Nakon što je prebrodila slovensku blokadu Hrvatska bi se, prema pisanju nekih medija, mogla naći pred novom odgodom ulaska u Europsku uniju, ovaj put zbog neriješenih graničnih pitanja sa Srbijom.
Hrvatska je u posljednja dva mjeseca uputila Srbiji dva poziva za nastavak pregovora o granici i prije nekoliko dana stigao je njihov pozitivan odgovor, potvrdio nam je voditelj samostalnog odjela za odnose s javnošću u hrvatskom Ministarstvu vanjskih polova i europskih integracija Berislav Živković:
„Pregovori će se odvijati kroz rad međudržavne diplomatske komisije. Vjerujemo da će oni vrlo skoro biti nastavljeni. Najvažniji zadatak pregovarača bit će razmjena dokumentacije važne za utvrđivanje granične crte, također i za pripremu budućeg Ugovora o granici. Taj Ugovor trebao bi biti u skladu s načelima dogovorenima u Protokolu o načelima za utvrđivanje granične crte, kao i s pripremom Ugovora o državnoj granici iz 2002.godine.“
Neovisni vanjskopolitički analitičar i nekadašnji ministar vanjskih poslova dr Mate Granić ne vjeruje da bi granični problemi sa Srbijom mogli zaustaviti hrvatski ulazak u Europsku uniju:
„Ako dvije države pregovaraju u dobroj vjeri o određivanju granične crte, a jedna i druga država su izjavile da nemaju teritorijalnih zahtjeva, onda, ako ne mogu riješiti problem, postoji ili Međunarodni sud pravde ili ad hoc arbitraža. Mislim da je najvažnije pitanje da se počne pregovarati i da se dogovore principi na kojima će se pregovarati.“
Najvažnije je početi pregovore
Profesor europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti dr Damir Grubiša također ističe da je najvažnije utvrditi mehanizme i početi pregovarati sa Srbijom, jer Europska unija je slično postupila i kod primanja Slovenije, koja je u to doba također imala otvorene granične pregovore s Hrvatskom:
„Dakle, po toj logici, potrebno je samo pokazati da postoji dijalog, a mislim da će i ovaj susret hrvatske premijerke Jadranke Kosor sa slovenskim premijerom Pahorom i srbijanskim predsjednikom Tadićem pridonijeti u tom smislu.“
Najspornije je, kaže dr Granić, što na lijevoj obali Dunava Hrvatska ima oko 11.500 hektara zemljišta, a Srbija na desnoj obali oko 900 hektara, dakle, Hrvatska 10 puta više, katastarski ništa nije sporno, ali je pitanje kuda će ići državna granica:
„Hrvatski predsjednik Tuđman je dogovorio sa srbijanskim predsjednikom Miloševićem i generalom Kleinom da je privremena granica sredinom rijeke Dunava. Ali, to je privremeno rješenje, dogovoreno iz strateških razloga u vrijeme mirne reintegracije, prije bilo kakvih pregovora o granici i sada stvar treba započeti ozbiljno.“
Novinar Novog Lista Boris Pavelić:
„Ti su granični problemi iznimno ozbiljni i ako je točna ta medijska najava da bi oni mogli usporiti hrvatski put u EU onda je ne vidim kad će Hrvatska uopće ući u Europsku uniju. Pa, sa Slovenijom, s kojom imamo bolje odnose na razini državnog vrha, stvari se ne mogu riješiti već 20 godina.“
Nije problem samo granica
Granični problemi s Bosnom i Hercegovinom još su kompliciraniji, ali većina neovisnih analitičara ne misli da bi neriješena granična pitanja sa susjedima mogla zakočiti hrvatski ulazak u Europsku uniju 2012., ima tu, kaže dr Grubiša, i drugih stvari:
„Što se tiče Hrvatske ona je tu trenutačno na jednom solidnom kursu, međutim postavlja se, naravno, pitanje i ostalog dijela Jugoistočne Europe, dakle Zapadnog Balkana, a tu je problem sa harmonizacijom mnogo teži, u Bosni i Hercegovini pitanje unutarnjeg ustroja, a problem Srbije pitanje Kosova, koje će biti vrlo sporno.“
Ni bivši ministar vanjskih poslova u Račanovoj vladi Tonino Picula nije baš optimističan što se tiče hrvatskog ulaska u Europsku uniju 2012., kako je Vlada obećala, ali ne zbog granice sa Srbijom već unutarnjih problema same Unije i neraspoloženja prema proširenju, kao i nesposobnosti same hrvatske Vlade da provede nužne reforme.
