Odnosi Hrvatske i Slovenije su dobri, a činjenica da je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec upravo Zagreb izabrao za prvu vanjskopolitičku bilateralnu destinaciju govori o visokoj pozicioniranosti Hrvatske na listi prioriteta slovenske vanjske politike, rečeno je nakon susreta Erjavca s hrvatskom ministricom Vesnom Pusić.
Erjavca su primili i hrvatski predsjednik Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović.
Izbjegavati bilo kakve incidente oko Piranskog zaljeva do završetka arbitraže, do ljeta organizirati radni susret dviju Vlada, a mješovitu međudržavnu komisiju ne koristiti više u vatrogasne svrhe, već radi rješavanja preostalih otvorenih pitanja – to su glavni naglasci susreta slovenskog vicepremijera i ministra vanjskih poslova Karla Erjavca sa hrvatskom ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić u ponedjeljak.
Medijski napisi neće utjecati na arbitražu, poručila je hrvatska ministrica, jer arbitraža ne uzima u razmatranje ništa nakon 25. lipnja 1991. godine.
„U medijima su se pojavile različite spekulacije o tome da se tu radi o ponašanju čiji razlog leži u činjenici da se želi sa bilo koje strane pokazati ili dokazati jurisdikciju u Piranskom zaljevu. To naprosto ne stoji, jer je direktno u suprotnosti sa Arbitražnim sporazumom i Međunarodni arbitražni sud neće uzeti u obzir ništa nakon 25.6.1991. godine“, kazala je Pusić.
Ona je kazala kako je u stalnom kontaktu sa nezadovoljnim hrvatskim ribarima koji se žale da ih slovenska policija legitimira u hrvatskom dijelu Piranskog zaljeva, a i njezin slovenski kolega Erjavec najavljuje da sa slovenske strane neće biti dizanja tenzija.
„Naš ministar unutarnjih poslova neće provocirati nikakve posebne incidente, i naša ukupna politika ide u tom smjeru. Stoga bih ribare zamolio za strpljenje!“ pozvao je Erjavec.
Vrijeme da se riješi "stara štednja" u Ljubljanskoj banci
Do ljeta će se organizirati zajednička sjednica hrvatske i slovenske Vlade, a nakon toga Erjavec najavljuje da bi moglo doći do slovenske ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom. Tema koja je zanimljiva i šire, a ne samo u Sloveniji i Hrvatskoj, naime takozvana „stara štednja“ u Ljubljanskoj banci također je bila tema susreta u ponedjeljak. Slovenska se pozicija ne mijenja.
„Znate da je 2001. godine potpisan Sporazum o sukcesiji, i ovo pitanje treba riješiti u tom sklopu“, naglasio je Erjavec.
Za razliku od ovakvog slovenskog stava, ostale države sljednice bivše Jugoslavije tvrde da se radi o ugovornom odnosu Ljubljanske banke sa njenim štedišama u drugim novonastalim državama, i da to nema veze sa sukcesijom. Čini se da je u hrvatskom političkom vrhu sazrela svijest da je vrijeme da se to pitanje 20 godina nakon raspada Jugoslavije konačno riješi, kao i drugo otvoreno pitanje sa Slovenijom – problem odlaganja otpada iz nuklearne elektrane Krško koja je u slovensko-hrvatskom vlasništvu.
„Temeljem – između ostalog – baš ovih tema došlo je do inicijative i potrebe za susretom Vlada, gdje bi se za najvišu razinu pripremili prijedlozi o rješavanju ovih tema i onda donijele odluke na najvišoj razini, s obzirom da postoje određene razlike u viđenju bar nekih od segmenata tih situacija“, kazala je Pusić.
Erjavca su u ponedjeljak primili i hrvatski predsjednik Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović. Nakon susreta na Pantovčaku priopćeno je kako odlične bilateralne odnose treba koristiti kako bi se zajednički djelovalo i u regiji, posebice u kontekstu budućeg članstva Hrvatske u EU.
