Uz Evropski dan jezika, 26. septembar, podsjećamo na vlaški jezik, kojim se danas govori u nekoliko istarskih sela. U Hrvatskoj se oko 150 ljudi služi ovim jezikom, ali zato ih je u New Yorku čak oko tisuću. Kako jezik očuvati i spriječiti njegovo odumiranje?
Richard SOLASH i Mirjana RAKELA
Najljepše želje dolaze iz srca - uobičajena je rečenica za one na Balkanu koji govore hrvatskim ili nekim drugim slavenskim jezikom
No, podno Učke u Istri, i u Ćićariji, ta rečenica zvuči sasvim drugačije.
„Majmušåte želje viru din jirima”, kaže Viviana Brkarić, jedna od malobrojnih na kugli zemaljskoj koja govori vlaškim jezikom.
Vlaški je romanski jezik i njim su govorili Vlasi, nomadski stočari, koji su u XVI stoljeću doselili iz Rumunjske na istarski poluotok. Lingvisti vlaški nazivaju „Istarsko - romanskim jezikom“. Malo je onih u Hrvatskoj koji znaju da takav jezik postoji.
„Vlaški jezik govori se u južnim selima, u selima ispod Učke, i u Ćićariji. Samo je oko 150 govornika u Hrvatskoj, a u Americi, u New Yorku, ih ima više“, kaže naša sugovornica, Viviana Brkarić.
Vlaški jezik izumire, kaže Viviana, koja nam otkriva kojim je jezikom prvo govorila:
„Govorila sam hrvatskim jer sam do prije sedam godina živjela u Rijeci. Moj tata i nona su između sebe uvijek govorili vlaški. Kao dijete sam naučila vlaški jer me uvijek zanimalo što to oni pričaju.“
Digitalna arhiva
Tisuće kilometara od Istre, u New Yorku, lingvistica Zvjezdana Vrzić pokušava, ne samo sačuvati vlaški, nego ga i oživiti. Profesorica Vrzić je odrasla u obitelji u kojoj je baka iz Zankovića govorila vlaški. Tim jezikom govori i brojna istarska komuna koja živi u Queeensu.
Zato je povezala svoju obiteljsku tradiciju i profesiju i pokrenula projekt koji je već ušao u svoju petu godinu:
„Željela sam stvoriti regionalnu, digitalnu, arhivu u kojoj bi se našlo sve o jednom jeziku. Tu je obiman materijal u kojem je i sve što sam osobno sakupila. Željela sam stvoriti jedan arhiv koji će biti pristupačan svim članovima vlaške i žejanske komune. Cilj mi je bio unijeti jedan novi pristup, tehnološki osuvremenjen“, kaže Vrzić.
Danas većpostoji i web stranica na kojoj je moguće detaljnije saznati o jeziku za koji mnogi tvrde da bi mogao nestati. Tu su jezične lekcije, Hrvatsko - vlaški rječnik, mape, povijesne informacije, fotografije, audio i video zapisi:
„Kao lingvistica želim učiniti sve kako bi dokumentirala što više podataka o vlaškom jeziku. Shvatila sam da kroz očuvanje jezika mogu učiniti nešto i za njegovo oživljavanje, ali za to je potrebno imati zajednicu koja to jednako želi.“
Njena suradnica u Hrvatskoj, Viviana Brkić, ističe:
„Projekt doktorice Zvjezdane, za očuvanje vlaškog jezika, radi na tome da se dokumentira i da se što više toga zapiše, da se da stanovništvu, koje želi da nauči, mogućnost da ga nauči. Načinom pisanja, koji je ona predložila, bi se moglo zapisati i barem na neki način održat za buduće generacije taj jezik. Lokalno stanovništvo je osnovalo udrugu koja radi na tom projektu. Cilj joj je očuvanje vlaškog jezika i običaja. Zavičajni centar je već u začetku i bit će u Sušnjevici, koji je zamišljen kao multimedijalni centar, čija će svrha biti da očuva sve vezano za vlaški jezik i da to bude mjesto okupljanja stanovništva i mjesto gdje će se moći vidjet sav materijal koji je sakupljen i vezan za vlaški jezik.“
Županija Istarska, kao i Hrvatsko ministarstvo kulture, pomažu u očuvanju ugroženog jezika.
