Hrvatska je posljednjih mjeseci ostvarila odličan napredak u pregovorima s Europskom unijom, takvo priznanje dobila je u četvrtak premijerka Jadranka Kosor i od samog Europskog povjerenika Stefana Fullea u Bruxellessu, koji je potvrdio da Hrvatska ulazi u zadnju dionicu pristupnih pregovora, možda najtežu, ali završnu.
Hrvatska je premijerka Jadranka Kosor uvjerena da će Hrvatska do kraja godine svladati i najteža poglavlja u pregovorima s Europskom unijom:
„Što se Vlade tiče mi smo apsolutno pripravni raditi na svemu što još eventualno postoji kao bilo kakav problem ili bilo kakavo otvoreno pitanje.“
Profesor europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti dr Damr Grubiša ne dijeli baš takav optimizam i misli da je puno realniji okvir proljeće 2011:
„Treba reći da premijerka polazi od onoga što je upravo zaključeno u zajedničkom Vijeću o pridruživanju između Europske unije i Hrvatske i to izgleda prilično optimistično. Međutim, preostaju nam ona najteža poglavlja za koja mnogi vjeruju, pa i europski eksperti, da ih nećemo uspjeti riještiti do jeseni i mislim da je najrealnije očekivat da će, zapravo, proljeće slijedeće godine, biti kraj završetka pregovora.“
Novinar riječkog 'Novog lista' Neven Šantić godinama prati europske integracije i kaže da ništa nije nemoguće, ali kraj 2010. injemu se čini preoptimističan:
„Uz najbolju volju, mislim da to, trenutno, uopće nije realno. Nedavno sam bio u Bruxellessu i u ovim 'off the record' razgovorima može se reći kako je doista najbitinije da sada postoji politička volja da se Hrvatska doista primi u Europsku uniju i u Bruxellessu se sada, što je bilo nezamislivo prije godinu ili dvije, o Hrvatskoj doista govori kao o 28-oj članici Europske unije. Riješeno je pitanje s Nizozemskom da se ne blokira dalje Hrvatska zbog 'topničkih dnevnika', pitanje sa Slovenijom će se riješiti ovako ili onako, dakle, sve što se tog političkog ključa tiče. Međutim, sada će svi u Bruxellessu reći da pregovore nije nemoguće završiti do kraja godine, ali da je 'zahtijevno'! A kad oni to tako kažu, onda to znači da, vrlo vjerojatno, neće biti tehnički moguće odraditi taj posao.“
Najteže Poglavlje o pravosuđu i ljudskim pravima
Naime, ostalo je nekoliko vrlo teških poglavlja za pregovore, Poglavlje br. 8 o tržišnom natjecanju gdje je još uvijek neriješena privatizacija hrvatskih brodogradilišta, zatim Poglavlje 31 - vanjska, sigurnosna i obrambena politika koje Slovenija još uvijek koči, ali sve su to, kaže Šantić, 'sitnice' u odnosu na Poglavlje 23 o pravosuđu i temeljnim ljudskim pravima koje još nije ni otvoreno:
„Pitanje manjina, zaostali problemi povratka ili problemi s imovinom, zatim pitanje sudskih procesa, za što se vode ikako se vode.“
Na isto upozorava i profesor Grubiša, a posebno na korupciju i suzbijanje korupcije na najvišoj razini:
„Jer, do sada je europska ocjena da je antikorupcijski program dobar, ali da se on odnosi na niže ešalone društva, odnosno na niže slojeve u društvu i da je zapravo potrebno načeti korupciju u najvišim političkim krugovima i da to ovim antikorupcijskim programom nije zahvaćeno.“
Tu je, nastavlja dr Grubiša, i problem poljoprivrde i ukidanje državnih subvencija što će naići na veliki otpor seljačkih udruga, zatim ekologije, a da se i ne govori o prodaji hrvatskih brodogradilišta, što i analitičar Davor Gjenero drži jednim od najvećih problema:
„To je ogroman socijalni trošak i Vlada se na njega mora ozbiljno pripremiti. Tu neće biti nikakvog europskog popuštanja.“
Unatoč svemu, Gjenero vjeruje da Hrvatska ima manevarskog prostora za dovršetak pregovora i do kraja ove godine.
