike mora biti religiozan, i to ne bilo kako, nego da je pripadnik Katoličke crkve, mislim da nije u redu. Na kraju krajeva, to nije u skladu sa Ustavom.“


Jedan od predsjedničkih kandidata, Damir Kajin, koji je rimokatolik, kako sam ističe, zasigurno ne spada među one koje bi Crkva podržala:

„Smatram da je Crkva na neki način izvor našeg identiteta, ali to ne znači da Crkvu u svemu podržavam, dapače. Između Ustava, koji se odnosi na sve, i naših biskupa, koji sve više razmišljaju samo o sebi, biram Ustav. Ustav treba braniti. U jednoj sekularnoj Hrvatskoj volim reći da bi bilo bolje da je svima nama križ više na srcu, a manje na zidu, a da bi njima bilo bolje da im je križ više na srcu, a manje u lisnicama.“

Po anketama kandidat s najviše izgleda za predsjednika, Ivo Josipović iz SDP-a, ne bi mogao računati da će se naći u krugu crkvenih favorita, a ni njegov suparnik, Andrija Hebrang iz HDZ-a, se ne bi baš mogao preporučiti Crkvi. Je li njihov favorit možda zagrebački gradonačelnik Milan Bandić iz SDP-a, koji je pozorno i pobožno slušao mons. Slobodan Štambuka?

Boris Vušković:

„Bandić je svačiji igrač. Teško ga je odrediti. On može biti što god hoćete. Po svojim izjavama, teško ga je definirati. Da li bi on bio čovjek Crkve i odgovarao tom profilu koji se zagovara, vjerujem da bi jer nije ni malo slučajno da u zadnje vrijeme on sve učestalije nastupa u crkvenim svečanostima, ponaša se otvoreno jako religijski, što ne bih rekao da je baš tipično za partijske funkcionare.“


Po biskupu Štambuku, praktični katolik bi trebao biti na čelu Hrvatske u kriznim vremenima, a po zagrebačkom nadbiskupu, kardinalu Josipu Bozaniću, koji je držao misu jučer u Mariji Bistrici, na zavjetnom hodočašću vjernika grada Zagreba, hrvatsku kulturu od bezličnosti bi trebao spasiti križ:

„A hrvatska kultura, bez Kristova križa i uskrsnuća, tone u neprepoznatljivost. To promiče ideologija relativizma, u kojoj je naizgled sve spojivo.“


Ideje, koje ne spadaju pod kardinalov resor, vjerojatno mu izgledaju opasno, kazala je kazališna redateljica Snježana Banović, te je nastavila:

„To da svećenici i kardinali govore o kulturnom životu, znači da smo došli u politici negdje gdje ne znamo kuda bi sa sobom i sa svojom kulturom. Po tome je Bozanić u neku ruku opasan jer se on miješa u dnevnu politiku, u društvo. On želi biti dominantan, a to je ono što se nikome od nas, koji se bavimo kulturom i koji želimo biti slobodni u svemu tome, ne može svidjeti.“

Gotovo je suvišno i napomenuti da je Milan Bandić jučer bio i u Mariji Bistrici, gdje je demonstrirao snagu svoje vjeru i dobru kondiciju noseći veliku zavjetnu svijeću.