Prema priopćenju iz Banskih dvora, hrvatski premijer izjavio je tijekom susreta s Erjavcem kako unutar Europske unije Hrvatsku i Sloveniju čeka novi spektar odnosa, a s obzirom da se radi o malim i sličnim zemljama koje se dobro poznaju i razumiju, taj okvir treba iskoristiti u zajedničkom interesu.
Erjavca su primili i hrvatski predsjednik Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović.
Izbjegavati bilo kakve incidente oko Piranskog zaljeva do završetka arbitraže, do ljeta organizirati radni susret dviju Vlada, a mješovitu međudržavnu komisiju ne koristiti više u vatrogasne svrhe, već radi rješavanja preostalih otvorenih pitanja – to su glavni naglasci susreta slovenskog vicepremijera i ministra vanjskih poslova Karla Erjavca sa hrvatskom ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić u ponedjeljak.
Medijski napisi neće utjecati na arbitražu, poručila je hrvatska ministrica, jer arbitraža ne uzima u razmatranje ništa nakon 25. lipnja 1991. godine.
„U medijima su se pojavile različite spekulacije o tome da se tu radi o ponašanju čiji razlog leži u činjenici da se želi sa bilo koje strane pokazati ili dokazati jurisdikciju u Piranskom zaljevu. To naprosto ne stoji, jer je direktno u suprotnosti sa Arbitražnim sporazumom i Međunarodni arbitražni sud neće uzeti u obzir ništa nakon 25.6.1991. godine“, kazala je Pusić.
Ona je kazala kako je u stalnom kontaktu sa nezadovoljnim hrvatskim ribarima koji se žale da ih slovenska policija legitimira u hrvatskom dijelu Piranskog zaljeva, a i njezin slovenski kolega Erjavec najavljuje da sa slovenske strane neće biti dizanja tenzija.
„Naš ministar unutarnjih poslova neće provocirati nikakve posebne incidente, i naša ukupna politika ide u tom smjeru. Stoga bih ribare zamolio za strpljenje!“ pozvao je Erjavec.
Vrijeme da se riješi "stara štednja" u Ljubljanskoj banci
Do ljeta će se organizirati zajednička sjednica hrvatske i slovenske Vlade, a nakon toga Erjavec najavljuje da bi moglo doći do slovenske ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom. Tema koja je zanimljiva i šire, a ne samo u Sloveniji i Hrvatskoj, naime takozvana „stara štednja“ u Ljubljanskoj banci također je bila tema susreta u ponedjeljak. Slovenska se pozicija ne mijenja.
„Znate da je 2001. godine potpisan Sporazum o sukcesiji, i ovo pitanje treba riješiti u tom sklopu“, naglasio je Erjavec.
Za razliku od ovakvog slovenskog stava, ostale države sljednice bivše Jugoslavije tvrde da se radi o ugovornom odnosu Ljubljanske banke sa njenim štedišama u drugim novonastalim državama, i da to nema veze sa sukcesijom. Čini se da je u hrvatskom političkom vrhu sazrela svijest da je vrijeme da se to pitanje 20 godina nakon raspada Jugoslavije konačno riješi, kao i drugo otvoreno pitanje sa Slovenijom – problem odlaganja otpada iz nuklearne elektrane Krško koja je u slovensko-hrvatskom vlasništvu.
„Temeljem – između ostalog – baš ovih tema došlo je do inicijative i potrebe za susretom Vlada, gdje bi se za najvišu razinu pripremili prijedlozi o rješavanju ovih tema i onda donijele odluke na najvišoj razini, s obzirom da postoje određene razlike u viđenju bar nekih od segmenata tih situacija“, kazala je Pusić.
Erjavca su u ponedjeljak primili i hrvatski predsjednik Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović. Nakon susreta na Pantovčaku priopćeno je kako odlične bilateralne odnose treba koristiti kako bi se zajednički djelovalo i u regiji, posebice u kontekstu budućeg članstva Hrvatske u EU.
Prema priopćenju iz Banskih dvora, hrvatski premijer izjavio je tijekom susreta s Erjavcem kako unutar Europske unije Hrvatsku i Sloveniju čeka novi spektar odnosa, a s obzirom da se radi o malim i sličnim zemljama koje se dobro poznaju i razumiju, taj okvir treba iskoristiti u zajedničkom interesu.