I lokalne zajednice pokrenule su određene korake kako bi sačuvali jezik i običaje. Pjevači iz Ženjana, grupa osnovana 1997. godine, pjevaju pjesme koje su mještani pjevali dok su se vraćali sa polja. I danas, kao i nekada, ni jedna riječ nije na hrvatskom.
Richard SOLASH i Mirjana RAKELA
Najljepše želje dolaze iz srca - uobičajena je rečenica za one na Balkanu koji govore hrvatskim ili nekim drugim slavenskim jezikom
No, podno Učke u Istri, i u Ćićariji, ta rečenica zvuči sasvim drugačije.
„Majmušåte želje viru din jirima”, kaže Viviana Brkarić, jedna od malobrojnih na kugli zemaljskoj koja govori vlaškim jezikom.
Vlaški je romanski jezik i njim su govorili Vlasi, nomadski stočari, koji su u XVI stoljeću doselili iz Rumunjske na istarski poluotok. Lingvisti vlaški nazivaju „Istarsko - romanskim jezikom“. Malo je onih u Hrvatskoj koji znaju da takav jezik postoji.
„Vlaški jezik govori se u južnim selima, u selima ispod Učke, i u Ćićariji. Samo je oko 150 govornika u Hrvatskoj, a u Americi, u New Yorku, ih ima više“, kaže naša sugovornica, Viviana Brkarić.
Vlaški jezik izumire, kaže Viviana, koja nam otkriva kojim je jezikom prvo govorila:
„Govorila sam hrvatskim jer sam do prije sedam godina živjela u Rijeci. Moj tata i nona su između sebe uvijek govorili vlaški. Kao dijete sam naučila vlaški jer me uvijek zanimalo što to oni pričaju.“
Digitalna arhiva
Tisuće kilometara od Istre, u New Yorku, lingvistica Zvjezdana Vrzić pokušava, ne samo sačuvati vlaški, nego ga i oživiti. Profesorica Vrzić je odrasla u obitelji u kojoj je baka iz Zankovića govorila vlaški. Tim jezikom govori i brojna istarska komuna koja živi u Queeensu.
Zato je povezala svoju obiteljsku tradiciju i profesiju i pokrenula projekt koji je već ušao u svoju petu godinu:
„Željela sam stvoriti regionalnu, digitalnu, arhivu u kojoj bi se našlo sve o jednom jeziku. Tu je obiman materijal u kojem je i sve što sam osobno sakupila. Željela sam stvoriti jedan arhiv koji će biti pristupačan svim članovima vlaške i žejanske komune. Cilj mi je bio unijeti jedan novi pristup, tehnološki osuvremenjen“, kaže Vrzić.
Danas većpostoji i web stranica na kojoj je moguće detaljnije saznati o jeziku za koji mnogi tvrde da bi mogao nestati. Tu su jezične lekcije, Hrvatsko - vlaški rječnik, mape, povijesne informacije, fotografije, audio i video zapisi:
„Kao lingvistica želim učiniti sve kako bi dokumentirala što više podataka o vlaškom jeziku. Shvatila sam da kroz očuvanje jezika mogu učiniti nešto i za njegovo oživljavanje, ali za to je potrebno imati zajednicu koja to jednako želi.“
Njena suradnica u Hrvatskoj, Viviana Brkić, ističe:
„Projekt doktorice Zvjezdane, za očuvanje vlaškog jezika, radi na tome da se dokumentira i da se što više toga zapiše, da se da stanovništvu, koje želi da nauči, mogućnost da ga nauči. Načinom pisanja, koji je ona predložila, bi se moglo zapisati i barem na neki način održat za buduće generacije taj jezik. Lokalno stanovništvo je osnovalo udrugu koja radi na tom projektu. Cilj joj je očuvanje vlaškog jezika i običaja. Zavičajni centar je već u začetku i bit će u Sušnjevici, koji je zamišljen kao multimedijalni centar, čija će svrha biti da očuva sve vezano za vlaški jezik i da to bude mjesto okupljanja stanovništva i mjesto gdje će se moći vidjet sav materijal koji je sakupljen i vezan za vlaški jezik.“
Županija Istarska, kao i Hrvatsko ministarstvo kulture, pomažu u očuvanju ugroženog jezika.
I lokalne zajednice pokrenule su određene korake kako bi sačuvali jezik i običaje. Pjevači iz Ženjana, grupa osnovana 1997. godine, pjevaju pjesme koje su mještani pjevali dok su se vraćali sa polja. I danas, kao i nekada, ni jedna riječ nije na hrvatskom.