Lokalni izbori u Hrvatskoj, pogotovo u Splitsko - dalmatinskoj županiji, imaju legalitet, ali ne i legitimitet. U mnogim općinama i gradovima - poput Makarske, Imotskog, Vrgorca, Gradca - odluku o tome tko će vladati u slijedeće četiri godine neće donijeti njihovi pravi stanovnici, nego oni fiktivni, koji su iz raznoraznih razloga u tim mjestima tek prijavljeni, nerijetko i na nepostojećim adresama, a u stvari žive i imaju prebivalište u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Putujući birači iz Bosne i Hercegovine, koji odlučuju izbore u gradovima i općinama preko granice, u Hrvatskoj, činjenica su koje su svjesni i kandidati poput starog i novog gradonačelnika Imotskog, Ante Đuzela, koji se nije libio u predizbornoj kampanji otići u inozemstvo, u Posušje, i na tamošnjem radiju agitirati za sebe:
"Birača iz Hercegovine koji glasaju, njih 1.700, imaju pravo glasa u gradu Imotskom. Često su u Imotskom pa vrlo dobro mogu prepoznati da li sam u ove četiri godine dobro uradio svoj posao, ili ne. Neka glasaju po svojoj savjesti."
Da su glasači iz Bosne i Hercegovine, hrvatski državljani koji imaju prebivalište i u Hrvatskoj, nerijetko na fiktivnoj adresi, značajni izborni čimbenik - svjestan je i premijer Ivo Sanader, koji je potencijalnim biračima u susjednoj državi sinoć iz Dubrovnika poručio:
"SDP i HNS su protiv Hrvata iz Bosne i Hercegovine."
Nije potrebno veliko znanje da bi se zaključilo za koga glasuju birači iz Bosne i Hercegovine - to je biračko tijelo HDZ-a, u manjoj mjeri HSP-a. Oni redovito donose prevagu u gradovima poput Vrgorca, Makarske, Imotskog, u primorskoj općini Gradac. U Podaci, mjestu u toj općini, u kojoj stalno živi manje od 200 stanovnika - u biračkim spiskovima je 1.050 ljudi, od kojih je polovica došla na izlet u Podacu i na prošlim izborima:
"Za HDZ sam glasao. Ja sam iz Mostara, imam svoju kuću i došao sam da glasam. Žena mi nije mogla doći jer je u bolnici."
Problem putujućih glasača odavno je poznat. Još prije četiri godine na njega je upozoravao Dragan Zelić iz GONG-a:
"Bilo bi možda najbolje da se usporede baze o prebivalištu u Bosni i Hercegovini ili u Srbiji i Crnoj Gori i da se izbrišu dupla prebivališta. Dosta osoba ima prebivalište i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini ili u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Treba ih usporediti i izbaciti duble. Time bi stvar bila riješena."
Za protekle četiri godine nitko nije pokušao srediti biračke spiskove u Hrvatskoj, u kojima je 350.000 više birača nego Hrvatska ima stanovnika. Vladajućima iz HDZ-a to nije odgovaralo jer tu su se nalazile njihove izborne rezerve, a opozicija je spavala zimski san. Danas su nemoćni kad im se ispred očiju odvija izborna krađa. Predsjednik HNS-a, Radimir Čačić:
"Istina je, ali pravila igre su takva i bespredmetno je i kontraproduktivno komentirati pravila igre za vrijeme utakmice."
No, ni u kojim pravilima igre ne piše da je dozvoljeno da na jednoj adresi, kakvih ima u Dalmatinskoj zagori, bude prijavljeno po 400, 500 ljudi.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, inače SDP-ovac, je iz Gruda i nesumnjivo je utjecajan u svom zavičaju u zapadnoj Hercegovini, pa smo ga pitali što bi preporučio tamošnjim žiteljima - doći glasati u Hrvatsku ili ne:
"Ne bih dijelio ljude. Takav je Ustav. Ustav treba poštivati dok je takav, a možemo se mi slagati ili ne."
Nije ustavno pitanje biti prijavljen na lažnoj nepostojećoj adresi, to je prevara.
"To pitate krivog čovjeka. Ako imaju pravo glasa, neka glasaju za Veljana."
A Veljan je Veljan Radojković, kandidat SDP-a za splitsko - dalmatinskog župana, koji se još nada da će pobijediti kandidata HDZ-a:
"Prvo je pitanje koliko su zainteresirani da dođu glasati u drugom krugu. Vjerujem, bez obzira na nekakve pretpostavke na koje svi računaju, da će ti glasači dati glas mom protukandidatu jer vjerujem da malo drugačije razmišljaju."
SDP je na prošlim parlamentarnim izborima odbio kandidirati svoje ljude u XI izbornoj jedinici za dijasporu i tako je izrazio svoj stav o tome trebaju li Hrvati iz Bosne i Hercegovine glasati za hrvatski Parlament. Trebaju ili ne - veliko je pitanje, ali ono što je jasno - jasno je da nitko ne bi mogao sudjelovati na lokalnim izborima tamo gdje ne živi, odnosno da nitko ne bi mogao imati dva prebivališta. Sada SDP, očito je, o tome nema stav, nego se nada kakvoj mrvici s glasačke trpeze.
Nakon nedjelje niz gradova i općina u Dalmaciji imat će vlast koju nisu u stvari izabrali žitelji tih jedinica lokalne samouprave, nego putujući glasači, kako nam kaže jedan stanovnik Gradca:
"Takvi su rezultati uvijek bili da su oni jezičak na vagi na lokalnim i državnim izborima."