„I mislim da će, zapravo, opravdanje za neuspjeh i nemogućnost da obećano izvrši hrvatska Vlada tražiti na raznim stranama, od, evo, nespremnosti susjeda da pregovaraju o granicama do drugih alibija. U svakom slučaju, zaključuje Picula, kad govorimo o perspektivi hrvatskog članstva u EU imamo vrlo neizvjesnu 2010. godinu.“
Hrvatska je u posljednja dva mjeseca uputila Srbiji dva poziva za nastavak pregovora o granici i prije nekoliko dana stigao je njihov pozitivan odgovor, potvrdio nam je voditelj samostalnog odjela za odnose s javnošću u hrvatskom Ministarstvu vanjskih polova i europskih integracija Berislav Živković:
„Pregovori će se odvijati kroz rad međudržavne diplomatske komisije. Vjerujemo da će oni vrlo skoro biti nastavljeni. Najvažniji zadatak pregovarača bit će razmjena dokumentacije važne za utvrđivanje granične crte, također i za pripremu budućeg Ugovora o granici. Taj Ugovor trebao bi biti u skladu s načelima dogovorenima u Protokolu o načelima za utvrđivanje granične crte, kao i s pripremom Ugovora o državnoj granici iz 2002.godine.“
Neovisni vanjskopolitički analitičar i nekadašnji ministar vanjskih poslova dr Mate Granić ne vjeruje da bi granični problemi sa Srbijom mogli zaustaviti hrvatski ulazak u Europsku uniju:
„Ako dvije države pregovaraju u dobroj vjeri o određivanju granične crte, a jedna i druga država su izjavile da nemaju teritorijalnih zahtjeva, onda, ako ne mogu riješiti problem, postoji ili Međunarodni sud pravde ili ad hoc arbitraža. Mislim da je najvažnije pitanje da se počne pregovarati i da se dogovore principi na kojima će se pregovarati.“
Najvažnije je početi pregovore
Profesor europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti dr Damir Grubiša također ističe da je najvažnije utvrditi mehanizme i početi pregovarati sa Srbijom, jer Europska unija je slično postupila i kod primanja Slovenije, koja je u to doba također imala otvorene granične pregovore s Hrvatskom:
„Dakle, po toj logici, potrebno je samo pokazati da postoji dijalog, a mislim da će i ovaj susret hrvatske premijerke Jadranke Kosor sa slovenskim premijerom Pahorom i srbijanskim predsjednikom Tadićem pridonijeti u tom smislu.“
Najspornije je, kaže dr Granić, što na lijevoj obali Dunava Hrvatska ima oko 11.500 hektara zemljišta, a Srbija na desnoj obali oko 900 hektara, dakle, Hrvatska 10 puta više, katastarski ništa nije sporno, ali je pitanje kuda će ići državna granica:
„Hrvatski predsjednik Tuđman je dogovorio sa srbijanskim predsjednikom Miloševićem i generalom Kleinom da je privremena granica sredinom rijeke Dunava. Ali, to je privremeno rješenje, dogovoreno iz strateških razloga u vrijeme mirne reintegracije, prije bilo kakvih pregovora o granici i sada stvar treba započeti ozbiljno.“
Novinar Novog Lista Boris Pavelić:
„Ti su granični problemi iznimno ozbiljni i ako je točna ta medijska najava da bi oni mogli usporiti hrvatski put u EU onda je ne vidim kad će Hrvatska uopće ući u Europsku uniju. Pa, sa Slovenijom, s kojom imamo bolje odnose na razini državnog vrha, stvari se ne mogu riješiti već 20 godina.“
Nije problem samo granica
Granični problemi s Bosnom i Hercegovinom još su kompliciraniji, ali većina neovisnih analitičara ne misli da bi neriješena granična pitanja sa susjedima mogla zakočiti hrvatski ulazak u Europsku uniju 2012., ima tu, kaže dr Grubiša, i drugih stvari:
„Što se tiče Hrvatske ona je tu trenutačno na jednom solidnom kursu, međutim postavlja se, naravno, pitanje i ostalog dijela Jugoistočne Europe, dakle Zapadnog Balkana, a tu je problem sa harmonizacijom mnogo teži, u Bosni i Hercegovini pitanje unutarnjeg ustroja, a problem Srbije pitanje Kosova, koje će biti vrlo sporno.“
Ni bivši ministar vanjskih poslova u Račanovoj vladi Tonino Picula nije baš optimističan što se tiče hrvatskog ulaska u Europsku uniju 2012., kako je Vlada obećala, ali ne zbog granice sa Srbijom već unutarnjih problema same Unije i neraspoloženja prema proširenju, kao i nesposobnosti same hrvatske Vlade da provede nužne reforme.
„I mislim da će, zapravo, opravdanje za neuspjeh i nemogućnost da obećano izvrši hrvatska Vlada tražiti na raznim stranama, od, evo, nespremnosti susjeda da pregovaraju o granicama do drugih alibija. U svakom slučaju, zaključuje Picula, kad govorimo o perspektivi hrvatskog članstva u EU imamo vrlo neizvjesnu 2010. godinu.“