Nije sve kristalno čisto ni kod starih članica EU, ali bitno je, naglašava novinar Šantić, da sustav funkcionira i upravo to i Hrvatska mora dokazati - da država, jednostavno, odrađuje svoj posao:
„Ako se na tom području vidi da neke stvari 'štekaju', da imamo još problema i sa korupcijom i u pravosuđu, i sa ovim i sa onim, dok se to ne posloži u red i dok se ne daju čvrsti dokazi da sistem funkcionira, dotle, teško da ćemo to poglavlje zatvoriti, a vrijeme curi.“
Hrvatska je premijerka Jadranka Kosor uvjerena da će Hrvatska do kraja godine svladati i najteža poglavlja u pregovorima s Europskom unijom:
„Što se Vlade tiče mi smo apsolutno pripravni raditi na svemu što još eventualno postoji kao bilo kakav problem ili bilo kakavo otvoreno pitanje.“
Profesor europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti dr Damr Grubiša ne dijeli baš takav optimizam i misli da je puno realniji okvir proljeće 2011:
„Treba reći da premijerka polazi od onoga što je upravo zaključeno u zajedničkom Vijeću o pridruživanju između Europske unije i Hrvatske i to izgleda prilično optimistično. Međutim, preostaju nam ona najteža poglavlja za koja mnogi vjeruju, pa i europski eksperti, da ih nećemo uspjeti riještiti do jeseni i mislim da je najrealnije očekivat da će, zapravo, proljeće slijedeće godine, biti kraj završetka pregovora.“
Novinar riječkog 'Novog lista' Neven Šantić godinama prati europske integracije i kaže da ništa nije nemoguće, ali kraj 2010. i
Sada postoji politička volja da se Hrvatska doista primi u Europsku uniju i u Bruxellessu se sada, što je bilo nezamislivo prije godinu ili dvije, o Hrvatskoj doista govori kao o 28-oj članici Europske unije.
„Uz najbolju volju, mislim da to, trenutno, uopće nije realno. Nedavno sam bio u Bruxellessu i u ovim 'off the record' razgovorima može se reći kako je doista najbitinije da sada postoji politička volja da se Hrvatska doista primi u Europsku uniju i u Bruxellessu se sada, što je bilo nezamislivo prije godinu ili dvije, o Hrvatskoj doista govori kao o 28-oj članici Europske unije. Riješeno je pitanje s Nizozemskom da se ne blokira dalje Hrvatska zbog 'topničkih dnevnika', pitanje sa Slovenijom će se riješiti ovako ili onako, dakle, sve što se tog političkog ključa tiče. Međutim, sada će svi u Bruxellessu reći da pregovore nije nemoguće završiti do kraja godine, ali da je 'zahtijevno'! A kad oni to tako kažu, onda to znači da, vrlo vjerojatno, neće biti tehnički moguće odraditi taj posao.“
Najteže Poglavlje o pravosuđu i ljudskim pravima
Naime, ostalo je nekoliko vrlo teških poglavlja za pregovore, Poglavlje br. 8 o tržišnom natjecanju gdje je još uvijek neriješena privatizacija hrvatskih brodogradilišta, zatim Poglavlje 31 - vanjska, sigurnosna i obrambena politika koje Slovenija još uvijek koči, ali sve su to, kaže Šantić, 'sitnice' u odnosu na Poglavlje 23 o pravosuđu i temeljnim ljudskim pravima koje još nije ni otvoreno:
„Pitanje manjina, zaostali problemi povratka ili problemi s imovinom, zatim pitanje sudskih procesa, za što se vode i
Europska ocjena da je antikorupcijski program dobar, ali da se on odnosi na niže ešalone društva, odnosno na niže slojeve u društvu i da je zapravo potrebno načeti korupciju u najvišim političkim krugovima.
Na isto upozorava i profesor Grubiša, a posebno na korupciju i suzbijanje korupcije na najvišoj razini:
„Jer, do sada je europska ocjena da je antikorupcijski program dobar, ali da se on odnosi na niže ešalone društva, odnosno na niže slojeve u društvu i da je zapravo potrebno načeti korupciju u najvišim političkim krugovima i da to ovim antikorupcijskim programom nije zahvaćeno.“
Tu je, nastavlja dr Grubiša, i problem poljoprivrde i ukidanje državnih subvencija što će naići na veliki otpor seljačkih udruga, zatim ekologije, a da se i ne govori o prodaji hrvatskih brodogradilišta, što i analitičar Davor Gjenero drži jednim od najvećih problema:
„To je ogroman socijalni trošak i Vlada se na njega mora ozbiljno pripremiti. Tu neće biti nikakvog europskog popuštanja.“
Unatoč svemu, Gjenero vjeruje da Hrvatska ima manevarskog prostora za dovršetak pregovora i do kraja ove godine.
Nije sve kristalno čisto ni kod starih članica EU, ali bitno je, naglašava novinar Šantić, da sustav funkcionira i upravo to i Hrvatska mora dokazati - da država, jednostavno, odrađuje svoj posao:
„Ako se na tom području vidi da neke stvari 'štekaju', da imamo još problema i sa korupcijom i u pravosuđu, i sa ovim i sa onim, dok se to ne posloži u red i dok se ne daju čvrsti dokazi da sistem funkcionira, dotle, teško da ćemo to poglavlje zatvoriti, a vrijeme curi.“