Za ovo što se događa u Hrvatskoj ne treba kriviti one koji su skloni neeuropskim, nedemokratskim izbornim prijevarama - treba kriviti one koji koče ulazak Hrvatske u Europsku uniju. U njoj će, konačno, i Hrvatska morati imati točne biračke spiskove, bez mrtvih i dalekih duša.
"Birača iz Hercegovine koji glasaju, njih 1.700, imaju pravo glasa u gradu Imotskom. Često su u Imotskom pa vrlo dobro mogu prepoznati da li sam u ove četiri godine dobro uradio svoj posao, ili ne. Neka glasaju po svojoj savjesti."
Da su glasači iz Bosne i Hercegovine, hrvatski državljani koji imaju prebivalište i u Hrvatskoj, nerijetko na fiktivnoj adresi, značajni izborni čimbenik - svjestan je i premijer Ivo Sanader, koji je potencijalnim biračima u susjednoj državi sinoć iz Dubrovnika poručio:
"SDP i HNS su protiv Hrvata iz Bosne i Hercegovine."
Nije potrebno veliko znanje da bi se zaključilo za koga glasuju birači iz Bosne i Hercegovine - to je biračko tijelo HDZ-a, u manjoj mjeri HSP-a. Oni redovito donose prevagu u gradovima poput Vrgorca, Makarske, Imotskog, u primorskoj općini Gradac. U Podaci, mjestu u toj općini, u kojoj stalno živi manje od 200 stanovnika - u biračkim spiskovima je 1.050 ljudi, od kojih je polovica došla na izlet u Podacu i na prošlim izborima:
"Za HDZ sam glasao. Ja sam iz Mostara, imam svoju kuću i došao sam da glasam. Žena mi nije mogla doći jer je u bolnici."
Problem putujućih glasača odavno je poznat. Još prije četiri godine na njega je upozoravao Dragan Zelić iz GONG-a:
"Bilo bi možda najbolje da se usporede baze o prebivalištu u Bosni i Hercegovini ili u Srbiji i Crnoj Gori i da se izbrišu dupla prebivališta. Dosta osoba ima prebivalište i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini ili u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Treba ih usporediti i izbaciti duble. Time bi stvar bila riješena."
Za protekle četiri godine nitko nije pokušao srediti biračke spiskove u Hrvatskoj, u kojima je 350.000 više birača nego Hrvatska ima stanovnika. Vladajućima iz HDZ-a to nije odgovaralo jer tu su se nalazile njihove izborne rezerve, a opozicija je spavala zimski san. Danas su nemoćni kad im se ispred očiju odvija izborna krađa. Predsjednik HNS-a, Radimir Čačić:
"Istina je, ali pravila igre su takva i bespredmetno je i kontraproduktivno komentirati pravila igre za vrijeme utakmice."
No, ni u kojim pravilima igre ne piše da je dozvoljeno da na jednoj adresi, kakvih ima u Dalmatinskoj zagori, bude prijavljeno po 400, 500 ljudi.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, inače SDP-ovac, je iz Gruda i nesumnjivo je utjecajan u svom zavičaju u zapadnoj Hercegovini, pa smo ga pitali što bi preporučio tamošnjim žiteljima - doći glasati u Hrvatsku ili ne:
"Ne bih dijelio ljude. Takav je Ustav. Ustav treba poštivati dok je takav, a možemo se mi slagati ili ne."
Nije ustavno pitanje biti prijavljen na lažnoj nepostojećoj adresi, to je prevara.
"To pitate krivog čovjeka. Ako imaju pravo glasa, neka glasaju za Veljana."
A Veljan je Veljan Radojković, kandidat SDP-a za splitsko - dalmatinskog župana, koji se još nada da će pobijediti kandidata HDZ-a:
"Prvo je pitanje koliko su zainteresirani da dođu glasati u drugom krugu. Vjerujem, bez obzira na nekakve pretpostavke na koje svi računaju, da će ti glasači dati glas mom protukandidatu jer vjerujem da malo drugačije razmišljaju."
SDP je na prošlim parlamentarnim izborima odbio kandidirati svoje ljude u XI izbornoj jedinici za dijasporu i tako je izrazio svoj stav o tome trebaju li Hrvati iz Bosne i Hercegovine glasati za hrvatski Parlament. Trebaju ili ne - veliko je pitanje, ali ono što je jasno - jasno je da nitko ne bi mogao sudjelovati na lokalnim izborima tamo gdje ne živi, odnosno da nitko ne bi mogao imati dva prebivališta. Sada SDP, očito je, o tome nema stav, nego se nada kakvoj mrvici s glasačke trpeze.
Nakon nedjelje niz gradova i općina u Dalmaciji imat će vlast koju nisu u stvari izabrali žitelji tih jedinica lokalne samouprave, nego putujući glasači, kako nam kaže jedan stanovnik Gradca:
"Takvi su rezultati uvijek bili da su oni jezičak na vagi na lokalnim i državnim izborima."
Za ovo što se događa u Hrvatskoj ne treba kriviti one koji su skloni neeuropskim, nedemokratskim izbornim prijevarama - treba kriviti one koji koče ulazak Hrvatske u Europsku uniju. U njoj će, konačno, i Hrvatska morati imati točne biračke spiskove, bez mrtvih i dalekih duša.